SIKAVICA, oslobod, osljebad (Silybum marianum) je čvrsta, grmolika sredozemna biljka koja se i kod nas sve više koristi kod bolesti jetara, žučnog mjehura i povišenih masnoća u krvi.

Sikavica naraste do 90cm u visinu s velikim, izduženim, trnovitim listovima nepravilna oblika s nesimetričnim bijelim mrljama, kao da su poprskani mlijekom. Tijekom srpnja i kolovoza na vrhu stabljike razvijaju se pojedinačne kuglaste glavice s grimiznocrvenim cvjetovima.

Plodovi su crno smeđi sa svilenkastim čuperkom dlačica koji ubrzo otpada. Za potrebe farmaceutske industrije sikavica se sve više uzgaja. U ljekovite svrhe najčešće se koriste plodovi a rjeđe nadzemni dio cvatuće biljke. Za ljekovitost je najzaslužniji sastojak silimarin koji djeluje višestruko pozitivno – aktivira enzime koji u jetrima razgrađuju štetne tvari, potiče obnovu oštećenih stanica, poboljšava imunitet itd.

Pripravljanje čaja: čajnu žlicu nagnječenih plodova preliti sa 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 15 min. Piti triput dnevno šalicu svježe pripremljenoga, ne zaslađenog čaja pola sata prije jela. Na isti se način pripravlja i čaj od zelenih dijelova biljke.
Kod težih bolesti dobro je uzimati i gotove pripravke u kojima je količina silimarina standardizirana na 200 – 400 mg.

MASLAČAK (Taraxacum officinale) je poznat kao biljka koja poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma te potiče rad jetara, žučnog mjehura i gušterače.

Najviše ljekovitih tvari sadržava korijen, pa se on najčešće i koristi pri izradi pripravaka. Vadi se u proljeće ili ujesen, opere i dobro osuši. Osušen korijen nema mirisa, a okus je gorko slatkast.

Pripravljanje čaja: 2 čajne žlice suhoga, usitnjenog korijena preliti sa 2 dl kipuće vode i procijediti nakon 10 minuta. Piti dvaput dnevno šalicu čaja, najbolje pola sata prije jela.
Kapi od maslačka: u manju staklenku sa širokim grlom do vrha sitno nasjeckati list i korijen maslačka te zaliti rakijom. Ostaviti na toplom 3 – 4 tjedna a zatim procijediti. Uzimati 20 kapi triput dnevno u malo vode.
Pržen korijen maslačka ukusan je i umirujući nadomjestak za kavu koji ne sadržava kofein.
Prethodni članakInfluenca (gripa) svinja
Sljedeći članakDud uskoro u sustavu poticaja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.