Visoke temperature i nedostatak vlage u tlu i zraku izazivaju rubenost, spužvasto tkivo unutar hipokotilskoga gomolja. Rotkvica je umjerenih zahtjeva prema temperaturi. Niče na – 2 °C do -3 °C, ali je optimalna temperatura za rast biljaka oko 22 °C, a za rast korijena oko 17 °C. Zahtijeva ujednačenu vlažnost tla (80 posto pvk) jer tako nastaje sočan hipokotilski gomolj. U 100 grama rotkvice može se naći 7 mg gorušičina ulja i 2 mg limunske kiseline, koja rotkvici daje osobito ugodan okus.
Tlo
Rotkvica najbolje uspijeva na lakom do srednje teškom tlu. Zbog kratke vegetacije iz tla iznosi manje količine hranjivih tvari.
Gnojidba
Pri stvaranju prinosa od 10 t/ha iznosi iz tla – dušika (N) = 25 kg, fosfora (P2O 5) = 8 kg, kalija (K2O) = 45 kg, magnezija (MgO) = 3 kg. Veća količina dušika (N) izaziva nagomilavanje nitrata (NO3 ) u hipokotilskom gomolju rotkvice. Nakupljanje nitrata povećava se pri višim temperaturama i slabijem intenzitetu svjetlosti. Na povećani sadržaj nitrata ponekad može utjecati kultivar rotkvice, odnosno njegov genotip, na što selekcija kultivara može puno utjecati. Rokovi berbe i starost biljke nisu utjecali na količinu nitrata u rotkvici.
Sjetva i način proizvodnje
Rotkvica se u zaštićenom prostoru proizvodi u jesenskom i proljetnom razdoblju. Pritom je vrlo pogodna za kontinuiranu sjetvu, odnosno proizvodnju, prije svega zbog kratke vegetacije. Međutim, kod toga treba imati na umu da postoji opasnost od razmnožavanja i širenja nametnika tla.
Osim proizvodnje na gredicama plastenika, rotkvica se vrlo uspjepno može proizvoditi i na stolovima u gajbama ili plastičnim kontejnerima. Proizvodnja se može ostvarivati bez zagrijavanja zaštićena prostora ili u njemu, pri čemu je važno odrediti pravo razdoblje proizvodnje. U uzgoju rotkvice lutrasil igra veliku važnost, toliku da ju je nemoguće zaobići. Prekrivanjem gredica ili kontejnera lutrasilom postiže se ranija proizvodnja (berba), i to od 15 do 20 dana.
Sjeme rotkvice sije se u dobro pripremljeno tlo, na razmak redova 12 – 15 cm, a u redu 3 -4 cm sjetva se obavlja plitko, do 2 cm, najčešće oko 3 grama/m2. U ovisnosti o kultivaru ostvaruje se 150 – 300 biljaka, odnosno gomolja hipokotila.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakFaverolles – idealna pasmina za seosko dvorište
Sljedeći članakI zimi svježi i mirisni začini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.