Uoči Valentinova, donosimo vam priču o čudotovornoj biljci maca (čita se maka), botaničkog naziva Lepidium meyenii, koja sadrži hormonske spojeve, koji potiču cirkulaciju u području zdjelice, a utječe i na proizvodnju hormona testosterona i estrogena, pa se naziva i prirodna Viagra.

Maca se još naziva i peruanski korijen i zapravo je neugledna, ali vrlo otporna biljka, crvenkastog korijena sličnog rotkvici. Korijen mace obično se suši i uskladišten može trajati 7 godina. Inke su poznavale osobine ovog korijena već prije 10.000 godina. Prema legendi, Inke ratnici prije bitke uzimali bi ovi biljku koja bi im dala ogromnu snagu, no nakon pobjede poslije bitke ne bi je smjeli uzimati zbog jakog djelovanja na seksualni nagon. Maca je do danas zadržala reputaciju da jača snagu, libido i da je dobra za povećanje plodnosti. Maca je danas sve popularnija zbog svojih blagotvornih afrodizijačkih svojstava i općenito jačanja organizma.

Zbog povećane potražnje za ovom biljkom, u Peru je svake godine sve više površina pod ovom biljkom. Razmnožava se sjemenom, nakon sadnje počinje klijati od roku 5 dana. Maca se može razlikovati u veličini i obliku korijena, pa može biti trokutasta, spljoštena kružna, sferna ili pravokutna. Može biti zlatna, crvena, ljubičasta, crna i zelena. Može se uzgajati zajedno s krumpirom. Treba joj 8 do 10 mjeseci da postigne zrelost za branje.

Koriste ju za jelo ljudi (brašno, sok, prženje, sušenje) i kao hranu za životinje. Predstavlja bogat izvor energije, jer je bogata bjelančevinama, vlaknima, ugljikohidratima, sadrži oko 10% kalcija i značajnu količinu magnezija i kalija. Sadrži i željezo, silicij, magnezij, jod, a od vitamina tiamin, riboflavin i askorbinsku kiselinu. Jede se i kao pečeni korijen, ali najčešće se suši, melje i spravlja kao kaša ili se kao prah pije s mlijekom.

Saveznica ženskog zdravlja – maca

U svijetu postaje poznata tek 60-ih godina 20. stoljeća, nakon istraživanja botaničara Maca se još naziva i peruanski korijen i zapravo je neugledna, ali vrlo otporna biljka, crvenkastog korijena sličnog rotkvici. Korijen mace obično se suši i uskladišten može trajati 7 godina. Inke su poznavale osobine ovog korijena već prije 10.000 godina. Prema legendi, Inke ratnici prije bitke uzimali bi ovi biljku koja bi im dala ogromnu snagu, no nakon pobjede poslije bitke ne bi je smjeli uzimati zbog jakog djelovanja na seksualni nagon.

Maca je do danas zadržala reputaciju da jača snagu, libido i da je dobra za povećanje plodnosti. Maca je danas sve popularnija zbog svojih blagotvornih afrodizijačkih svojstava i općenito jačanja organizma. Zbog povećane potražnje za ovom biljkom, u Peru je svake godine sve više površina pod ovom biljkom. Razmnožava se sjemenom, nakon sadnje počinje klijati od roku 5 dana. Maca se može razlikovati u veličini i obliku korijena, pa može biti trokutasta, spljoštena kružna, sferna ili pravokutna.

Može biti zlatna, crvena, ljubičasta, crna i zelena. Može se uzgajati zajedno s krumpirom. Treba joj 8 do 10 mjeseci da postigne zrelost za branje. Koriste ju za jelo ljudi (brašno, sok, prženje, sušenje) i kao hranu za životinje. Predstavlja bogat izvor energije, jer je bogata bjelančevinama, vlaknima, ugljikohidratima, sadrži oko 10% kalcija i značajnu količinu magnezija i kalija. Sadrži i željezo, silicij, magnezij, jod, a od vitamina tiamin, riboflavin i askorbinsku kiselinu. Jede se i kao pečeni korijen, ali najčešće se suši, melje i spravlja kao kaša ili se kao prah pije s mlijekom. Saveznica ženskog zdravlja U svijetu postaje poznata tek 60-ih godina 20. stoljeća, nakon istraživanja botaničara iz Lime, gdje je potvrđena i njena ljekovitost.

Za razliku od kemijskih preparata, nema nikakvih štetnih nuspojava, pa se može uzimati svakodnevno i u većim količinama. Maca ublažava simptome menopauze i hormonalnih poremećaja, može liječiti i sterilnost kod muškaraca, jer povećava proizvodnju i pokretljivost spermija, jača spolnu moć, sprječava pojavu rahitisa i osteoporoze, podiže energiju i jača imunološki sustav, pomaže u borbi protiv sindroma kroničnog umora. Maca se ne smije uzimati za vrijeme trudnoće i dojenja. Osobe koje imaju bolesti žuči i jetre, ili ako imaju visoki tlak, svakako se trebaju konzultirati s liječnikom prije korištenja mace. Na tržištu se može naći u obliku praha, kapsula ili svježa.

""

Topla čokolada s macom
– 2½ šalice bademovog mlijeka (može i sojino, ali i kravlje)
– 2 žličice kakao praha
– 1 žličica maca praha
– 2 žličice javorovog sirup
– ½ žličice kosovog ulja
– malo cimeta
– vrlo malo soli

Priprema: Pomiješajte bademovo mlijeko, kakao i maca prah, dodjate javorov sirup i kokosovo ulje, cimet i sol. her by hand). Ulijte dobivenu tekućinu u posudu i zagrijte. Ako je smjesa pregusta, dodajte još mlijeka , prema želji. Po potrebi dodatno zasladite i ukrasite šlagom.

Prethodni članakSam napisao projekt i dobio sredstva za mlade poljoprivrednike
Sljedeći članakSadnja i uzgoj bazge
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.