Zaljubljenici u ruže i hortikulturni stručnjaci krivi su što danas imamo nekoliko tisuća različitih oblika i boja ruža. No, one koje najbolje djeluju na naše zdravlje i ljepotu ipak su turska ruža (Rosa damascene), galska ruža (Rosa gallica), ruža stolista (Rosa centifolia) i dobro nam poznata divlja ruža (Rosa canina).

Ruže i zdravlje

Ljekovitost ruže poznata je od davnina, pa se već u starim kineskim, indijskim, egipatskim grčkim i rimskim zapisima mogu naći opisi primjene ljekovitih pripravaka od ružinih latica. Danas znamo da od djelatnih tvari latice sadržavaju eterična ulja, trjeslovine. Također vinsku, jabučnu, jantarnu i limunsku kiselinu te brojne aromatične tvari.

Pripravljanje čaja
2 jušne žlice suhih, usitnjenih latica ruže preliti sa 3dl kipuće vode i ostaviti poklopljeno 5-10 min. Ako se čaj koristi kod dišnih tegoba, za smirenje ili bolje spavanje može se sladiti medom.

Pije se i za pročišćavanje krvi, kod bolesti jetre i žučnog mjehura te probavnih organa. Djeluje kao blagi purgativ. Decilitar čaja prije jela pomaže svima koji su uništili crijevnu floru prekomjernim korištenjem antibiotika. Čaj se grglja kod upale grla i glasnica, ili se koristi za ispiranje usne šupljine kod gljivičnih infekcija. Zgnječene latice ruže stavljaju se kao oblog kod crvenog vjetra.

Rakija za masažu
Rakija u kojoj su se desetak dana namakale ružine latice koriste se za masažu kod reume i uloga (gihta), protiv prhuti u vlasištu ili za uklanjanje akni.
Ruže u maslinovu ulju
Maslinovo ulje u kojem su se namakale ružine latice koristi se za mazanje rana koje teško zacjeljuju, kod ozeblina, opekotina i raspuknuća kože.
Sirup od ruža
Dvije šake ružinih latica preliti s pola litre vrele vode i ostaviti poklopljeno 24h. Procijediti i lagano zakuhati sa 250g šećera. Kad se šećer otopi dodati sok od 1 limuna i kuhati još 5min. Kod plućnih bolesti dnevno piti 2-4 velike žlice sirupa.

Posebno je na cijeni eterično ružino ulje, što i ne čudi ako se zna da su za kilogram eteričnog ulja potrebne 4t ružinih latica. Može se koristiti u mirisnim svjetiljkama, aromatičnim kupkama, aromakompresama, za masažu, ispiranje usta i grla, ili možete s nekoliko kapi oplemeniti svoje kreme i šampone. Poznato je njegovo blagotvorno djelovanje kod depresije, nesanice, stresa, živčane napetosti, glavobolje, aritmije, visokog tlaka, unutrašnjih infekcija, starenja kože, bora itd. Stoga, ako ste sretnik koji posjeduje pravo eterično ulje ruže, uživajte u njegovu neponovljivu mirisu.

Ružine latice u kuhinji

Ružine latice možete umiješati u salate, posipati po pitama od jabuka ili višanja, koristiti za pripremu likera, octa i slastica.
Kandirane latice
Umiješati snijeg od 2 bjelanjka. Umakati latice ruža i pažljivo ih stavljati na masni papir posipan krupnim šećerom. Šećerom posipati i gornju stranu latica, te ostaviti da se suše 24 sata.
Prethodni članakStaroštajerska kokoš – pasmina s tradicijom
Sljedeći članakBiljne juhe za biovrtlare
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.