Bijeli sljez, (lat. Althea officinalis) pripada uporodicu Malvaceae. Rasprostranjen je u Aziji i južnoj Europi kao kultivirana biljka. Bijeli sljez je višegodišnja zeljasta biljka, s jakim korijenovim sustavom. Korijen je razgranat, mesnat, izvana blijedožute, a iznutra bijele boje i sluzav. Ukus mu je slatkast. Cvjeta od lipnja do rujna.

Cijela biljka je obrasla sivo bijelim dlačicama. Sjeme je u obliku okrugle pločice, boje nepržene kave. Droga je Althaeae radix – korijen bijelog sljeza, sastoji se najvećim dijelom od osušenog korijena, očišćenog od vanjske kore, vrste Althaea officinalis te Althaeae folium – list bijelog sljeza, sastoji se od osušenih listova.

Ulazi u sastav raznih čajeva

Osim korijena, koji se vadi prve ili druge godine, beru se lišće i cvjetovi. Lišće se može brati i više puta tokom godine, ali je najbolje prije ili za vrijeme cvjetanja. Smatra se da se u prvoj godini može brati najviše 1/3 lišća. Bere se zdravo i neoštećeno lišće. U drugoj godini broj berbi je veći nego u prvoj.

Sljez sadrži: 30 – 35 % sluzi, oko 35 % škroba, oko 1,5 % masnog ulja, pektina, tanina, asparagina, lecitina, fitosterola, fosfata i dr. Sluz se rastvara u vodi i hidrolizom daje glikozu, galaktozu. Djeluje umirujuće, sprečava nakupljanje sluzi, pojačava fagocitozu.

Zbog velike količine sluzi, korijen se upotrebljava kao sredstvo za liječenje katara organa za disanje i protiv kašlja. Sljezova sluz je blago sredstvo protiv upala sluznice mokraćnih, spolnih, dišnih i probavnih organa. Ulazi u sastav raznih čajeva. Čaj od sljeza s ostalim biljkama povoljno djeluje na kašalj, bronhitis, plućni katar, bronhijalnu astmu, čak je efikasan i kod početne faze tuberkuloze pluća. Sljezov korijen se upotrebljava protiv upale očiju i kao oblog za opekotine. Kao blago sluzno sredstvo daje se protiv proljeva, za klizme i obloge na upaljena mjesta.

Sljezov čaj

Pripravljanje čaja od korijena: 3 g usitnjene droge na jednu šalicu preliti hladnom vodom, pustiti da se macerira 30 minuta, a zatim procijediti. Pripravljanje čaja od lista: 2 g na jednu šalicu staviti u hladnu vodu, macerirati 1-2 sata, a zatim sve zajedno procijediti; piti 2-3 puta dnevno po 1 šalicu.

