Gljive su na Zemlji široko rasprostranjene i tek oko 10% ih se istražuje. Po skromnim procjenama na Zemlji je prisutno oko 150 tisuća vrsta gljiva. Među neistraženim gljivama, ako je udio korisne gljive 5%, to sugerira da bi oko 7500 neotkrivenih vrsta moglo čovječanstvu pružiti korist. Gljive su kao plodovi prirode stoljećima cijenjene kao zamjena za meso dok se danas sve više koriste ne samo zbog njihovog prvoklasnog i dobrog okusa, nego i zbog njihove ljekovitosti. Prije nekoliko tisuća godina prepoznato je da su mnoge jestive i neke nejestive gljive korisne za zdravlje ljudi.
Osim što se jestive ljekovite gljive koriste u prehrani (gljive – hrana kao lijek), postoji još nekoliko načina za upotrebu kako jestivih ljekovitih gljiva tako i nejestivih ljekovitih gljiva u narodnoj medicini. Kod pripreme bilo kojeg načina korištenja ljekovitih gljiva, iznimno je važno pridržavati se nekoliko pravila kako bi se izbjegle nepredvidive i neželjene situacije:
- iako su ljekovite gljive prihvatljive za većinu ljudi, neke od njih mogu kod određenog broja ljudi izazvati alergijske reakcije;
- za prikupljanje gljiva u ljekovite svrhe, nikako se ne trebaju skupljati stari i uginuli primjerci, nego mlade i zdrave gljive. Stoga je vrlo važno poznavati gljive koje se prikupljaju u svim fazama razvoja;
- gljive koje se suše da bi se priredile za daljnju uporabu, potrebno je usitniti i dobro osušiti kao i primjereno skladištiti ako se neće odmah pripravljati u daljnjem postupku;
- tinkture gdje se koristi alkohol kao otapalo, nikako se ne bi smjele nuditi alkoholičarima i drugim osobama koje imaju neki od poremećaja u ponašanju.
Brezina guba (Fomitopsis betulina)
Raste cijele godine na odumrlim stablima ili granama breze (Betula) i iznimno je ljekovita. U Tirolu je pronađena ljudska mumija stara preko 5000 godina (tzv. Ötzi-Ledeni čovjek), koji je sa sobom nosio ovu gljivu, a znanstvenici su se usuglasili da ju je nosio iz medicinskih razloga. Iz brezine gube izdvojene su mnoge tvari uključujući poliprotonske kiseline, nukleidne kiseline, 1-3-beta-D-glukopiranoza, ergosta-7, 22 dien-3-beta-ol, fungisterol, ergosterol. Pentaciklični triterpeni plodonosnih tijela pokazali su antineoplastično djelovanje. U Poljskoj je proveden eksperiment gdje se ekstrakt davao oralno (3 g dnevno) ženki psa s tumorom grlića maternice koji je doveo do povlačenja tumora nakon pet tjedana. Polisaharidni ekstrakt pokazuje smanjenje sarkoma 180 za 90% kao i Erlihovog karcinoma. Istraživanje vodenog ekstrakta ove gljive u Njemačkoj je pokazalo smanjenje tumora sarkoma 180 od 49,2%.
Dodavanjem 4% natrijeva hidroksida i etanolnog esktrakta u vruću vodu smanjenje tumora je povećano na 72%. Eksperimentalno istraživanje koje je provedeno 2009. godine (Lemieszek i dr.) ekstraktom pripremljenim od suhih plodnih tijela brezine gube pokazalo je antikancerogeno djelovanje na stanice karcinoma pluća (A549) i adenokarcinoma debelog crijeva (HT-29). Antikancerogeno djelovanje ispitivanog ekstrakta pripisuje se smanjenoj proliferaciji tumorskih stanica, njihovoj pokretljivosti kao i smanjenju morfoloških promjena. Pritom je važno istaknuti da je ekstrakt pokazao vrlo nisku ili gotovo nikakvu toksičnost prema zdravim stanicama. Antitumorno djelovanje brezine gube pripisuje se heteroglikanima u nepročišćenom ekstraktu kao i betulinskoj kiselini, što daje nadu za liječenje melanoma.
Betulinska kiselina iz breze kao domaćina gube u plodonosnom tijelu gljive pokazala je antitumorno djelovanje na ljudski melanom. Betulinska kiselina pomaže i za inducirano programirano uništenje stanica kroz složeni lanac djelovanja (apoptoza). Još 1950-ih godina istraživanja su utvrdila da ova gljiva pruža visoku zaštitu od virusa gripe. Brezova guba ima snažno antivirusno djelovanje jer njene nukleidne kiseline smanjuju broj virusa u fibroblastima, a također štiti od zaraze virusom encefalitisa. Također, RNK ove gljive potiče ljudske fibroblaste na proizvodnju interferona koji inhibira replikaciju virusa u stanici domaćina, aktivira stanice ubojice i makrofage, pojačava prezentaciju antigena limfocitima i povećava otpornost stanica prema virusnoj infekciji.
