Crna gorušica (Brassica nigra = Sinapis nigra) je jednogodišnja biljka viša od 1m, a raste samonikla uz riječne obale, po šljunčarama, zapuštenim vrtovima i poljima. Pripada porodici kupusnjača. Listovi su s peteljkom, do 12cm dugi, gusto nazubljeni, zelene boje s bijelim šiljastim dlačicama po površini. Sitni zlatnožuti cvjetovi sa 4 latice razvijaju se u grozdastim cvatovima na vrhu stabljike i njezinih ogranaka. Plod je do 2cm duga komuška koja u sebi nosi 4-10 okruglih, tamnosmeđih sjemenki vrlo ljuta okusa.

Sjeme samoniklih biljaka se ne koristi, a gorušica se danas uzgaja po cijelom svijetu. Uz crnu gorušicu čije sjemenke imaju najjaču aromu, kao začinske i ljekovite biljke najčešće se još uzgajaju bijela gorušica (Brassica alba) i smeđa gorušica (B. juncea). Sjemenke bijele gorušice terapijski djeluju kao i crne, ali su znatno slabije i prikladnije za upotrebu. Koriste se i kao začin jer su blažeg, a neki kažu i profinjenijeg okusa od sjemenki crne gorušice. Gorušica se još naziva i slačica, muštarda ili ognjica.

Manje je poznato da se mogu koristiti cvjetovi i listovi gorušice s daleko blažim okusom i mirisom od sjemenki. Cvjetovi se skupljaju u rano ljeto, prije no što se potpuno otvore i koriste svježi kao dodatak u salatama i na sendvičima. Od suhih se može pripremiti čaj kod probavnih tegoba i manjka apetita. Za šalicu čaja dovoljno je čajnu žlicu suhih cvjetova preliti sa 2,5dl kipuće vode i procijediti nakon 5min. Piju se 1-2 šalice čaja tijekom dana, prije jela.

Mladi listovi mogu se također koristiti kao dodatak salatama i sendvičima ili pripremiti kao špinat. Komuške sa sjemenkama skupljaju se u kasno ljeto, prije no što potpuno dozore i otvore se. Sjemenke se najprije suše u komuški, a zatim se izljušte i osuše do kraja. Od davnina se u narodu koriste izvana kao oblog ili kupka kod reume, išijasa, uloga (gihta) i bolova u mišićima. Najznačajnija ljekovita tvar u njima je glikozid sinirgin (1,0-1,2%) koji se u vodi razgrađuje u alilno gorušičino ulje i od kojeg potječe ljutina sjemenki. Osim njega tu su i flavonoidi, bjelančevine, te 30% masnog ulja, zbog kojeg se najviše i uzgajaju. Sjemenke sadrže i željezo, kalcij, cink, mangan, magnezij te omega 3 masne kiseline.

Kod unutarnje uporabe pripravci od gorušice pomažu kod urinarnih infekcija i gripoznih stanja. Zato jer djeluju jako antiseptički, no, ne smiju se koristiti dulje od 2 tj. Jako iritiraju sluznicu i mogu izazvati upalu želuca, bubrega i mjehura te menstrualne tegobe. Mnogo češće sjemenke se koriste za obloge, meleme i alkoholne otopine.

Oblozi od gorušice: 3 – 4 jušne žlice mjevenog sjemena pomiješati s toplom vodom (do 40°C) u kašu i nanijeti na lanenu krpu te stavljati na oboljelo mjesto. Pri prvoj primjeni ostavljati samo 3-4 min na koži, a tek kasnije 10-15 min ili kraće ako se osjeti peckanje. Nakon toga kašu uklonti, a kožu oprati mlakom vodom ili čajem od kamilice i namazati uljem gospine trave. Oblozi se koriste kod upale dišnih puteva (stavljaju se na prsa). Također kroničnih i degenerativnih bolesti zglobova te kod mišićnog reumatizma.
Kupke od gorušice: 2 – 3 žlice mljevene gorušice umiješati u lavor s toplom vodom i močiti noge oko 5 minuta, a zatim ih isprati mlakom vodom i namazati masnom kremom ili uljem gospine trave. Kupka se primjenjuje kod prehlade, gripe, ozeblina i grčeva u nogama.
Prethodni članakPravila prehrane kunića
Sljedeći članakRotkvica u plastenicima od jeseni do proljeća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.