Sponzorirani prilog

""Padne li pH vrijednost nekog tla ispod optimalnih vrijednosti, potrebna je korekcija reakcije tla, koja se najbolje provodi upravo primjenom vapnenih materijala – kalcifikacijom. Zbog mnogoznačne povezanosti s pedogenetskim procesima i pedoekološkim značajkama, reakcija tla kompleksno utječe na plodnost tla i prinose uzgajanih kultura. Primjena vapnenih materijala zauzima u okviru problematike gospodarenja poljoprivrednim tlima zajedno sa gnojidbom i obradom tla ključno mjesto. U posljednih nekoliko godina, vapnjenje se u Hrvatskoj provodi nešto većim intenzitetom, ali još uvijek postoji velika potreba za korekcijom suvišne kiselosti tla na brojnim poljoprivrednim gospodarstvima. Najviše kiselih tala se nalazi na području Panonske poljoprivredne regije sjevera, sjeveroistoka i i istoka regije.

""Kalcizacija Holcim Agrocal® proizvodima povećava učinkovitost proizvodnje, povoljno utječe na biogenost tla, mikrobiološku aktivnost, a ekološki je potpuno prihvatljiva za konvencionalnu i organsku poljoprivredu. Mjera kalcizacije u Hrvatskoj ni danas nije zastupljena u mjeri koja bi jamčila održivost u gospodarenju tlom. Znači da su gubici kalcija i magnezija, kao i njihovo iznošenje prinosom različitih usjeva u pravilu veći nego količina koja se u tlo dodaje. Dugoročno, ovakav pristup nije dobar jer ne jamči povećanje kvalitete usjeva i podizanje pH tla. Pravilan pristup u gospodarenju kiselim tlima uključuje suradnju znanstvenih institucija, Savjetodavne službe i samih poljoprivrednih proizvođača. Problem niskog pH tla očituje se kroz smanjenje prihoda biljaka i kvaliteti samih proizvoda. Niskim pH dolazi do problema u ishrani samog bilja i to tako da se određeni elementi blokiraju, te ne dospijevaju u samu biljku, što utječe na prinos.

Kontakt: Mihalea Vrbetić mag.ing.agr., savjetnica za primjenu Holcim mineralni agregati d.o.o.

MOB 099/2635-125, mihaela.vrbetic@holcim.com, http://www.holcim.hr/Poljoprivreda

""

Prethodni članakNaredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge
Sljedeći članakNatječaji za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. -2018.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.