U eksperimentalnim testovima na miševima, ekstrakt brezine gube je pokazao potencijal za stjecanje otpornosti prema poliomijelitisu, dok je nukleinska kiselina izolirana iz plodonosnih tijela gube štitila miševe od infekcije kod zaraze virusnim encefalitisom. Kad je davan intravenozno, ekstrakt ove gljive sprječavao je smrtonosni ishod kod infekcije virusnim encefalitisom. Kanamoto i sur. izolirali su betulinsku kiselinu koja je nazvana YI-FH 312, kao novi spoj protiv HIV-a jer blokira replikaciju virusa. Paul Stamats je patentirao ekstrakt od micelija ove gljive protiv različitih virusnih oboljenja nakon istraživanja virusa Vaccinia virus. Slabiji rezultati zabilježeni su protiv nekih arenavirusa (npr. virus Zapadnog Nila, koji se širi putem komaraca).
Esktrakt plodonosnih tijela brezine gube pokazao je antibiotičko djelovanje širokog spektra. Brezina guba pokazala je jako inhibitorno djelovanje na Staphylococcus aureus, Mycobacterium smegmatus, Psedumonas aeruginosa i Bacillus subtilis. Piptamin je novi antibiotik koji je izoliran iz brezine gube (Ref). Taj spoj je pokazao djelovanje protiv Staphylococcus aureus i Enterococcus faecalis u količinama od samo 0,78 ug/mL i 1,56 ug/mL. U nedavnim istraživanjima potvrđeno je antibakterijsko djelovanje brezine gube protiv brojnih zajedničkih bakterija poput Staphylococcus aureus, Bacillus megaterium (Suay i dr, 2000), Esherichia coli, Bacillus subtilis (C. Keler i dr, 2002). Osim navedenog, brezina guba ima i protuupalno djelovanje.
Takozvani »gljiveriterpeni«, izolirani iz plodonosnih tijela ove gljive pokazali su značajno inhibiranje određenih putova upalnih procesa u organizmu, prvenstveno na prostaglandine (SOH-1, SOH-2 i 3-gama-HDS), koji su ključni uzročnici upala. Iz brezine gube izolirani su i lano steroli, koji su u velikom broju istraživanja pokazali protuupalna djelovanja (Wangun i dr. 2004.; Kamo i dr. 2003.). Brezina guba se u narodnoj medicini koristila za zaustavljanje krvarenja i protiv želučanih tegoba. Kako bi zaustavili krvarenje, ljudi su pekli prah ove gljive dok ne pocrni, a onda je stavljali na ranu i previjali je. Osim toga u cijeloj Europi se koristila za izbacivanje parazita iz probavnog trakta, a u Australiji se koristila za liječenje uraslih noktiju.
U narodnoj medicini brezina guba se koristi kao pripravak sličan čaju: za liječenje i prevenciju uberu se zdravi tek sazreli primjerci brezine gube. Potom se nareže na listiće i osuši. Suhi listići se upakiraju ili samelju u prah i čuvaju u hladnjaku. U 2 dl vrele vode dodati 3 g praha i ostaviti poklopljeno jedan sat. Potom se popije (može se dodati med i limun).
Osim ovog pripravka sličnog čaju od brezine gube priprema se i alkoholni ekstrakt, ali se prah gljive može pržiti dok ne pocrni i koristiti za rane kao antiseptik i kemostatik.
Smrekina kopitarka (Fomitopsis pinicola)
Raste cijele godine na odumrlim stablima i panjevima četinjača, rijetko i na listopadnom drvu. Studije dobro poznatih sveučilišta (Harvard, Tulane, Louisville) potvrdile su da ova gljiva sadrži sljedeće polisaharide glukane: beta-glukan D, glukuron beta-D-glukan, arabininoksilo beta-D-glukan, ksilo beta-D-glukan, mano beta-D-glukan i ksilomano beta-D-glukan. G.Ren i dr. 2006. godine dokazali su da eterični i etil acetatni ekstrakti gljive imaju značajnu citotoksičnost prema staničnim linijama koje uzrokuju rak kralješnične moždine i jetre. Drugo istraživanje iz 2008. godine (Cheng i dr.) pokazalo je da ekstrakt polisaharida micelija smrekine kopitarke sprečava razvoj endotelnih stanica sugerirajući potencijalno antitumorno djelovanje.
Osim toga, smrekina kopitarka regulira razinu šećera u krvi (uslijed djelovanja hipo glikemije glukana i proteoglukana); povećava funkciju jetre i uklanjanje toksina iz jetre i crijeva zbog djelovanja terpenoida, ubrzava oporavak kod bolesti gušterače, snižava krvni tlak, ima antivirusna djelovanja, antibakterijska, antigljivična, anti mikrobna i antimutagena. Štiti srčani mišić, djeluje protiv Parkinsonove i Alzheimerove bolesti i ostalih oblika demencije, sprečava bolest desni i karijesa, snižava temperaturu, snižava razinu masnoća i razinu kolesterola u krvi. Raniji radovi (Hervey) otkrili su djelovanje smrekine kopitarke protiv Escherichia coli i Staphylococcus aureus.
