Ružmarin je biljka poprilično otporna na bolesti i jedna od najčešćih bolesti kod uzgoja je plijesan. Plijesan se kod ružmarina javlja kad se uzgaja u uvjetima prevelike vlažnosti. Pojava ove bolesti se može spriječiti ako se ne pretjerujete sa zalijevanjem ili navodnjavanjem.

Prinosi ružmarina variraju, ovise o vrsti i agro-klimatskim čimbenicima u uzgoju. U trećoj godini uzgoja prinosi svježeg ružmarina iznose od 3 do 4 t/ha, odnosno od 1 do 2 t/ha suhog. Intenzivan nasad ružmarina u punom rodu daje prinos od 8 t/ha svježih, odnosno od 2 do 4 t /ha suhih grančica ili od 1.000 do 1.500 kg suhog lista i od 40 do 45 kg/ha eteričnog ulja.

Uzgoj ružmarina u posudi

Unatoč činjenici da je ružmarin otpornija mediteranska biljka, preporuka je da se u kontinentalnim dijelovima uzgaja u posudama, tzv. teglama i da se unosi u zaštićeni (zatvoreni) prostor prije pojave prvih mrazeva i konstantnih negativnih temperatura. Ružmarin uzgajan u tzv. teglama (pitarima) može se držati na terasama, balkonima ili prozoru.

Kako bi uzgoj ružmarina u tegli bio uspješan potrebno je osigurati dovoljno prostora za rast, odnosno adekvatnu veličinu tegle za adekvatan razvoj korjenova sustava. Promjer tegle za uzgoj ružmarina ne bi trebao biti manji od minimalnih 30 cm. Supstrat u tegli za uzgoj ružmarina trebao bi biti rahao i porozan, a može se koristiti i onaj gotov za mediteransko bilje.

S obzirom da je ružmarin heliofit i zahtjeva veće količine sunca, najbolje je smjestiti teglu u blizinu prozora koji su okrenuti prema zapadnoj ili južnoj ekspoziciji. Za ovakav uzgoj ružmarina poželjno je da se prostorija u kojoj se nalazi ne zagrijava suviše tijekom zime, s obzirom da vrući zrak može imati nepovoljan utjecaj na biljku.

Kako ružmarin tolerira sušna razdoblja, ne treba ga prečesto ni zalijevati. U uzgoju u teglama, prihrana u ljetnim mjesecima se obavlja svakih 14 dana, a u zimskim mjesecima dovoljno je sveukupno jednom prihraniti. Kultivari za uzgoj na ovakav način su oni uspravnog rasta.

Služi i kao repelent za insekte

Prema dostupnim istraživanjima energetska vrijednost 100 g svježeg dijela ružmarina iznosi 131 kcal, od čega se oko 20 % odnosi na ugljikohidrate, dok 5,8 % otpada na masti i oko 3 % čine bjelančevine. Po kemijskom sastavu, ružmarin sadrži i dijetalna vlakna i fitosterol, dok od minerala se nalaze bakar, kalcij, mangan, magnezij i željezo. Među ostalim, popriličan je izvor vitamina C i folne kiseline, a sadrži i manje količine vitamina A, panteonske kiseline (B5) i piridoksina (B6). Osušeni ružmarin sadrži vitamine B1 i B2, odnosno tiamin i riboflavin. Od ružmarina se upotrebljavaju cvjetovi, izdanci u cvatu i listovi. Destilacijom grančica i listova dobija se eterično ružmarinovo ulje. Kemijskim analizama utvrđeno je da listovi i zelene grančice biljke sadrže od 0,4 do 0,6 % eteričnog ulja, dok se u osušenim listovima nalazi i do 2 % ulja. U suhim listovima ružmarina nalaze se polifenoli, glikozidi, heterozidi i drugi spojevi. Glavne komponente eteričnog ulja ružmarina su borneol, cineol i kamfor (može se pronaći i nešto smole i tanina). Ekstrakti i eterično ulje ružmarina koristiti se u prehrambenoj industriji za stabilizaciju masti, ulja i njihovih proizvoda, zatim u fermentiranim mesnim proizvodima s obzirom da usporavaju oksidaciju i pojavu užeglosti. Zahvaljujući specifičnoj aromi i okusu ima važnu ulogu i u kulinarstvu.

