Nepravilna prehrana, kronični umor i emocionalni stres doprinose stvaranju otrova u tijelu. Simptomi nagomilanih toksina u tijelu mogu se odraziti kao nedostatak snage. Zatim kao osjećaj težine ili tromosti, kroz probavne smetnje, nedostatak okusa, mentalni zamor ili fizički umor. Mnogi ljudi, a da ni ne znaju, mogu biti izloženi i parazitima.

Paraziti se mogu unijeti u tijelo preko vode za piće iz onečišćenog izvora, kroz kontaminiranu hranu, sirovo meso, voće i povrće ili kad je tijelo oslabljeno kroničnim stresom i određenim lijekovima poput antibiotika i steroida. Kako bi ponovno vratili ravnotežu u tijelu, tijekom čišćenja organizma, podjednako je važno regulirati probavu i uspostaviti zdravu crijevnu floru o kojoj ovisi zdravlje našeg imunološkog sustava.

Za čišćenje od parazita preporučuje se prirodno čišćenje organizma čak i zdravim osobama, barem jedanput godišnje. Čišćenje od parazita moguće je provesti posebnim tretmanima kombinacijom određenih ljekovitih biljaka, kao što su: timijan, majčina dušica, origano, pelin, kurkuma, klinčić i đumbir.

Timijan, biljka s 36 komponenti

Timijan, Thymus vulgaris L. je višegodišnja ljekovita i aromatična vrsta koja pripada u porodicu Lamiaceae. Već je u srednjem vijeku bio omiljen začin jelima. Danas se u znanstvenoj i pučkoj medicini primjenjuje zbog antifungicidnog i antibaktericidnog djelovanja. Vrsta je s pridignutim ili uspravnim stabljikama visokim 10-30 cm. Cvjetovi su skupljeni u prividne pršljene bijele boje. Vrlo je varijabilna vrsta rasprostranjena u Europi i Maroku, a u našim krajevima se često uzgaja. Staništa timijana su kamenite, osunčane padine na pjeskovitim propusnim i suhim tlima. Cijela biljka ima ugodan miris i aromu. Okus timijana sušenjem postaje još intenzivniji.

 class=
Timijan (Thymus vulgaris L.)
 class=
Ulje timijana

Oficinalna droga je nadzemni dio biljke (Thymi vulgaris herba). Zeljasti nadzemni dijelovi sadrže 1-3 % eteričnog ulja, 8-10 % gorkih tvari, flavonoide i saponine. Prema današnjim spoznajama, eterično ulje sadrži 36 komponenata, od kojih su najvažnije timol i karvakrol koji daje aromu, odnosno kvalitetu droge. Timijan djeluje kao ekspektorans (sredstvo koje pospješuje izbacivanje sekreta iz dišnih organa), bronhospazmolitik (sredstvo koje opušta grč bronha), antibakterijski i antifungicidno.

Sastojak je mješavina čajeva protiv kašlja i antiparazitnim proizvodima. Koristi se pri liječenju upala dišnih putova i kao začin, a u pučkoj medicini i za zacjeljivanje rana, čireva i kod bolesti žučnog mjehura.

Majčina dušica djeluje antimikrobno

Majčina dušica, (Thymus serpyllum L.) je višegodišnja vrsta koja pripada u porodicu Lamiaceae. Benediktinski su redovnici u ranom srednjem vijeku majčinu dušicu u srednju Europu donijeli s područja Sredozemlja. Za velikih epidemija kuge u Europi, majčina se dušica opravdano smatrala najboljom zaštitom od zaraze. Zeljasta je trajnica ili polugrm sa stabljikom koja puže po tlu i na koljencima razvija adventivno korijenje. Listovi su unakrsno nasuprotno poredani, linearni do eliptični. Cvjetovi su skupljeni u prividne pršljene ružičaste boje. Rasprostranjena je na livadama, pašnjacima na suhim tlima. U nadzemnom dijelu sabranom za vrijeme ili neposredno prije cvatnje ima 0,1-0,6 % eteričnog ulja, glikozida, trijeslovina i triterpena. Glavne aktivne tvari eteričnog ulja su timol i karvakrol.

 class=
Majčina dušica,Thymus serpyllum L.)

Djelovanje majčine dušice je spazmolitično (otklanja ili ublažuje grčeve glatkih mišića probavnog i urinarnog trakta) te antimikrobno. Koristi se za liječenje gastroenteroloških smetnji (ublažavanje grčeva) i upala gornjih dišnih putova. U pučkoj medicini kao ekspektorans (sredstvo koje pospješuje izbacivanje sekreta iz dišnih organa) pri liječenju hripavca, protiv prekomjernog stvaranja žuči, vrtoglavice i migrene.

Origano poboljšava rad jetre

Origano (Origanum vulgare L.) ili obični mravinac je od davnina poznata ljekovita i aromatična biljka. Pripada u porodicu Lamiaceae. Zeljasta je trajnica visoka 20-90 cm s podzemnim vriježama. Cvjetovi su dvospolni svijetloružičaste boje, a cvate od lipnja do rujna. Origano je rasprostranjen na području južne Europe i dijelovima Azije. Raste na suhim, travnatim i šljunkovitim obroncima, na krčevinama i u grmlju od nizinskih krajeva do gorskog pojasa.

