Turica (Agrimonia eupatoria L.) je trajnica koja pripada u porodicu Rosaceae (ruža). Biljka je sa slabo razgranjenom i dlakavom stabljikom katkada visokom do jednog metra.

Cvjetovi žute boje razvijaju se na vrhu stabljike skupljeni u grozdaste cvatove. Cvate od lipnja do kolovoza, bez posebnog je mirisa, ali je gorkog i oporog okusa. Raste uz rubove šuma, na šumskim čistinama, u grmlju, na suhim livadama i obroncima planina.

Jeste li znali?

Turica je u antici bila jedna od najcjenjenijih ljekovitih biljaka. Njezina se popularnost do danas očuvala u narodnoj medicini. Redovnik Walafrid Strabo u pjesničkoj zbirci Hortulus ističe kako se turica u 9. stoljeću koristila u obliku obloga za zacjeljivanje rana. U srednjem vijeku Plinije, Galen i drugi koriste je za liječenje vrućice i tegoba s crijevima. Takva se primjena očuvala do danas te proširila uporaba turice kod bolesti jetre. Indijanci dosta koriste prašak od korijena turice za liječenje rana.

U proljeće se sakupljaju mladi listovi koji se koriste za jelo. Također, sakuplja se i herba (nadzemni dio biljke) i to neposredno prije cvatnje kada je količina aktivnih tvari najveća. Sadrži eterična ulja, kumarinske spojeve, luteolin, vitamine C, B1, K, karotin, trijeslovine i gorke tvari. Turicom se lijeće mnoge bolesti, ali je najučinkovitija kod liječenja bolesti grla. Zbog velike količine trijeslovina, turica djeluje kod proljeva i svih želučanih crijevnih tegoba.

Osobito je djelotvorna kod tegoba koje nastaju zbog nedostatnog izlučivanja probavnih enzima i slabog izlučivanja žuči te se koristi kod žučnih kamenaca i pijeska. Poboljšava otjecanje žuči, pa sprječava nastajanje manjih žučnih kamenaca i ublažava grčevite bolove. U tu svrhu djeluju gorke tvari i hlapivo ulje. Djelotvorno je sredstvo za zacjeljivanje rana i ispiranje kod upalnih procesa desni i ždrijela. Često se kombinira i s ostalim drogama u čajnim mješavinama.

Čaj

Uzima se jedna jušna žlica usitnjenih listova, prelije s dva decilitra vrele vode te ostavi da odstoji pola sata. Uzima se jedna do tri šalice čaja po potrebi. Može se koristiti duže vrijeme, a prikladan je i za grgljanje i ispiranje rana.

Čajna mješavina protiv grčeva

✦Herba turice (Agrimoniae herba) 20 g

✦List kadulje (Salviae folium) 20 g

✦List kupine (Rubi fructicosi folium) 20 g

✦Cvijet kamilice (Matricariae flos) 20 g

✦List paprene metvice (Menthae pip. folium) 20 g

Od dviju čajnih žličica mješavine priprema se oparak koji se pije tri puta na dan, pola sata prije jela.

IZVOR: Gospodarski kalendar

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU Labinu konferencija o razvoju pčelarskog turizma
Sljedeći članakOdržani BIOEAST kongres u Varšavi
Avatar
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.