Ljekovito bilje sadrži mnogobrojne aktivne tvari zbog čijeg se djelovanja iznimno cijeni u narodnoj medicini, ali i suvremenoj farmakologiji jer može pomoći u prevenciji te ublažavanju i liječenju najrazličitijih tegoba i bolesti. Ljekovite biljke imaju itekako i ukrasne odlike, a k tome uvelike povećavaju biološku raznolikost okoliša, pa i našega vrta.
Ljekovite biljke pozitivno utječu i na rast susjednih biljaka – susjedne biljke voće, povrće i cvijeće – mogu poticati njihov rast te ih štititi od bolesti i štetnika. Tako neke vrste koristimo u miješanim nasadima, ali i za izradu gnojiva te pripravaka za zaštitu bilja. Stoga, mnogo je razloga da u svome vrtu uzgajamo ovu važnu skupinu biljaka. A k tome vrt s ljekovitim biljkama nije teško urediti, niti održavati!
Netko može pomisliti da je ljekovito bilje poprilično neugledno i da mu nije mjesto u ukrasnome dijelu vrta, kao ni među povrćem. Baš naprotiv: ove se biljke mogu izvrsno uklopiti u svaki vrt. Većina ovih vrsta se dobro slaže s ostalim biljkama. Prije svega, nisu osobito veliki potrošači pa se sa susjednim biljkama neće se natjecati za hranjiva. Uz neke iznimke, većina ljekovitih biljaka voli osunčana mjesta. Kada imaju dovoljno sunca takve biljke uglavnom sadrže više djelatnih tvari te su intenzivnijega mirisa i arome. Ljekovite biljke možemo uklopiti na razne načine i posaditi ih na mnoga mjesta u vrtu.
Nove uzgojne gredice
Ljekovite biljke možemo uzgajati na zasebnim gredicama koje smo priredili isključivo za tu namjenu i za točno određene biljke. Kada sadimo pretežno začinske biljke, takvu je gredicu praktično smjestiti negdje nadohvat ruke – primjerice u blizini kuhinje. Zemlju prekopamo, dodamo manju količinu razgrađene organske tvari te usitnimo. Ovisno vrsti biljke, sijemo sjeme ili posadimo presadnice. Ako u vrtu imamo problema s puževima, sigurnije je da sjeme najprije posijemo u posudice, a kad biljke malo narastu i očvrsnu, presadimo ih na stalno mjesto u vrtu.
Slika 1. Blago povišena gredica
Nove ukrasne gredice
U određenim dijelovima vrta možemo načiniti ukrasne gredice prema vlastitome ukusu. One se mogu sastojati samo od ljekovitoga bilja ili sadržati i ukrasne vrste. To mogu biti gredice u istoj razini s površinom vrta ili načinimo i uzdignute gredice koje smo okružili daskama, ciglom ili kamenjem. Također mnoge ljekovite biljke izvrsno uspijevaju u kamenjaru jer vole sunce i skromnih su zahtjeva. Tu bi se svako trebale naći barem neke cvatuće vrste poput nevena, dragoljuba, ehinaceje, lavande…
Postojeći nasadi
Ako na postojećim gredicama s povrćem, cvijećem ili grmovima imamo prazna mjesta, jednostavno ih možemo nadopuniti ljekovitim biljkama. Kako smo već spomenuli, one pozitivno utječu na rast i razvoj svojih susjeda. Kod sadnje trebamo pripaziti da veće biljke ne zaklanjaju manje.
Uzgoj biljaka u posudama i žardinjerama
Uzgoj biljaka u posudama i žardinjerama praktičan je za sve koji imaju malo prostora ili nemaju vrt, pa ih mogu držati na terasi, balkonu, prozoru, zidu, stubama… Biljkama u posudama možemo ukrasiti i nadopuniti neki dio vrta ili okućnice. U njima uzgajamo biljke manjega rasta kao i one osjetljive na niske temperature, pa ih za hladnih mjeseci jednostavno premjestimo u zaštićeni prostor.