Beru se listovi i vršni cvjetovi, a mogu se i rezati i cijeli nadzemni dijelovi biljke (herba) te sušiti na sjenovitim i prozračnim mjestima. Na staništima koja su više izložena suncu, količina eteričnih ulja sa više aktivnih sastojaka u nadzemnom dijelu biljke je veća. Destilacijom nadzemnih dijelova biljke u cvatu proizvodi se eterično ulje bogato fenolima. Eterično ulje origana (0,2-0,5 %) sastoji se od monoterpena (timol, karvakrol, cimol) i seskviterpena (farnezol). Herba sadrži i 8 % trjeslovina te manje količine gorkih tvari i ružmarinske kiseline.

 class=
Origano (Origanum vulgare L.)

Posebno je cijenjen kao začin u kulinarstvu i mesnoj industriji zbog antibakterijskog i antifungicidnog djelovanja. Koristi se protiv kašlja, potiče probavu, poboljšava rad jetre i žučnog mjehura te ublažava grčeve.

Kurkuma se koristi kod bolova

Kurkuma, (Curcuma longa L.) je biljka iz porodice Zingiberaceae. Vrsta je koja potječe iz vlažnih, tropskih područja južna Azije, a najviše se uzgaja u Indiji, Bangladešu, Šri Lanki, Tajvanu, Vijetnamu, južnoj i istočnoj Kini. Najveći proizvođač kurkume je Indija, a gotovo 90 % te proizvodnje tamo se i potroši. Kurkuma se već više od dvije tisuće godina spominje u indijskim, kineskim, tibetanskim i srednjoistočnim medicinskim tekstovima. U Europu je prenesena iz Indije još u starom vijeku. Većinom se koristila za bojenje hrane (indijski šafran – žuto mastilo) i papira. Zeljasta je trajnica s podankom iz kojeg izbijaju ogranci s krupnim iznutra bijelim ili žutim gomoljima koji imaju miris po kamforu i gorki aromatičan okus. Stabljika je visoka do jedan metar sa 4-6 suličastih listova dugih 25-60 cm.

Cvate prije listanja, a bijeli do blijedožuti cvjetovi s crvenkastom nijansom. Kurkuma se koristi kod bolova, za rane, poboljšanje crijevne flore, psorijaze i drugih kožnih bolesti, kod poremećaja rada jetre, žuči, srca, povišenog kolesterola, alergija, artritisa i drugih kroničnih bolesti. Najvažniji ljekoviti sastojak kurkume je biljni pigment kurkumin. Značajno je i eterično ulje (zingiberin, turmeron), gorke tvari, vitamini (A, B1, B2, B3, B6, B12, C, E) i minerali (kalcij, željezo, magnezij, kalij). Kurkumin se koristi kao prirodni pigment za bojenje namirnica tj, kao prehrambeni aditiv označen brojem E-100.

Brojni znanstveni medicinski časopisi objavili su istraživanja prema kojima je ustanovljeno da kurkumin u laboratorijskim uvjetima koči razvoj velikog broja tumora-debelog crijeva, prostate, gušterače, jetare, želuca, jajnika, dojke itd.

 class=
Kurkuma (Curcuma longa L.)
 class=
Napitak od kurkumina pomaže kod mnogih tegoba

Pelin je izvrstan narodni lijek

Pelin (Artemisia absinthium L.),se još od davnina smatra lijekom kod želučanih, jetrenih i žučnih tegoba. U Europi ga prvi spominje opat iz samostana Reichenau na Bodenskom jezeru, Walafrid Strabo. U zbirci pjesama Hortulus navedena su izvješća o pelinu i drugim ljekovitim biljkama i njihovoj primjeni u 9. stoljeću. Zeljasta je trajnica ili polugrm visine 30-90 cm s izmjenično poredanim, dvostruko ili trostruko perasto razdijeljenim do rascijepljenim listovima.

Cvjetovi su cjevasti, plodni sa žućkastim vjenčićem skupljeni u viseće polukuglaste glavice. Plod je gola roška. Pelin je rasprostranjen u Europi te zapadnoj i srednjoj Aziji. Raste na kamentim mjestima, suhim i skeletnim tlima te zapuštenim površinama. U vršnim dijelovima biljke i donjim listovima sabranim u vrijeme cvatnje ima 0,15-0,4 % gorkih tvari (najviše absintina i artabsina), 0,2-0,15 % etričnog ulja u kojem su dominantne aktivne tvari tujon, tujol i felandren. Također sadrži i dosta glikozida, fenolnih kiselina, kumarina i trijeslovina.

U narodnoj medicini smatra se iznimno dobrim sredstvom kod dispeptičnih (poremečaja u probavnom sustavu i lučenju želučanog soka) i žučnih tegoba te antimikrobnog djelovanja.

 class=
 class=
Pelin (Artemisia absinthium L.)
 class=
Čaj od pelina

Za čišćenje od glista, treba piti po pola šalice pelinova čaja: ujutro natašte i navečer prije spavanja, tijekom 5 – 6 dana. Čaj od pelina se priprema tako da se prstohvat pelina prelije s 2 dcl provrele vode te ostavi poklopljeno jednu minutu,a nakon toga se procijedi i pije nezaslađen. Pelinova tinktura priprema se tako da se 50 grama pelinova cvijeta moči 24 sata u pola litre vinjaka, a zatim se profiltrira. Uzima se po 30 do 60 kapi tri puta dnevno, ili jedna čajna žličica tinkture dva puta dnevno, prije jela.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRegionalni centar za razvoj stočarstva Dubrava – projekt od nacionalne važnosti!
Sljedeći članakNa što posebno treba paziti kod pčelinje paše?
Avatar
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.