Za postavljanje stacionarnog pčelinjaka moramo pronaći pogodno mjesto. Ono mora biti prometno lako pristupno u svim vremenskim uvjetima, a oko njega mora biti dovoljno pčelinje paše. Pri izboru mjesta za pčelinjak treba se pridržavati propisanih odredbi.

Pčelinjak mora biti smješten tako da pčele prilikom izlijetanja ne smetaju susjedima, prolaznicima, javnom prometu i domaćim životinjama. Najekonomičniji let pčela je do 750 m zračne udaljenosti oko pčelinjaka. S te udaljenosti pčele donesu najviše nektara u odnosu na količinu koju potroše prilikom leta za vlastitu energiju. Ekološki pčelinjak mora biti smješten na području gdje su osigurani nezagađeni izvori peluda i nektara. Idealno mjesto za ekološki pčelinjak je ono koje u polumjeru od 3 km nema veliku prometnicu ili neekološku obradivu površinu.

Smještaj pčelinjaka i kemijska zaštita bilja

Smještaj pčelinjaka značajno utječe na količinu i kakvoću pčelinjih proizvoda. Zbog toga košnice s pčelama nastojimo što više približiti pčelinjoj paši. Pčele mogu živjeti i proizvoditi svoje proizvode u ruralnim područjima gdje je čovjekova prisutnost minimalna, a i u ratarskim područjima gdje se na velikim površinama uzgajaju određene biljne vrste. Zbog zaštite pčela i kvalitete njihovih proizvoda moramo poznavati i zahtjeve intenzivne poljoprivredne proizvodnje, posebno kemijske zaštite.

Pesticidi (sredstva za zaštitu bilja) su sintetičke selektivno otrovne tvari za suzbijanje štetnih biljnih i životinjskih organizama u poljoprivredi. Njihova primjena najveća je u proljeće kad započinje sezona radova i takozvane kemijske zaštite u vrtovima, poljima, voćnjacima i vinogradima. Tada postoji i najveća opasnost za otrovanje pčela, a posljedično i ostalih pčelinjih proizvoda. Za pčele su najtoksičniji insekticidi.

Od otrovanja u prvom redu ugibaju pčele sabiračice. Ovisno o vrsti i koncentraciji otrova do uginuća može doći na mjestu tretiranja otrovom, na putu prema košnici ili u samoj košnici. Kod jačih otrovanja pčelinja zajednica izgubi naglo veliki broj sabiračica, oslabi, a može i u potpunosti propasti. Ako se radi o kontaktnom otrovu pčele sabiračice mogu ga unijeti u košnicu i socijalnom razmjenom prenijeti na kućne pčele. Isto tako, ako unesu pelud zagađen sredstvom koje djeluje putem crijeva dolazi do otrovanja i ugibanja kućnih pčela, ličinaka i onečišćenja same košnice. Primjer otrovanja velikog broja pčela zabilježen je 2020. godine u Međimurju.

Da se radi o otrovanju upućuje masovni pomor pčela na ograničenom području. Uzeti su uzorci i poslani na analize. Iako je uginuće bilo masovno, isključene su bolesti kao uzrok. Bolesti pojedinačno napadaju zajednice na pčelinjaku, a rijetko kad cijeli pčelinjak. Prema informacijama iz medija u uzorcima su pronađeni tragovi otrova, ali u količinama nedovoljnima za dokazivanje određenog sredstva. Pretpostavlja se da su neki ratari na površinama u okolici stradalih pčelinjaka primjenjivali pesticide u mnogo većim koncentracijama od propisanih.

Kako bi se spriječila otrovanja pčela i proizvoda ne smiju se upotrebljavati kemijska sredstva otrovna za pčele u vrijeme cvatnje biljaka, ni u šumama za vrijeme medljikove paše. Prije tretiranja voćaka potrebno je pokositi površinu ispod njih da pčele ne bi posjećivale onečišćene cvjetove korova. Potrebno je na vrijeme upozoriti pčelare određenog područja da pčele zatvore u košnice i otvore ventilaciju.

Koliko dugo pčele ostaju zatvorene ovisi o vrsti otrova koji se upotrebljava i načinu na koji se primjenjuje. Za sada su posljedice primjene insekticida najvidljivije u pčelarstvu kao najmasovnijoj skupini uzgajanih insekata. Sigurno je da oni uništavaju i ostale oprašivače poput solitarnih pčela i bumbara.

Pesticidi su iznimno opasni za pčele, zato opreza nikad dosta

Otrovni dim

Uz pesticide i dim pojedinih tvornica sadrži otrovne tvari (olovni, fluorovi spojevi) koje se nakupljaju na bilju u okolici. Tako ono postaje otrovno za pčele. Tvornički dim uzrokuje štetu u promjeru od 5 do 6 km, a ponekad se može dogoditi da vjetar odnese otrovne tvari i na veće udaljenosti. Danas većina tvornica ima specijalne uređaje koji sprječavaju izlazak otrovnog dima, tako da bi do ove vrste zagađenja trebalo dolaziti samo u iznimnim slučajevima. Moguća su u nekim pograničnim krajevima kao što je bilo ugroženo područje Slavonskog Broda. Teški metali mogu se pronaći i na biljkama uz velike prometnice. Iz pobrojanog proizlazi da je za zdravlje pčela i njihovih proizvoda jedan od najznačajnijih preduvjeta mjesto na kojemu se nalaze. Uz dovoljno raznovrsne pčelinje paše na određenom području potrebno je procijeniti čovjekovu djelatnost, prisutnost nezagađene vode i ostale prirodne uvjete kao osunčanost položaja, vlagu i maglu, vjetrovitost i slično.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLjekovito bilje za čišćenje parazita u organizmu
Sljedeći članakČokoladna bajadera
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.