Bilo da je riječ o cvjetovima heliotropa, slatkoga graška, mirisnih pelargonija ili o stabalcima limuna, svi otpuštaju mirisne molekule. Nešto što zvuči tako suhoparno kemijski, izaziva pravi vatromet osjećaja i sjećanja na ljetovanje na moru ili blage ljetne noći. Mirisnim biljkama treba tako malo poticaja da bi otpustile eterična ulja, koja tako jako mirišu. Dovoljno ih je pogladiti. Na isti način počinju mirisati i začinske biljke poput kadulje, lavande, metvice, origana, smilja ili ružmarina. Mirisne pelargonije su priča za sebe. Članovi ove skupine biljaka ne samo da prelijepo cvjetaju, već jedni mirišu po metvici, dok nam drugi nude mirise ruže, limuna ili različitih začina.
Poseban trik: posadite mirisne biljke u vrtu blizu puteljka. Posađene u posude, trebaju biti postavljene tamo gdje ćete ih vi ili vaši gosti okrznuti u prolazu i na taj se način pobrinuti za mirisan zrak. Tako će vaši gosti začuđeno i ushićeno uzviknuti: “Kako ovdje lijepo miriše!”
Volite raznolikost? Tada je pokretni mirisni vrt u posudi, primjerice u terakota loncu ili balkonskim kutijama, idealno rješenje za vas. Tako su mirisne biljke uvijek u pripravnosti ondje gdje ih želite: na terasi za vrijeme večernjeg roštilja, gdje ćete iskoristiti i pokoji listić kadulje ili timijana kao začin, ili za vrijeme gozbe u stanu, dakako u otmjenu loncu. Ili lijevo i desno od kućnog ulaza, kao dobrodošlica. Sve ovisi o vašoj domišljatosti!

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRazmnožavanje začinskih trajnica
Sljedeći članakUzgoj ukrasne peradi
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.