Osim u prehrambenoj industriji, ružmarin ima široku primjenu i u farmakološkoj industriji. Zbog sadržaja flavonoida pomaže protiv nadutosti i grčeva, a ima i protuupalni, antidepresivni, antimikrobni i antikancerogeni učinak. Ružmarin se koristi i u kozmetičkoj industriji, tako da je sastojak raznih kozmetičkih pripravaka (šamponi za kosu, sapuni, losioni i parfemi)te je i neizostavan sastojak u aromaterapiji. U poljoprivredi ima primjenu i kao biljni pesticid, odnosno kao repelent za insekte.

Sušeni ružmarin je izvrstan začin i lijek

Ljekovitost ružmarina

Još kroz srednji vijek se spominje intenzivan rast značaja upotrebe ružmarina kao ljekovite biljke. Listovi ružmarina se koristi za pripremu čaja za poboljšanje probave te za ublažavanje želučanih tegoba. Tinkture i masti na bazi ružmarina se koriste za brže zarastanje i dezinfekciju otvorenih rana te ujedno i kao antireumatik. Kao začin, listovi se koriste i u kulinarstvu. Eterično ulje nalazi se u brojnim preparatima kao što su antiseptici, antireumatici, služe za jačanje rasta korijena kose, a primjenjuje se i u veterinarstvu protiv parazita i opadanja dlake životinja. Samo ulje je među ostalim i dobar antioksidans. Ulje najveću primjenu ima u kozmetičkoj industriji u proizvodnji mirisa, kozmetičkih preparata i kao osvježivač prostora. Istraživanja su dokazala da ružmarin potiče cirkulaciju i tok krvi prema mozgu, te tako ublažava glavobolju i poboljšava koncentraciju. U istraživanjima se pokazalo da ulje ružmarina može pozitivno djelovati na prevenciju raka kože s obzirom da osigurava prirodnu zaštitu od oštećenja koja izaziva štetno ultravioletno zračenje i sprječava rast kožnih tumora.

Poznata su i antiseptična, diuretska i sedativna svojstva ružmarina. U narodnoj medicini se koristi u liječenju groznice i nesvjestice uzrokovane problemima s ravnotežnim sustavom. S obzirom na kemijski sastav ulja, povoljno djeluje na jačanje imunološkog sustava. Alkoholna otopina ružmarina ima primjenu za masažu prilikom glavobolje, tjelesne iznemoglosti, živčanih bolova i reumatizma mišića. Eterično ulje ružmarina primjenjuje se isključivo za vanjsku primjenu i vrlo rijetko može izazvati alergijske reakcije.

Cvjetanje ružmarina

Ružmarin u kulinarstvu

Ružmarin ima široku primjenu u mediteranskoj kuhinji, unatoč specifičnom okusu po kamforu koji ne odgovara svima. Koristi se kao začin za pirjano povrće, juhe, meso, sve vrste mekih sireva i mesnih pečenja. Ima primjenu i u pripremi juha i variva, za premazivanje ribe i mesa u pečenju na roštilju. Koristi se za aromatiziranje octa ili ulja, a s obzirom na to da se izvrsno slaže i s nekim drugim začinima poput timijana, origana, mažurana, sastojak je poznate mediteranske mješavine začinskog bilja – tzv. provansalske trave.

Koristi se i za dekoriranje talijanske pogače focaccie, a sitno nasjeckan može se koristiti i u pripremi određenih vrsta kruha. Može se koristiti i pri aromatiziranju maslaca, za aromatizaciju vina, bešamel umaka, meda za mariniranje, ali i narančinog soka ili šećernog sirupa. Pojačivač je arome povrću poput buče, graška, gljiva, krumpira i rajčice.

Ružmarin je izvrstan začin koji se lijepo sljubljuje s mnogim jelima
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje