Ova je godina bila vrlo kišovita, pa su kupusnjače bile u dobroj kondiciji i brzo su napredovale. To može predstavljati problem, s obzirom na to da će neke sorte za berbu dospjeti ranije nego je to njihova sortna karakteristika. Pojedini proizvođač i tako će berbu morati početi i po nekoliko tjedana ranije od planiranog.
– “Problem zaštite kupusnjača u delti Neretve vezan je uz ograničene površine na kojima se sade ove kulture” – rekao nam je Robert Doko, agronom koji je svakodnevno u kontaktu s lokalnim poljoprivrednicima.
-Zbog toga je nemoguće pridržavati se plodoreda, pa s vremenom neke bolesti postanu teško rješiv problem. Problemi počinju već neposredno nakon sadnje, kad se obično javljaju bolesti u zoni korijenova vrata (polijeganja i sl.). Ovisno o godini ove su bolesti više ili manje izražene, a u ovoj godini bile su dosta česte zbog povoljnih temperatura. Osnova zaštite od raznih bolesti polijeganja je proizvodnja zdravog rasada, a nakon sadnje ne smijemo pretjerano zalijevati mlade biljke. Razna venuća presađenih biljaka moraju se dugoročno suzbijati plodoredom ili sadnjom otpornih sorata.
Početkom jeseni, osobito ako ne zahladi, javljaju se različite bolesti kupusnjača, prvenstveno plamenjača, alternaria, odnosno pjegavost i bakterioze. Već u ranu jesen na pojedinim parcelama mogu se vidjeti prvi simptomi bakterioza (primjerice crne truleži – Xanthomonas campestris). Ova bolest prepoznaje se po žućenju lista kojemu žile tamne i crne. Napadnute biljke slabije rastu i mogu se osušiti ili ne oblikuju glavicu. Vidljiva je promjena boje provodnih snopova na presjeku korijena.
Doko je istaknuo kako je osnovni razlog rasprostranjenja bakterijskih bolesti na ovom području izostanak plodoreda, tako da se kupusnjače svake godine sade na istim parcelama. U takvim uvjetima intenzivne proizvodnje poljoprivrednici se oslanjaju na nove sorte kupusnjača, otpornije na bolesti, ali sve više pažnje posvećuju i zaštiti. Biraju se novija i kvalitetnija sredstva i pazi se na rokove prskanja i prevenciju.
Problem u jesenskoj proizvodnji kupusnjača mogu predstavljati i pojedini štetnici. U ovo vrijeme osobito su aktivne gusjenice raznih moljaca i leptira, koje oštećuju listove mladih biljaka. Važno je paziti na kritična razdoblja oblikovanja i zatvaranja glavice kupusa i kelja. U to vrijeme ne smije se kasniti sa zaštitom, jer ako gusjenice uđu u glavicu, nije ih moguće uništiti insekticidima, a šteta je znatno veća.
Poljoprivredni proizvođači moraju razlikovati pojmove koncentracije i doze kod primjene kemijskih sredstava. Doko ističe da zbog nerazlikovanja doze i koncentracije u primjeni pesticida poljoprivrednici često zaštitu provode blažim otopinama, ili dozu “protegnu” na veću površinu, pa su i djelovanja slabija. Osnova dobre zaštite je da se na jedinicu površine (pr. 1000 m2) primijeni propisana doza, odnosno količina sredstva. Tada će i učinak biti potpun.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrehrana biljaka fosforom
Sljedeći članakCrni sljez – kod kašlja i upale sluznice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.