Maslačak (Taraxacum officinale Web) ili radič poznat je gost livada i povrtnjaka, jedan je od prvih vjesnika proljeća. Karaktarističan je izgled njegovih nareckanih listova koji se troše kao ukusna i zdrava salata, a ostali dijelovi biljke su ljekoviti a i na dohvat ruke. Ljekovitost je ovisna o godišnjem dobu, a maslačak je jedna od rijetkih biljaka koja pomaže zdravstvenim tegobama, od korijena, biljke u cvatu i samog cvijeta. Slikoviti cvijet i duboko nazubljeni listovi inspirirali su Norvežane, Portugalce, Nijemce i Talijane da mu nadjenu ime “lavlji zub”, u Turskoj ga zovu “crna salata endivija”, a njegov je narodni naziv u Mađarskoj – pasje mlijeko. No, plod maslačka, tzv. ljetni snijeg, bio je u povijesti ali i u suvremeno doba predmet proučavanja. Sjemenke maslačka što vise na neobičnu prirodnom padobranu koji raznosi vjetar, zainteresirale su aerodinamičare i vjeruje se da su jedna od prvih inspiraciju za pronalazak padobrana.
Korijen maslačka je kvalitetna droga koja u rano proljeće (ožujak, travanj) sadrži u medicinskom smislu povoljan omjer biljnih šećera, a potkraj ljeta u korijenu porevladavaju gorke tvari i škrob. Listovi se beru (nikako blizu prometnica ili u gradu) za pripravljanje uskusne salate od radiča, a mladi dijelovi biljke sadrže obilje ljekovitih tvari kao i vitamina C. Ovaj vitamin je nezaobilazan u rano proljeće za liječenje “proljetnog” umora. Maslačak je prošao obrnuti put u afirmaciji biljke kao lijeka, on je prvopriznati i verificiran u medicinskoj znanosti, da bi ga tek poslije prihvatila pučka medicina.
Maslačak se bere od proljeća, kada koristimo njegove listove, a istovremeno skupljamo i njegov korijen. Korijen se ili suši u hladu, ili se iz svježeg cijedi sok. Nareže se, posoli i nakon kratkog stajanja preša. Sok od korijena dobar je kao pomoćno ljekovito sredstvo protiv reumatizma, uloga (gihta), upale žuči i crijeva, a liječi i kožne lišajeve i ekceme. Svježi sok korijena maslačka piju dijabetičari, koristeći ga skuhanog kao čaj. Rudolf Steiner, otac moderne ekološke proizvodnje u poljoprivredi sa svojim sljedbenicima našao je posebno mjesto ovoj biljci s livada. To je dobivanje komposta u kojemu je obvezni “sudionik” i pripravak od maslačka. Prah od ove biljke regulira i pospješuje stvaranje kvalitetnog komposta, pa je uz još pet sličnih dodataka vrlo cijenjen među pristalicama bioproizvodnje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakValenje peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj lijeske (I.)
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.