Celer je vrsta povrća kod kojeg koristimo sve, a to znači korijen, listove i stabljiku. Uzgojene su tri vrste celera u tri oblika, a to su odvojeni kultivari (varijeteti), gdje je kod svakog od njih posebno istaknuti neki dio.

Vrste celera

Kod korijenastog kultivara razvijaju se lijepi krupni okrugli korijeni. Poznati je praški orijaš i alabaster, koji uz to imaju i kvalitetno lišće.

Celer rebraš pomalo se sve više probija na naše tržište. Razvija lijepe debele, sočne lisne peteljke. Mogu se jesti sirove i koriste se za pripremu osvježavajućih vitaminskih koktela.

Celer listaš ima lijepe listove, koje koristimo za kuhanje juha ili kao začin raznim jelima kao i peršin. Lišće se reže 2 – 3 puta u sezoni, pa se zato od ovog kultivara traži da što prije razvije novo lišće velikih plojki, te da je otporan na gljivične bolesti.

Uzgoj prijesadnica celera

Uzgoj celera korjenaša zahtjevan je i dug. Za ranu proizvodnju rasada sije se u veljači i ožujku u topla klijališta. Sijati se može omaške ili u redove. Ako imate sjeme prve klase, s visokim postotkom klijavosti, bit će vam potrebno oko 2 g sjemena za 1 m2. Što je klijavost sjemena slabija, računajte na to da je potrebno sijati više sjemena i treba ga gu- šće rasipati.

Za 4 – 5 tjedana trebale bi se razviti male biljčice s prvim pravim listićem. Pikirajte ih na razmak 4 x 4 ili 5 x 5 cm. Ako imate kocke hranjiva supstrata, možete ih prepikirati u te blokiće.

Kad još malo porastu, mogu se ponuditi na tržištu kako bi opskrbili one potencijalne proizvođače celera koji se ne žele ili ne mogu baviti proizvodnjom rasada. Inače, biljčice se pikiraju u zaštićeni prostor dok ne prođe opasnost od kasnih mrazeva da se mogu prebaciti na otvoreno.

Dobro je znati orijentacijski podatak, za proizvođače koji žele uzgajati celer na večoj površini, da će za 1 ha usjeva biti potrebno 60 – 70 m2 toplih gredica kako bi proizveli potrebni rasad.
Posijano sjeme nasipajte sitnom hranjivom zemljom u sloju debljine 1 – 1,5 cm.

Želite li ubrzati nicanje, sjeme možete 24 sata prije sjetve namočiti u mlaku vodu. Nakon toga sjeme se ocijedi i ostavi na toplom (primjerice na pamučnoj podlozi). Povremeno se vlaži da se ne zasuši. Tada će sjeme početi lako klijati. Može se sijati izravno na hranjive kocke. Noćne temperature u zaštićenu prostoru ne smiju biti niže od 12° C, a danju više od 20° C, tada je potrebno češće prozračivati.

Ako pružite takve uvjete i brinete se o rasadu tijekom nicanja i rasta za 70 – 80 dana trebali biste imati dobre prijesadnice sa 5 – 8 listića.
Klijališta u koja ste posijali celer pokrijte u početku hasurama, dok ne počne nicanje. Na taj ćete način održati ujednačenu vlažnost. Klijališta je potrebno tako đer redovito provjetravati, i to oko sredine dana, kad je najljepše vrijeme.

Prethodni članakBoje krzna
Sljedeći članakPodloge za trešnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.