Kamilica je jednogodišnja biljka, visine 15 – 60 cm. Korijen je tanak, vretenast i razgranat. Listovi su naizmjenični, 2 – 3 puta perasto razdijeljeni, s uskim, linearnim režnjevima. Cvjetne glavice rastu pojedinačno, a kada se prerežu šuplje su i ugodna mirisa. Cvjetna glavica je u središtu žute boje okrunjena bijelim laticama. Sastavljena je od dvospolnih žutih cjevastih cvjetića u sredini i bijelih jezičastih cvjetića na rubu, pa sve zajedno zapravo čini cvat. Biljka cvate tijekom ljeta, a sabiru se samo cvjetne glavice, bez peteljke, i to od svibnja do kolovoza. Najbolje ih je sušiti na platnenoj podlozi na sjenovitom ali toplom mjestu. Plodovi su sitne duguljaste svijetlosmeđe roške s tri rebra.

Ljekovitost

Kamilica je jedna od najstarijih lijekova u kućanstvu. U mirisnim cvjetnim glavicama sadržava eterična ulja, iz kojih se destilacijom stvara kao glavni sastojak ugljikovodik plave boje, azulen. Čaj od kamilice jedan je od najpoznatijih lijekova. Ovaj aromatični zlatnožuti napitak nije samo lijek, već i zdravima služi kao ugodan napitak. Ublažuje bolove i grčeve, regulira probavu i liječi želudac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. Blagi čaj daje se dojenčadi umjesto majčina mlijeka.

Pomaže kod glavobolje i bolova u leđima. Još uspješnije se koristi u obliku praška, pola žličice sa šečerom popije se s vodom poput aspirina. Za odrasle se priprema jaki čaj, dvije žlice cvijeta prelije se sa 2 – 3 dcl vrele vode, a zatim ostavi jedan sat poklopljeno. Nakon toga se procijedi, po želji zasladi i pije se toplo. Tako pripravljen smanjuje bolove i umiruje živce. Čaj od kamilice ne smije se kuhati, jer sadržava hlapljivo eterično ulje koje kuhanjem ispari, pa tako čaj gubi ljekovita svojstva.

U aromaterapiji eterično ulje od kamilice koristi se protiv alergija, slabokrvnosti, za opekline, konjuktivitis, dermatitis, snizuje povišenu temperaturu, ublažava depresije, ublažuje iritabilnost, ublažava migrenu i klimakterijske tegobe, liječi akne i pruža ugodan osječaj unutarnje ravnoteže. Ulje se primjenjuje putem mirisnih svjetiljki, kupki, kompresa, ulja za njegu i inhalacijom.

Prethodni članakVapnenasto leglo
Sljedeći članakMastitis – najčešća bolest vimena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.