Turica (Agrimonia eupatoria L.) je trajnica koja pripada u porodicu Rosaceae (ruža). Biljka je sa slabo razgranjenom i dlakavom stabljikom katkada visokom do jednog metra.

Cvjetovi žute boje razvijaju se na vrhu stabljike skupljeni u grozdaste cvatove. Cvate od lipnja do kolovoza, bez posebnog je mirisa, ali je gorkog i oporog okusa. Raste uz rubove šuma, na šumskim čistinama, u grmlju, na suhim livadama i obroncima planina.

Jeste li znali?

Turica je u antici bila jedna od najcjenjenijih ljekovitih biljaka. Njezina se popularnost do danas očuvala u narodnoj medicini. Redovnik Walafrid Strabo u pjesničkoj zbirci Hortulus ističe kako se turica u 9. stoljeću koristila u obliku obloga za zacjeljivanje rana. U srednjem vijeku Plinije, Galen i drugi koriste je za liječenje vrućice i tegoba s crijevima. Takva se primjena očuvala do danas te proširila uporaba turice kod bolesti jetre. Indijanci dosta koriste prašak od korijena turice za liječenje rana.

U proljeće se sakupljaju mladi listovi koji se koriste za jelo. Također, sakuplja se i herba (nadzemni dio biljke) i to neposredno prije cvatnje kada je količina aktivnih tvari najveća. Sadrži eterična ulja, kumarinske spojeve, luteolin, vitamine C, B1, K, karotin, trijeslovine i gorke tvari. Turicom se lijeće mnoge bolesti, ali je najučinkovitija kod liječenja bolesti grla. Zbog velike količine trijeslovina, turica djeluje kod proljeva i svih želučanih crijevnih tegoba.

Osobito je djelotvorna kod tegoba koje nastaju zbog nedostatnog izlučivanja probavnih enzima i slabog izlučivanja žuči te se koristi kod žučnih kamenaca i pijeska. Poboljšava otjecanje žuči, pa sprječava nastajanje manjih žučnih kamenaca i ublažava grčevite bolove. U tu svrhu djeluju gorke tvari i hlapivo ulje. Djelotvorno je sredstvo za zacjeljivanje rana i ispiranje kod upalnih procesa desni i ždrijela. Često se kombinira i s ostalim drogama u čajnim mješavinama.

Čaj

Uzima se jedna jušna žlica usitnjenih listova, prelije s dva decilitra vrele vode te ostavi da odstoji pola sata. Uzima se jedna do tri šalice čaja po potrebi. Može se koristiti duže vrijeme, a prikladan je i za grgljanje i ispiranje rana.

Čajna mješavina protiv grčeva

✦Herba turice (Agrimoniae herba) 20 g

✦List kadulje (Salviae folium) 20 g

✦List kupine (Rubi fructicosi folium) 20 g

✦Cvijet kamilice (Matricariae flos) 20 g

✦List paprene metvice (Menthae pip. folium) 20 g

Od dviju čajnih žličica mješavine priprema se oparak koji se pije tri puta na dan, pola sata prije jela.

IZVOR: Gospodarski kalendar

Prethodni članakU Labinu konferencija o razvoju pčelarskog turizma
Sljedeći članakOdržani BIOEAST kongres u Varšavi
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.