Prethodni članak16. Fešta od Rožic
Sljedeći članakOdržana konferencija ,,Sigurnost hrane i izazovi sigurnosti hrane u Jugoistočnoj Europi“
prof. dr. sc. Nada Parađiković
Rođena je u Osijeku, gdje je završila srednju tehničku školu 1971. i Poljoprivredni fakultet 1976. Doktorsku disertaciju pod naslovom: “Botrytis cinerea Pers: Fr. parazit povrća u staklenicima”, obranila je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1993. godine. Članica je brojnih društava, radila na nizu projekata, a do sada je objavila 126 znanstvena i stručna rada kao autor ili koautor u domaćim i stranim časopisima, od toga 20 rada u časopisu s impact faktorom. Rođena je 30.04.1952. godine u Osijeku. Srednju tehničku školu „Ruđer Bošković“, kemijski smjer završila je u Osijeku 1971. godine, a iste je godine upisala Poljoprivredni fakultet u Osijeku, ratarski smjer i diplomirala 1976. godine. Poslijediplomski studij Zaštite bilja je završila na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Doktorsku disertaciju iz znanstvenog područja biotehničke znanosti, znanstvenog polja agronomija, pod naslovom: “Botrytis cinerea Pers: Fr. parazit povrća u staklenicima”, obranila je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1993. godine. U početku svoje znanstvene djelatnosti (1977.-1981.) intenzivno se bavila problemima uzgoja i njege šećerne repe, jer je u to vrijeme radila kao upravitelj-tehnolog u A.K. Jasinje Sl. Brod. Od 1982. do 2001. godine zaposlena je u Staklenicima u Magadenovcu gdje je niz godina radila kao rukovodioc, glavni tehnolog i savjetnik u proizvodnji povrća i cvijeća u staklenicima. U tom razdoblju uvela je niz novih tehnologija i metoda koje se temelje na priznatim znanstvenim metodama. Tijekom svoga dugogodišnjeg rada sudjelovala je na brojnim kongresima, simpozijima i radionicama u zemlji i svijetu. Zaposlena je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku od 2001. godine. U znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju izabrana je 2014. godine, a od 2017. je u mirovini. Član je Akademije poljoprivrednih znanosti Republike Hrvatske od 08. lipnja 2017. Član je Hrvatskog Agronomskog Društva (HAD), Membership iobc-wprs.org 2016., International Society of Food, Agriculture and Environment (ISFAE) te International Society of Horticultural Sciences (ISHS). Član je povjerenstva za izradu operativnog programa za razvoj proizvodnje povrća Republike Hrvatske 2004. godine. Član povjerenstva za ustroj preddiplomskog studija „Hortikultura“ i diplomskog studija „Povrćarstvo i cvjećarstvo“. Član je radnog tima provođenju projekta "Unaprjeđenje kvalitete i primjena Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u preddiplomskim sveučilišnim studijima poljoprivrede". Projekt je prijavljen na Poziv za dostavu projektnih prijedloga "Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira" u sklopu Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala" 2007.-2017. Gostujući je profesor u Banja Luci, RS BiH na Poljoprivrednom fakultetu (2008. do 2016.), gostujući profesor u Mostaru, BiH, na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu (2010. -2013.), te gostujući profesor u Tuzli, BiH, Tehnološki fakultet Poljoprivredni smjer, Univerzitet u Tuzli (2015. -2016.). Voditelj je projekta pod nazivom „Primjena novih tehnologija u hidroponskom uzgoju paprike“; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH (trajanje 2008-2010. godina). Projekt pod nazivom „Jugoistočna europska razvojna mreža biljnih genetskih resursa“ – SEEDNet projekt – koordinator radne grupe Povrće; Švedska razvojna agencija i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH (trajanje 2006-2010. godine). Voditelj je projekta „Proizvodnja autohtonog češnjaka u cilju samodostatnosti i povećanja izvoza“ - Ministarstvo poljoprivrede RH – 2012. -2014. VIP- projekt MPRH 2012-11-30. Suradnik je na projektu pod nazivom „Utjecaj kondicioniranja tla na hraniva i teške metale u sustavu tlo-biljka”; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH 079-0790462-0450 (trajanje 2008.- 2014.). Suradnik je na projektu Agricultural Contribution towards Clean Environment and Healthy Food“ član projektnog tima na IPA projektu (AGRI-CONTO-CLEEN) – 2013.-2015. Voditelj projekta, urednik i jedan od autora priručnika partnera Poljoprivredni fakultet u Osijeku na projektu SWEET - (IPA IV Razvoj ljudskih potencijala SWEET – strenghtening woman's entrepreneurship 2013. – 2014.). Koautor studije – projekta Uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja u Istri, Pazin, 2015. Suradnja sa udrugom Dart iz Dubrovnika od 2010. godine- razmjena sjemena i sadnica a poglavito uvođenje Slavonskog ozimog češnjaka na to područje. Suradnica je na VIP projektu (2016-14-21) Regeneracija autohtone baranjske začinske paprike uz kreiranje tehnološkog pravilnika proizvodnje“ 2016.-2018. Koordinatorica je regionalnog djela radne grupe povrće Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Projekt 970 RH MIP Nacionalna banka biljnih gena (2014. – 2017.). Suradnica je na projektu Utjecaj dobre poljoprivredne prakse na zaštitu okoliša u pograničnom području IMPACT ENV I- Project Number: HR-RS182, Investigator on the project Interreg IPA Cross-border Cooperation Program Croatia - Serbia 2014-2020. Istraživač je na VIF 2017./2018. projektu Medicinskog fakulteta u Osijeku “Neurorehabilitacija – terapija biljkama“. Do sada je objavila 126 znanstvena i stručna rada kao autor ili koautor u domaćim i stranim časopisima, od toga 20 rada u časopisu s impact faktorom.