U Gospodarskom listu od 15. rujna pisali smo o ljekovitim biljkama valerijani, matičnjaku i hmelju koji svi zajedno djeluju na smirivanje živčanog sistema. Donosimo još dvije ljekovite biljke, lavandu i paprenu metvicu koje se spremaju kao čaj, ali i drugih pripravci.

Lavanda

Lavanda (Lavandula angustifolia Mill) je aromatični polugrm iz porodice usnače (Lamiaceae). Biljna je vrsta kojom su se koristili još i stari Rimljani. Upravo su joj oni dali to ime, jer su ekstrakt lavande dodavali kupkama kojima su poticali zacjeljivanje rana i stimulirali obnovu kože. U narodnoj medicini se cijeni zbog umirujućeg djelovanja. Lavanda najbolje uspijeva u području Mediterana. U Dalmaciji, Grčkoj, sjevernoj Africi, Francuskoj i Iranu često se uzgaja za destilaciju eteričnog ulja. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. Ima uske listove i sitne modroljubičaste cvjetove koji se razvijaju u cvatovima tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Razmnožava se reznicama u kolovozu. Cvjetovi lavande su intenzivnog, ugodnog i aromatičnog mirisa, iz kojih se vodenoparnom destilacijom dobiva eterično ulje.

Prava lavanda sadrži 1–3 % eteričnog ulja u kojem je glavna sastavnica linalilacetat. Vrsta L. angustifolia daje najkvalitetnije eterično ulje, ali zbog vrlo niskog prinosa, češće se uzgajaju križanci poput lavandina. Lavanda ima širok spektar djelovanja. Njezino umirujuće i blago sedativno djelovanje omogućuje primjenu pri uznemirenosti, poremećaju sna, migrena i raznih stanja izazvanih stresom.

Eterično ulje se uglavnom koristi lokalno kao rubefacijens kod reumatizma, bolova u mišićima i zglobovima. Zbog antiseptičkog i analgetskog učinka, ulje je sastojak ljekovitih pripravaka protiv akni, dermatitisa, psorijaze i uboda kukaca. Upotrebljava se i oralno jer djeluje kao kolagog (sredstva koja pospješuju lučenje i otjecanje žuči) i karminativ (sredstva protiv nadutosti). Inhaliranje eteričnog ulja lavande djeluje kao tonik za cijeli organizam, umanjuje iscrpljenost, pomaže pri prehladi, upali grla i sinusa.

Eterično ulje lavande ima antivirusni, ali i antimikrobni učinak zbog čega se rabi kao prirodni konzervans u prehrambenoj industriji. Često se rabi u industriji sapuna, losiona i parfema. Lavanda pomaže pri klimakterijskim tegobama, pospješuje cirkulaciju krvi i jača srce, pospješuje rad bubrega i izlučivanje mokraće. Nisu poznate nuspojave niti interakcije, ali prevelike količine eteričnog ulja mogu nadražiti probavne organe.

Čaj od lavande

Čaj od lavande

Dvije čajne žlice lavande preliti s 2 dl kipuće vode, ostaviti da odstoji 5 min i procijediti.

Kupka od lavande


50 g suhog cvijeta lavande preliti s 1l kipuće vode. Nakon 30 min procijediti i dodati vodi za kupanje.

Ulje za masažu od lavande

15 kapi eteričnog ulja pomiješati sa 50 ml maslinovog, bademovog ili sezamovog ulja.

Ocat od lavande

30 g lavandinih suhih cvjetova, 1 l domaćeg jabučnog octa. Natopiti lavandine cvjetove octom u staklenci i postavite staklenku na sunčano mjesto oko tjedan dana. Protresite staklenku jednom dnevno. Procijediti kroz pamučnu tkaninu i uliti u bočice. Oblozi natopljeni lavandinim octom stavljaju se na čelo kao lijek protiv glavobolje.

