Bijela čemerika, (Veratrum album L.), kihavac, otrovna čemerika ili planinska čemerika je zeljasta trajnica koja pripada u porodicu Melanthiaceae. Naziv roda Veratrum potječe od latinske riječi verare što znači govoriti istinu. Korijen, kad se samelje u prah potiče na kihanje, što je u narodu značilo potvrdu istine na ono što je bilo rečeno.

Bijela čemerika je biljka visine 0,5-1,8 m s odebljalim podankom i dobro razvijenim korijenjem. Cvjetovi su izvana bijeli, zelenkastobijeli ili žućkastozeleni promjera 1,5-2,5 cm, skupljeni na vrhu stabljike u metličaste cvatove.

Strogo zaštićena vrsta

Bijela čemerika rasprostranjena je u Europi, Turskoj, na Kavkazu, u zapadnom i istočnom Sibiru, srednjoj Aziji, oko Amura i u Japanu. Kod nas raste većinom na vlažnim livadama i travnjacima, uz rubove šuma. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama od nizina do planinskog područja. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske navedena je kao strogo zaštićena vrsta. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Razmnožava se dijeljenjem rizoma u rano proljeće ili sjemenom koje je dosta slabe klijavosti. Cvate tijekom ljeta, od lipnja do kolovoza te se smatra dobrom medonosnom biljkom. Za vrijeme cvatnje biljka ima jak omamljujući miris, a korijen koji miriše poput bijelog luka, ljut je i gorak. Sabire se podanak zajedno s korijenjem i žilama u jesen ili u rano proljeće.

Alkaloidi snizuju krvni tlak

Biljka u svim dijelovima sadrži petnaestak alkaloida, u podanku ukupno 1,6 %, u korijenju 1,3 %, u listovima do 0,3 %, u lisnoj plojci do 1,5 %, u osnovi lista te u sjemenkama 1,2 %. Najotrovniji dijelovi biljke su podanak i korijen koji sadrže alkaloide (protoverin, protoveratrin A i B, jervin, rubijervin, germerin, veratramnin), veratrinsku kiselinu, smole, šećer i škrob. To su alkaloidi steroidne skupine (protoverin i germerin) esterski vezani za helidonsku kiselinu. Alkaloidi čemerike u pojedinim se biljnim dijelovima mogu i međusobno razlikovati. Sadržaj im je vrlo promjenjiv ovisno o starosti i razvojnom stadiju biljke, staništu i zemljopisnim varijetetima. U proljeće je otrovnost čemerike veća nego ljeti i u jesen. Toksična tvar vrlo je postojana te se ne smanjuje procesima sušenja i siliranja. Ako u biljnoj masi koja se silira ima dosta čemerike, sva silaža može biti otrovna.

U pučkoj medicini koristi se kod astme, reume, gihta, crijevnih grčeva, ekcema, psorijaze i kao emetik (sredstvo za izazivanje povraćanja). Alkaloidi snizuju krvni tlak. Poznato je da je Hipokrat upotrebljavao korijen bijele čemerike kod akutnih stanja visokog tlaka i reumatskih bolova. Stari narodi su pripravke od korijena čemerike koristili kao otrov za strijele, a kasnije i sredstvo protiv gamadi. U Alpama prah samljevenog korijena pomiješan s duhanom upotrebljava se i kao sredstvo za šmrkanje.

bijela čemerika
Bijela čemerika u cvatu

Bijela čemerika, odnosno njen korijen, danas se koristi i kao pripravak u veterinarstvu za vanjsku lokalnu uporabu u liječenju bolnih mjesta. Tinktura od čemerike koristi se u liječenju lišaja i osipa na koži. Mast od korijena čemerike upotrebljava se za liječenje kod kožnih nečistoća i bolesti kao što su: svrab, gnojne rane, razne neuralgije, protiv uši, buha i sl. Također bijela čemerika se koristi i kod bolnih mišića i živaca (naročito živaca lica) kao i kod bolnih napadaja gihta, bolova zglobova i sl. Praš ak od korijena je jaki insekticid koji se upotrebljava za uništavanje stjenica.

Tinktura:

100 g osušenog korijena

1 litra 70-postotnog alkohola

Priprema: korijen namakati 30 dana u alkoholu i procijediti

Upotreba: uzimati prema liječničkim uputama. Dozvoljena dnevna količina je tri puta po deset kapi na jedan decilitar vode ili čaja.

Mast:

Za mazanje bolnih mjesta na tijelu

5 g tinkture

10 g lanolina

20 g svinjske masti

Priprema: dobro izmiješati tinkturu s rastopljenim lanolinom i nekom mašću i zagrijavati dok alkohol ne iskapi.

 

bijela čemerika
Homeopatski pripravak čemerike

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZatvara li se pogon uzgoja i prerade rajčice u Umagu?
Sljedeći članakIzmjene natječaja za obnovu poljoprivrednog zemljišta
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.