Tijekom 2010. godine Xue Ting Liu i dr. istraživali su i potvrdili djelovanje različitih triterpenoida i steroida ove gljive protiv Bacillus cereus. Istraživanje koje je proveo Yoshikawa K. i dr. 2005.godine potvrdilo je protuupalno djelovanje zbog inhibicije enzima COX-1 i CX-2. U prirodnoj i tradicionalnoj japanskoj medicini Fomitopsis pinicola koristi se kao sredstvo protiv tumora, protiv groznice, kronične dijareje, neuralgije, neurološke glavobolje, pretjeranog mokrenja, žutice, protiv prehlade i kao pomoć kod probavnih smetnji. Predlaže se upotreba u vidu čaja, koji je mek i sladak, ali ipak ostavlja gorak ukus. Može se koristiti svakodnevno, a ako se u čaj doda med i limun, okusom podsjeća na okrepljujući tonik.
Priprema čaja: za liječenje i prevenciju uberu se zdravi primjerci smrekine kopitarke. Potom se pomoću pile, sjekire ili noža usitne na što manje komade (plodište je iznimno tvrdo) i dodatno prosuše te čuvaju u staklenci. U 2 dl vrele vode dodati malu žličicu smrekine kopitarke i ostaviti poklopljeno jedan sat. Potom se popije (može se dodati med i limun).
Osim ovog pripravka sličnog čaju, od smrekine kopitarke priprema se i alkoholni ekstrakt.
Puranov rep (Trametes versicolor)
Raste busenasto tijekom cijele godine na odumrlim listopadnim panjevima i granama, vrlo rijetko na crnogoričnim. Znanstvena istraživanja provedena u Japanu 1987. godine potvrdila su stara vjerovanja tradicionalne istočnjačke medicine u ljekovitost ove gljive. Smanjuju kolesterol za 7-15 % nakon samo sedam dana uzimanja ove gljive. Sadrži inhibitore polisaharid (PSK – sprječava replikaciju HIV virusa i sprječava njegovo vezivanje za limfocite), polisaharid peptin (PSP) i polisaharid krestin koji djeluje izravno na stanice tumora i povećava proizvodnju antitumornih stanica te produžuje preživljavanje pacijenata s tumorom jednjaka, jetre, želuca, debelog crijeva, dojke, grlića maternice, pluća, leukemije i raka limfoma.
PSK je prvi put izoliran u Japanu kasnih 1960-ih godina, dok je PSP izoliran u Kini 1983. godine. Dakle, dokazano je da ova gljiva ima antitumorna djelovanja (u Japanu se proizvodi najprodavaniji antitumorni lijek koji se koristi kao dodatak kod operacije raka, zračenja i koji ublažava nuspojave kemoterapije. Korištenjem ekstrakata iz ove gljive stopa kočenja tumora iznosti 77,5 %, a potpuno povlačenje tumora u 4-8 % slučajeva). Ispitivanje kemosenzitivnosti pokazalo je da najefikasniji metanolni ekstrakt Trametes versicolor (soj It-1) inhibira rast 6 različitih čvrstih tumora (A-549 i SWi573 [pluća], HBL-100 i T-47D [dojka], HeLa [cerviks] i WiDr [debelo crijevo]) u koncentraciji ispod 45 μg · mL, s koncentracijom niskom od 0,7-3,6 μg mL, što uzrokuje 50% smanjenje proliferacije stanica raka u tumorima pluća i grlića maternice.
Stoga je Trametes versicolor potencijalni kandidat u potrazi i proizvodnji novih antiproliferativnih kemijskih spojeva. Ispitivanja su pokazala da tvari iz Trametes versicolor podržavaju staničnu obranu i mogu spriječiti njegovo daljnje širenje (metastaze). Ova gljiva ima i antivirsna djelovanja (HIV, HPV, citomegalo virus, herpes, influenca), smanjenje PSA-a kod prostate i antibiotska svojstva protiv Escherichia coli, a pomaže i u liječenju dijabetesa i sprečavanju nastanka ove bolesti, hepatitisa, tromboze, reumatizma, povišene masnoće u krvi, čisti organizam od otrovanja živom, jača imunitet i djeluje antidepresivno. Posebno se preporučuje kod umora i infekcija gornjih dišnih puteva, mokraćnog i probavnog trakta, jačanja slezene i jetre, ispuštanja toksina i smanjenja sluzi.
U narodnoj medicini puranov rep se koristi kao pripravak sličan čaju: prije spavanja u 2 dl vode dodati 3 g usitnjenog puranovog repa. Najlakše ga je usitniti kad je svjež na način da se škarama izreže na trakice. Ujutro zagrijati do 80°C i pustiti da odstoji 3-5 sati. Potom procijediti i popiti (može se zasladiti medom uz dodatak limuna). Procijeđen puranov rep se ne mora baciti, već se može skupiti količina od 3 dana i ponovno koristiti na već opisan način.
Pročitajte više o gljivama:
, postoji još nekoliko načina za upotrebu kako jestivih ljekovitih gljiva tako i nejestivih ljekovitih gljiva u narodnoj medicini.){kind=link}