Čajna mješavina za smirenje

Korijen odoljena   20 g

Šišarke hmelja     20 g

List matičnjaka    20 g

Cvijet lavande      20 g

Cvijet kamilice     20 g

Dvije čajne žličice mješavine preliti sa 2 dcl kipuće vode, ostaviti da odstoji 5 min i procijediti. Ujutro i navečer pije se po jedna šalica čaja, najbolje u obliku kure (3-4 tjedna).

Paprena metvica

Paprena metvica (Mentha x piperita L.) je trajna zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Menta je uz kamilicu najpopularnija ljekovita biljka koja se koristi u svakodnevnoj uporabi. Stabljika je uspravna, razgranata, četverobridna, gola, prekrivena dlačicama, naraste do 90 cm visine. Listovi su nasuprotni, jajastošiljasti, nazubljenih rubova, dugi 4-9 cm, široki 1,5-4 cm, nalaze se na kratkoj peteljci. Cvjetovi su mali, gusto skupljeni u pršljenove i zajedno tvore duguljaste valjkaste cvatove. Cvate od lipnja do kolovoza. Razmnožava se vriježama i podancima. Paprena metvica je križanac dviju vrsta, vodene metvice i klasaste metvice, a još od kraja 17. stoljeća uzgaja se u Engleskoj odakle se proširila i u druge zemlje.

Kod nas na poljima, vlažnim livadama ili uz jarke raste više divljih vrsta metvice. Sve imaju više ili manje ugodan aromatičan miris koji podsjeća na parenu metvicu. Zeleni listovi se skupljaju neposredno prije cvatnje, suše se brzo kako ne bi pretjerano pocrnjeli te se čuvaju u dobro zatvorenim posudama. Za dobivanje eteričnog ulja uzgajaju se posebni oblici paprene metvice, osobito u Japanu, Brazilu i Kini, a eterično ulje se prodaje kao japansko ili balkansko ulje. Godišnja proizvodnja eteričnog ulja iznosi oko tisuću tona. Glavni sastojak listova je eterično ulje (4 %), a u dobrom ulju paprene metvice ugodna mirisa nalazi se mnogo mentola, malo mentofurana (manje od 5 %) te određeni omjer mentona i mentil acetata.

Iscrpine listova opuštaju mišiće probavnog trakta, stoga se paprena metvica vrlo uspješno koristi kod jetrenih i žučnih tegoba. Eterično ulje se može primjenjivati oralno, dermalno i inhalacijski te treba biti siguran u njegov kemijski sastav. Kod želučanih tegoba djelotvorno ublažava grčeve i smanjuje mučninu povezanu s povraćanjem te se koristi i kod liječenja sindroma iritabilnog crijeva.

Pomaže kod nervoze, nesanice, glavobolje i migrene. Kod bolne menstruacije najbolje djeluje u kombinaciji s drugim drogama. Eterično ulje ublažava bolove na mjestu nanošenja, a mentol iz ulja pobuđuje osjećaj hlađenja te se upotrebljava kod svrbeža kože i uboda insekata.

Koriste se listovi, ali i cijela nadzemna biljka najbolje na početku cvatnje ili do početka rujna. Listovi su jako aromatičnog mirisa, mirišu na mentol. Osim kao ukusan dodatak napitcima i u drugim receptima, ima široku zdravstvenu primjenu npr. korisna je kod probavnih tegoba, kod akutnog i kroničnog gastritisa i za smirenje. Listovi sadrže 1-4 % eteričnog ulja koje se ekstrahira destilacijom vodenom parom, sadrže još 6-12 % trjeslovina i flavonoide. Takvo ulje koristi se kod grčeva u probavnom sustavu za korigiranje okusa zubnih pasta, u prehrambenoj industriji za izradu čokolada, žvakaćih guma itd. 

Paprena metvica

 

Čaj od paprene metvice

Čaj od paprene metvice Dva grama suhih listova prelije se šalicom kipuće vode, ostavi da odstoji 10-15 min i procijedi. Pije se do tri puta dnevno nakon obroka.

Prethodni članakKlopka kofeina
Sljedeći članakNikada kvalitetnija aronija ostala neobrana
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.