Odabir biljaka
Ljekovito bilje je habitusom (oblikom i izgledom) i trajnošću vrlo raznoliko: ima ga među drvećem, grmovima, trajnicama te dvogodišnjim i jednogodišnjim vrstama. Upravo ova podjela pomoći će nam u temeljnome rasporedu biljaka u vrtu. Grmovi mogu rasti u vrtovima srednje veličine, dok ćemo za drveće trebati mnogo prostora. Ostale skupine biljaka pristajat će u manje vrtove, a neke ćemo vrste moći uzgajati i u posudama.
Za odabir je odlučujuće koje biljke želimo uzgajati, ali i koliko imamo prostora. Uvijek trebamo voditi računa da drveće, grmovi i trajnice ne rastu samo u visinu već i u širinu te će s vremenom trebati više prostora. Istodobno, kako rastu zasjenjuju okolno bilje i s vremenom ga mogu potisnuti. Stoga je odabir dobrog mjesta osobito važan za drveće i grmlje jer kada porastu, teško podnose presađivanje.
Većina ljekovitih biljaka ima barem neku ukrasnu odliku: zanimljive listove, cvjetove ili plodove; pa čak i cjelokupan izgled može biti zanimljiv. Podsjetimo se da su neke vrste izrazito mirisne, što je itekako poželjno u svakome vrtu.
Ovdje donosimo kratak pregled različitih biljaka koji bi trebao olakšati odabir vrsta koje su prikladne za naš vrt. Ovisno o vrsti biljke, željene primjerke možemo kupiti, posijati sjeme te razmnožiti dijeljenjem postojećih biljaka ili reznicama.
Drveće i grmovi
Visoko drveće ljekovitih svojstava možemo posaditi samo ako imamo doista veliko zemljište. To su primjerice vrste rodova lipa, lat. Tilia sp., breza, lat. Betula sp. i hrastova, lat. Quercus sp. te divlji kesten, lat. Aesculus hippocastanum, ginko, lat. Ginkgo biloba, orah, lat. Juglans regia i smreka, lat. Picea abies.
Najvažnije vrste većih grmova su bazga, lat. Sambucus nigra, borovica, lat. Juniperus communis, divlja ruža, lat. Rosa canina i glog, lat. Crataegus sp. Oni su pogodni kao samostalne biljke uz rub travnjaka ili na velikim gredicama. Dobro podnose orezivanje, pa od njih možemo formirati živice i zaklone.
U području kontinentalne klime u posudama možemo uzgajati lovor, lat. Laurus nobilis i mirtu, lat. Myrtus communis te agrume kao što su limun i kumkvat. Zimi ih spremamo u zaštićeni prostor. Niži grmovi su kadulja, lat. Salvia officinalis, miloduh, lat. Hyssopus officinalis, ružmarin, lat. Rosmarinus officinalis te vrste smilja lat. Helichrysum sp. i lavande, lat. Lavandula sp. angustifolia.Ove vrste na kontinentu možemo uzgajati na najtoplijim i najzaštićenijim mjestima. Ako nemamo takve uvjete, sigurnije je uzgajati ih u posudama i preko zime držati u zaštićenome prostoru. Druga mogućnost je da nabavimo otpornije vrste i kultivare.
Trajnice
Ovo su višegodišnje biljke. Mnoge od njih su zeljaste trajnice – zimi im nadzemni dio propada i ponekad u hladnome dijelu godine nisu vidljive. U proljeće će ponovno izrasti, ali trebamo pripaziti da ih prije toga ne prekopamo. Najvažnije ljekovite trajnice su gavez, lat. Symphytum officinale, gospina trava, lat. Hypericum perforatum, komorač, lat. Foeniculum vulgare, ljupčac, lat. Levisticum officinale, matičnjak, lat. Melissa officinalis, odoljen, lat. Valeriana officinalis, origano, lat. Origanum vulgare, stolisnik, lat. Achillea millefolium, šumska jagoda, lat. Fragaria vesca, medvjeđi luk, lat. Allium ursinum i vlasac, lat. Allium schoenoprasum. Značajne su vrste i kultivari rodova ehinaceje, lat. Echinacea sp., jaglaca, lat. Primula sp., majčine dušice i timijana, lat. Thymus sp. te sljezova, lat. Althaea sp. i Malva sp.
