Poljska preslica (Equisetum arvense L.) poznata je kao korov koji je teško iskorijeniti, a također i kao izvrsna ljekovita biljka. To je trajna zeljasta biljka iz porodice preslica (Equisetaceae). Latinsko ima roda Equisetum potječe od riječi equus (konj) i seta (dlaka), vjerojatno zbog tankih, ali krutih izdanaka vrsta u rodu, dok arvense znači poljski. Jedini živući rod Equisetum je kozmopolitska skupina koja se rasprostire na svim kontinentima osim na Antarktici. U sušnim godinama znaju se dogoditi najezde miševa koji grizu podanke preslice te na taj način potiču njezine spavajuće pupove i obilni rast biljaka.

Stari Rimljani su koristili preslice za dobivanje čaja i kao sastojak smjese za zgrušavanje mlijeka. Indijanci su ih pak koristili za poliranje drvenog suđa. U Europi su tradicionalno koristile za pranje i ribanje kositrenog suđa. Danas su važne u fitoterapiji te ulaze u sastav mnogih čajnih mješavina, prije svega onih namijenjenim olakšavanju tegoba mokraćnog sustava.

Poljska preslica

Neke vrste poljske preslice sadrže otrovne alkaloide i enzim tiaminazu, tako da nisu sve vrste primjerene za internu upotrebu. U Europi se upotrebljava jedino vrsta poljska preslica (Equisetum arvense L.). Podanak joj je puzajući i vrlo razgranat, a prodire u tlo i do tri metra. U rano proljeće (ožujak, travanj) iz njega prvo niču do 20 cm visoke uspravne, svijetlosmeđe, plodne stabljike koje u vršnim trusnicama nose sporangije, a imaju do 2 cm duge rukavce sa 8-12 zubaca. Poljska preslica rasprostranjena je na području Europe na staništima koja su uglavnom ilovasta i kisela gdje se često javlja u većim skupinama. Također se može naći na suhim i pjeskovitim mjestima, neobrađenim površinama, uz puteve i nasipe u nizinskom i brdskom pojasu.

Ljekovitost i upotreba

Već i antički pisci spominju diuretičko djelovanje preslice, njezinu učinkovitost kod rana i kašlja. U srednjevjekovnim knjigama o ljekovitom bilju preporučivala se kod iskašljavanja krvi. Sebastian Kneipp, koji se bavio liječenjem biljem, preslicu je preporučivao oboljelima od tuberkuloze. Danas se preslica koristi u čajnim mješavinama kod reume, kroničnog kašlja, kao diuretik i u obliku kupelji kod kožnih tegoba. Herba poljske preslice koristi se kao oficinalna biljna droga i odnosi se na cjelovite ili usitnjene sušene sterilne nadzemne dijelove. Sadrži minimum 0,3 % ukupnih flavonoida, izraženih kao izokvercitrozid, koji se ujedno smatraju i spojevima najzaslužnijim za farmakološki učinak ove biljne vrste. U biološki aktivne tvari herbe poljske preslice, uz flavonoide (uglavnom glikozidi kemferola i kvercetina te njihovi malonil esteri), ubrajaju se anorganski spojevi (5-7,7 % silikata), alkaloidi i minerali.

ljekovita poljska preslica
Sterilne stabljike poljske preslice (Equisetum arvense L.)

poljska preslica
Fertilna stabljika poljske preslice (Equisetum arvense L.)

Od kasnog proljeća do kraja ljeta sakupljaju se nadzemne sterilne zelene stabljike. Bogate su različitim mineralnim tvarima (15-18 %), a sadrže i silicijevu kiselinu (15-18 %). Najviše je kremene kiseline (50-60 %) a od toga 5-6 % silikata topivih u vodi. U drogi se nalazi mnogo aluminijevog i kalijevog klorida (1,5 %) te mangan. Sadrži i raznovrsne flavonske glikozide, saponine (ekvizetonin), polienske i dikarbonske kiseline, sitosterol i vitamin C. Silicijeva kiselina, flavoni i velika količina kalija obnavljaju tkiva u fazi iscjeljenja te imaju diuretički učinak i sprečavaju stvaranje kamenaca.

Preporučuje se unutarnja primjena poljske preslice za terapiju ispiranja pri bakterijskim i upalnim bolestima mokraćovoda te u slučaju pijeska u bubrezima. Utjecaj preslice važan je i kod bronhijalnih tegoba i reume. Droga poljske preslice najčešće se koristi u kombinaciji s drogom drugih biljaka, u diuretičkim čajnim mješavinama. Visoki sadržaj kremene kiseline daje preslici ljekovita svojstva jer je važna za strukturu kostiju, zuba, noktiju i kože. U kliničkim je istraživanjima utvrđeno da topiva kremena kiselina potiče nastanak leukocita i tako stimulira tjelesne obrambene mehanizme, što podržava prirodne procese liječenja tuberkuloze. Također, korisna je i vanjskom primjenom na ranama koje sporo zacjeljuju, kožnim čirevima, otvorenim ranama, ranama od ležanja (dekubitus), kod nedovoljne prokrvljenosti kao posljedica šećerne bolesti, kod kožnih bolesti, proširenih vena i ozeblina. Najbolje djelovanje se postiže istodobnom primjenom čaja i kupelji.

Pripravci od preslice

Kod dugotrajnog suhog kašlja iskašljavanje olakšava mješavina:

  • Herba preslice (Equiseti herba) 60g
  • Korijen jaglaca (Primulae radix) 20 g
  • List uskolisnog trpuca (Plantago lanceolata folium) 20 g

Od dviju čajnih žličica mješavine priprema se uvarak koji treba odstajati 10 minuta. Preporuča se polagano ispijanje od tri do četiri šalice čaja na dan. Čaj se može koristiti duže vrijeme.

Čaj od preslice se priprema tako da se dvije do tri čajne žličice narezane mješavine prelije vrućom vodom i ostavi da odstoji pola sata, potom ponovno zagrije do vrenja. Preporučaju se dvije do tri šalice nezaslađenog čaja dnevno, uvijek svježe pripremljenog. Takav čaj može se koristiti i kao oblog vanjskom primjenom, za ispiranje rana i kod upala usne šupljine.

Čajna mješavina prema dr. Korbertu:

Danas kao dodatni lijek na važnosti ponovno dobiva i čajna mješavina prema dr. Kobertu koji je prvi 1918. godine, u liječenju tuberkuloze uveo biljke koje sadrže silicijsku kiselinu:

  • Herba preslice (Equiseti herba) 60g
  • Herba troskota (Polygoni avicularis herba) 30g
  • Herba smrdljive koprive (Galeopsidis herba) 30g

Dvije čajne žličice droge pripremiti kao uvarak (treba odstajati 10 minuta) te dodati žlicu meda. Tim postupkom lakše se ekstrahira silicijska kiselinu. Preporučaju se tri šalice čaja dnevno.

Tinktura poljske preslice

Kupelji

100 g droge kuha se 15 minuta i dodaje se u kupelj. Koristi se kod kroničnih ekcema, neurodermatitisa, slabe prokrvljenosti i rana koje sporo zacjeljuju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako dobiti više prasadi u leglu?
Sljedeći članakStvorite snažan imunitet raznim prirodnim pripravcima!
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.