Bijela čemerika, (Veratrum album L.), kihavac, otrovna čemerika ili planinska čemerika je zeljasta trajnica koja pripada u porodicu Melanthiaceae. Naziv roda Veratrum potječe od latinske riječi verare što znači govoriti istinu. Korijen, kad se samelje u prah potiče na kihanje, što je u narodu značilo potvrdu istine na ono što je bilo rečeno.
Bijela čemerika je biljka visine 0,5-1,8 m s odebljalim podankom i dobro razvijenim korijenjem. Cvjetovi su izvana bijeli, zelenkastobijeli ili žućkastozeleni promjera 1,5-2,5 cm, skupljeni na vrhu stabljike u metličaste cvatove.
Strogo zaštićena vrsta
Bijela čemerika rasprostranjena je u Europi, Turskoj, na Kavkazu, u zapadnom i istočnom Sibiru, srednjoj Aziji, oko Amura i u Japanu. Kod nas raste većinom na vlažnim livadama i travnjacima, uz rubove šuma. Raste pojedinačno ili u manjim skupinama od nizina do planinskog područja. U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske navedena je kao strogo zaštićena vrsta. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Razmnožava se dijeljenjem rizoma u rano proljeće ili sjemenom koje je dosta slabe klijavosti. Cvate tijekom ljeta, od lipnja do kolovoza te se smatra dobrom medonosnom biljkom. Za vrijeme cvatnje biljka ima jak omamljujući miris, a korijen koji miriše poput bijelog luka, ljut je i gorak. Sabire se podanak zajedno s korijenjem i žilama u jesen ili u rano proljeće.
Alkaloidi snizuju krvni tlak
Biljka u svim dijelovima sadrži petnaestak alkaloida, u podanku ukupno 1,6 %, u korijenju 1,3 %, u listovima do 0,3 %, u lisnoj plojci do 1,5 %, u osnovi lista te u sjemenkama 1,2 %. Najotrovniji dijelovi biljke su podanak i korijen koji sadrže alkaloide (protoverin, protoveratrin A i B, jervin, rubijervin, germerin, veratramnin), veratrinsku kiselinu, smole, šećer i škrob. To su alkaloidi steroidne skupine (protoverin i germerin) esterski vezani za helidonsku kiselinu. Alkaloidi čemerike u pojedinim se biljnim dijelovima mogu i međusobno razlikovati. Sadržaj im je vrlo promjenjiv ovisno o starosti i razvojnom stadiju biljke, staništu i zemljopisnim varijetetima. U proljeće je otrovnost čemerike veća nego ljeti i u jesen. Toksična tvar vrlo je postojana te se ne smanjuje procesima sušenja i siliranja. Ako u biljnoj masi koja se silira ima dosta čemerike, sva silaža može biti otrovna.
U pučkoj medicini koristi se kod astme, reume, gihta, crijevnih grčeva, ekcema, psorijaze i kao emetik (sredstvo za izazivanje povraćanja). Alkaloidi snizuju krvni tlak. Poznato je da je Hipokrat upotrebljavao korijen bijele čemerike kod akutnih stanja visokog tlaka i reumatskih bolova. Stari narodi su pripravke od korijena čemerike koristili kao otrov za strijele, a kasnije i sredstvo protiv gamadi. U Alpama prah samljevenog korijena pomiješan s duhanom upotrebljava se i kao sredstvo za šmrkanje.
Bijela čemerika, odnosno njen korijen, danas se koristi i kao pripravak u veterinarstvu za vanjsku lokalnu uporabu u liječenju bolnih mjesta. Tinktura od čemerike koristi se u liječenju lišaja i osipa na koži. Mast od korijena čemerike upotrebljava se za liječenje kod kožnih nečistoća i bolesti kao što su: svrab, gnojne rane, razne neuralgije, protiv uši, buha i sl. Također bijela čemerika se koristi i kod bolnih mišića i živaca (naročito živaca lica) kao i kod bolnih napadaja gihta, bolova zglobova i sl. Praš ak od korijena je jaki insekticid koji se upotrebljava za uništavanje stjenica.
Tinktura:
100 g osušenog korijena
1 litra 70-postotnog alkohola
Priprema: korijen namakati 30 dana u alkoholu i procijediti
Upotreba: uzimati prema liječničkim uputama. Dozvoljena dnevna količina je tri puta po deset kapi na jedan decilitar vode ili čaja.
Mast:
Za mazanje bolnih mjesta na tijelu
5 g tinkture
10 g lanolina
20 g svinjske masti
Priprema: dobro izmiješati tinkturu s rastopljenim lanolinom i nekom mašću i zagrijavati dok alkohol ne iskapi.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