Čuvarkuća, lat. Sempervivum tectorum će uspijevati ondje gdje mnoge vrste ne mogu – na vrućim i suhim mjestima, čak i između kamenja i u raznim pukotinama. Vrste kao što su aloja, lat. Aloe barbadensis, limunska trava, lat. Cymbopogon citratus, mažuran, lat. Majorana hortensis, đumbir, lat. Zingiber officinale i kurkuma, lat. Curcuma longa, osjetljive su na hladnoću pa ih na kontinentu uzgajamo u posudama i za hladnih mjeseci spremamo u zaštićeni prostor. Neke vrste mogu biti dosta invazivne, pa ih je najbolje posaditi odvojeno jer mogu zagušiti susjedne biljke. Primjeri su čičak, lat. Arctium lappa, kopriva, lat. Urtica dioica te neke vrste i kultivari estragona i pelina, lat. Artemisia sp. te metvice lat. Mentha sp. Često nam samoniklo mogu izrasti vrlo korisne vrste kao što su trputci Plantago sp., maslačak, lat. Taraxacum officinale i radič, lat. Cichorium intybus, ali trebamo pripaziti da se pretjerano ne razmnože i rašire po čitavome vrtu.
Dvogodišnje biljke
Ove biljke sijemo u proljeće, tijekom vegetacije razvijaju korijen i lisnu masu, a iduće godine procvjetaju i stvore sjeme. One mijenjaju izgled – prve su godine niže, a iduće godine razviju visoku cvjetnu stapku. Najčešće dvogodišnje ljekovite biljke su anđelika, lat. Angelica archangelica, celer, lat. Apium graveolens), kim, lat. Carum carvi, pastrnjak, lat. Pastinaca sativa i peršin, lat. Petroselinum crispum. Ako određene vrste uzgajamo radi korijena, to će nam bolje poći za rukom u vrtu. Kultivare poput lisnatih peršina i celera možemo uzgajati i u posudama.
Jednogodišnje biljke
Jednogodišnje biljke sve životne faze završe u jednoj vegetacijskoj sezoni. Sijemo ih u proljeće, tijekom ljeta izrastu, procvjetaju i stvore sjeme. To su anis, lat. Pimpinella anisum, boražina, lat. Borago officinalis, bosiljak, lat. Ocimum basilicum, dragoljub Tropaeolum majus, čubar, lat. Satureja hortensis, kamilica, lat. Chamomilla recutita, kopar, lat. Anethum graveolens, korijandar, lat. Coriandrum sativum, krasuljica, lat. Anthriscus cerefolium i neven, lat. Calendula officinalis. Ne zaboravimo i na lukovičaste biljke kao što su luk, lat. Allium cepa i češnjak, lat. Allium sativum koje smatramo povrćem, no važni su i kao vrijedne ljekovite biljke.
Njega i održavanje ljekovitog bilja
Biljke trebamo zaliti odmah nakon sjetve ili sadnje, a redovitim zalijevanjem nastavljamo ,,dok se ne utvrde (kad se tlo isuši). Kasnije kad biljke razviju jači korijen i započnu rasti, zalijevamo prema potrebi. Češće zalijevanje potrebno je za sušnih razdoblja i ljetnih vrućina. To se osobito odnosi na biljke u posudama kao i one koje imaju plitki korijen (jednogodišnje i dvogodišnje biljke te manje trajnice). Ljekovito bilje ne trebamo mnogo ni često prihranjivati jer nemaju velike potrebe za hranjivima.
Povremeno im dodajemo posve razgrađene organske tvari (malo komposta ili stajskoga gnoja). Ne preporučuju se mineralna („umjetna“) gnojiva. Ovim biljkama odgovara malčiranje organskim materijalom (lišćem, sijenom, slamom ili steljom). To će pomoći u održavanju vlage i sprječavati rast korova. Materijal će se postupno razgrađivati, pa će biljke imati na raspolaganju organsku tvar. Kad se sloj malča stanji, dodajemo novi. Orezivanje grmova preporučuje se potkraj zime i tijekom vegetacije prema potrebi.
Foto: Shutterstock
