Tijekom vrelih ljetnih dana na području Koprivničko-križevačke županije održane su dvije demonstracijske aktivnosti tematski vezane uz klimatske promjene i prilagodbu poljoprivredne proizvodnje. Službenici Ministarstva poljoprivrede Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede provode demonstracijske aktivnosti okviru mjere 1 Programa ruralnog razvoja s ciljem prijenosa znanja i informiranja poljoprivrednih proizvođača.

Na parceli Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima sredinom srpnja održana je demonstracijska aktivnost pod nazivom Reducirana i konzervacijska obrada tla. Cilj ove demonstracijske aktivnosti bio je upoznati poljoprivredne proizvođače s konzervacijskom obradom tla kao mjerom ublažavanja klimatskih promjena. Ova je parcela odabrana za edukaciju jer je upravo na toj površini u tijeku četverogodišnje istraživanje Hrvatske zaklade za znanost kroz projekt “Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla” – ACTIVEsoil.

Na parceli je tijekom ove vegetacije zasijana soja (predkultura je kukuruz). Naredna kultura bit će ozima pšenica, a zatim ponovno kukuruz. Edukaciju u ukupnom trajanju 6 sati održalo je troje edukatora: prof. dr. sc. Danijel Jug izložio je temu “Konzervacijska obrada tla kao temelj održive biljne proizvodnje – teoretski i praktični aspekti”. Službenici Ministarstva poljoprivrede izložili su teme o sustavima obrade tla na području Koprivničko-križevačke županije. Također i o utjecaju konzervacijske obrade na tlo uz prikaz profila tla u profilnoj jami.

 class=
Iskopana profilna jama

Bez obzira što u vrijeme održavanja edukacije žetva još nije bila završena, poljoprivredni proizvođači pokazali su zanimanje za istu.

Međusobna razmjena iskustava poljoprivrednih proizvođača koji na svojim parcelama već provode konzervacijsku obradu tla i njihova prva zapažanja vezana uz svojstva tla koja se obrađuju po modelu konzervacijske obrade u odnosu tla obrađena konvencionalnom obradom bila je na zavidnoj razini. Na demonstraciji je mjerenjem pomoću penetrometra prikazana različita zbijenost tla na uvratini i stalnim tragovima kotača u odnosu na preostali dio parcele. Poljoprivrednici su upoznati sa značajem organske tvari u tlu i utjecajem na vodozračne odnose u tlu.

Pravilna agrotehnika i odabir sorti suncokreta

Radi povećanog zanimanja poljoprivrednih proizvođača za sjetvom suncokreta posljednjih nekoliko godina na području sjeverozapadne Hrvatske, unazad tri godine provodi se paralelni pokus u kojem se testiraju hibridi suncokreta na dvije lokacije, u Osječko-baranjskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Pokus u kojem su zastupljeni isti hibridi posijan je na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek i u mjestu Štaglinec, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Cilj pokusa je procijeniti:

1.) visinu i stabilnost količine i kvalitete zrna hibrida suncokreta,

2.) adaptabilnost hibrida i

3.) iskoristivost potencijala uzgojnog područja odgovarajućim hibridom.

 class=
Aktivnosti vezane uz uzgoj suncokreta – pokusno polje

Uvjeti za uzgoj suncokreta na ispitivanim lokacijama znatno se razlikuju. Iako je udio površina zasijanih suncokretom u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske zanemariv u odnosu na ukupne površine suncokreta u Hrvatskoj, nije zanemariv broj poljoprivrednih proizvođača kojima je suncokret „nova“ poljoprivredna vrsta u plodoredu. Stoga je početkom kolovoza organizirana demonstracijska aktivnost. Na njoj su prisutni poljoprivrednici upoznati s agrotehnikom u pokusu i rezultatima pokusa unazad 2 godine. Zatim sa važnosti uzgoja suncokreta u plodoredu s ostalim ratarskim kulturama te zaštiti suncokreta od štetnih organizama. U pokusu su ove godine posijana ukupno 34 različita hibrida suncokreta. Svi hibridi u pokusu su tzv. clearfild hibridi. 16 hibrida je (IMI) tolerantno na aktivnu tvar imazamoks, a 18 hibrida na aktivnu tvar tribernuron (SULFO tehnologija).

Jedan od izazova u proizvodnji suncokreta je uspješno suzbijanje širokolisnih korova. To su ambrozija (Ambrosia sp.), mračnjak (Abutilon theophrasti), loboda (Chenopodium sp.), dikica (Xantium sp.), šćir (Amaranthus retroflexus), dvornici (Polygonum sp.) i drugi. Tako je ovom prigodom prikazan način na koji se korovne vrste mogu uspješno eliminirati iz usjeva u ranoj fazi razvoja suncokreta kemijskim putem. Zatim i mehaničkim načinom (pravodobnom međurednom kultivacijom) omogućiti da usjev ostane čist od korova do same žetve.

Prisutni poljoprivredni proizvođači upoznati su sa zajedničkim parazitom uljane repice, soje i suncokreta – bijelom truleži (Sclerotinia sclerotiorum). Također i s potrebom poštivanja agrotehničkih mjera, posebice plodoreda. Dosadašnji rezultati pokusa pokazuju da je pomicanje granice uzgoja suncokreta na zapadna područja moguće. I urod i kakvoća su zadovoljavajući.

Izobrazba – uvjet za ostvarivanje potpora

Teme i raspored održavanja demonstracijskih aktivnosti mogu se pratiti na linku: https://www.savjetodavna.hr/demonstracije/. Tako zainteresirani poljoprivrednici mogu odabrati temu koja im je zanimljiva i posjetiti demonstracijsku aktivnost koja se održava u njihovoj blizini. Prijenos znanja kroz provedbu demonstracijskih aktivnosti osmišljen je kao nadopuna tečajevima. Provodi se u svrhu prikaza primjena novih i poboljšanih tehnologija u praksi radi konkurentne poljoprivredne proizvodnje. Također i radi povećanja atraktivnosti bavljenja poljoprivredom, energetske učinkovitosti, primjene mjera ublažavanja klimatskih promjena. Zatim radi zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti te druge prioritetne ciljeve poput inovacija.

Demonstracijske aktivnosti namijenjene su svim zainteresiranim poljoprivrednicima, a za poljoprivredne proizvođače, korisnike IAKS Mjera:

  • Mjera 10: Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i
  • Mjera 11: Ekološki uzgoj

kojima je jedan od osnovnih uvjeta za ostvarivanje potpore sudjelovanje na izobrazbi u trajanju od najmanje šest sati svake godine tijekom obveznog razdoblja vezano uz M10 i M11 kreirane su demonstracijske aktivnosti gdje se korisnici IAKS mjera educiraju upravo iz onih  područja koja primjenjuju na svojim gospodarstvima. Korisnici mogu sudjelovati na jednom od tri oblika izobrazbe: na tečaju, na demonstracijskoj aktivnosti ili putem individualnog savjetovanja.

Obvezu izobrazbe dužan je ispuniti nositelj ili član poljoprivrednog gospodarstva; odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva. Praktični prikazi u polju/voćnjaku/masliniku/vinogradu/staji nisu samo prigode za prijenos znanja i informacija agronomskih stručnjaka poljoprivrednim proizvođačima, nego je to idealna prigoda i za međusobnu razmjenu iskustava samih poljoprivrednih proizvođača.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak„Školska banka sjemena za budućnost”
Sljedeći članakBartolovo 2022.
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.