Izbor kaki sorte

Veliki je broj kaki sorti, a razlikuju se po čitavom nizu svojstava. Najčešće se sorte razvrstavaju u dvije skupine.U prvu spadaju sorte u kojih se boja mesa ne mijenja pod utjecajem oprašivača. Zovemo ih stabilnim ili konstantnim sortama. Meso ostaje uvijek svijetlo, bez obzira jesu li plodovi nastali partenokarpno ili oplodnjom.

U drugoj skupini obuhvaćene su kaki sorte u kojima se boja mesa mijenja pod utjecajem oprašivača.Meso plodova koji su se zametnuli oplodnjom poprima tamniju boju,a meso plodova koji su nastali partenokarpijom ostaje svijetlo.

Prema obliku plodova kaki sorte prve i druge skupine dijelimo na valjkaste,stožaste i plosnate.

U novije vrijeme dobiven je veliki broj novih boljih sorti,čiji se plodovi mogu jesti u trenutku berbe.Nova podjela sorti obavlja se u odnosu na vrijeme dospjelosti ili užitnosti plodova. Sorte čiji su plodovi trpki u vrijeme berbe i to neovisno o tome jesu li partenokarpni ili sa sjemenkama,tj.oplođeni. Plodovi postaju užitni dospijevanjem,tj. stajanjem, odnosno omekšavanjem. Sorte čiji plodovi nisu trpki već su užitni u vrijeme berbe sa stabla,i to neovisno o tome jesu li nastali oplodnjom ilibpartenokarpijom. Sorte kaki čiji su plodovi jestivi u trenutku berbe samo ako su nastali partenokarpijom

U trećoj skupino opet razlikujemo kaki  sorte koji imaju samo ženske cvjetove i sorte s muškim i ženskim cvjetovima.

Mi još nemamo dovoljnog vlastitog iskustva s pojedinim sortama.Stoga iznosimo osnovne podatke za sorte koje se kao važnije predlažu u susjednoj Italiji,a mogu se uzgajati i u nas uz čitavu obalu Jadranskog mora.

Akoumankaki je bujna do srednje bujna i vrlo rodna japanska sorta. Ima krošnju piramidnog oblika. Kompatibilna je s podlogom

Diospyros lotus. Cvate srednje rano, a ima samo ženske cvjetove. Plod je velik (prosječne mase 265 g), okruglasta oblika. Kožica ploda je žutonarančasta u vrijeme berbe, a intenzivno narančasta u vrijeme dospjelosti ploda za jelo. U vrijeme berbe užitno je meso oplođenih plodova.

Partenokarpni plodovi u vrijeme dospjelosti imaju meso svijetlonarančaste boje, a oplođeni narančastobrončane. U trenutku dospjelosti ili užitni partenokarpni plodovi imaju meso intenzivno narančaste boje, a plodovi sa sjemenkama, tj. nastali oplodnjom, brončane boje.
Kvaliteta plodova zametnutih oplodnjom je osrednja, a onih nastalih partenokarpijom izvrsna. Plodovi dozrijevaju potkraj listopada. Sorta je zanimljiva opčenito, a osobito zbog veličine i lijepog izgleda plodova.

Costata (Kostata) je više od 100 godina stara kaki sorta, vjerojatno porijeklom iz Japana. Proširena je u zemljama oko Sredozemnog mora, pa i u našoj zemlji.

Razvija vrlo bujna stabla piramidne krošnje. Daje redovite i obilne prirode. Ima samo ženske cvjetove, a cvate rano. Plod je srednje velik do malen, a srcolika oblika. Kožica je žutonarančasta, a kad plod dospije za jelo, poprimi crvenonarančastu boju. Meso je svijetložuto i ugodno slatka okusa. Dozrijeva u drugoj polovici listopada. U vrijeme berbe plodovi su trpka okusa. Užitni su tek nakon stajanja, kada posve omekšaju. Podjednako se ponašaju oplođeni i partenokarpni plodovi. Sorta se može i dalje zadržati u uzgoju zbog redovite i obilne rodnosti.

Fuji (Fuđi) japanska je kaki sorta proširena još pod imenom Fugi i Koshu -Hyaku-me.

Razvija srednje bujna do bujna stabla s piramidnim poluotvorenim krošnjama. Redovito rodi. Kompatibilna je s podlogom Diospyros lotus. Stabla nose samo ženske cvjetove. Cvate obilno i srednje kasno. Plod je velik (prosječna masa iznosi 225 g), okruglastosrcolika do lagano stožasta oblika. U vrijeme berbe kožica je žutonarančaste boje, a intenzivno narančasta poput rumenila u vrijeme dospjelosti za jelo. Meso je u vrijeme dozrelosti žutonarančaste boje, a kada postane užitno, tj. kada omekša, poprimi intenzivno narančastu boju. Inače su plodovi izvrsne kvalitete. Dozrijeva potkraj listopada. Ovo je najbolja sorta iz skupine sorti čiji plodovi postaju užitni tek nakon što omekšaju. Premda joj plodovi nisu užitni u vrijeme berbe, ipak se preporučuje za uzgoj u većem postotku.

Prethodni članakViše bolesti zbog ograničenih površina
Sljedeći članakVrste celera i uzgoj prijesadnica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.