Plavi različak, ponegdje poznat pod imenima plavulja, modrulja ili modruš, pripada rodu Centaurea koji je kod nas zastupljen s oko 35 vrsta. U narodnoj se medicini ponegdje spominju još Centaurea montana, gorska zečina ili plavičje i Centraurea jacea, livadna zečina ili vasiljak, koje se koriste slično kao i različak. Zanimljivo je napomenuti da ovom rodu pripada i nekoliko rijetkih i endemičnih vrsta. Među kojima je najpoznatija dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), koja raste u pukotinama okomitih karbonatnih obalnih stijena u okolici Cavtata i na otocima.
Plavi različak naraste u visinu do 80cm, razgranata stabljika u donjem dijelu nosi perasto razdijeljene listove s peteljkom. U gornjem duguljaste, cjelovite i sjedeće listove. Boja je sivkasta zbog mnoštva sitnih, poleglih dlačica. Cvjetne glavice prekrasne plave boje razvijaju se pojedinačno na vrhovima stabljike i ogranaka. Građene su od cjevastih cvjetova koji su u unutrašnjosti glavice manji, a po ubodu veći. Zbog te neobično lijepe plave boje cvijet različka postao je simbol neba i nebeske sreće. Zaista se tamo gdje različci cvjetaju u velikom mnoštvu čini da se nebo na tren spustilo na zemlju.
Nebeska simbolika različka poznata je već u starom Egiptu. Gdje su se cvjetovi stavljali u lijes umrlih da bi im osigurali sretan put u nebesko kraljevstvo. U grčkoj mitologiji različak je smatran ljekovitom biljkom jer je kentaur Hiron ozdravio stavivši na otvorenu ranu cvijet različka. Danas je ta biljka u većem dijelu ćurope poznata kao simbol vjernosti i predanosti. U ljekovite svrhe koriste se cvjetne glavice (Flores Cyani). Prilikom branja najbolje je odrezati cijele biljke, vezati ih u snopiće i osušiti na zraku, zaštićene od sunca. Na taj način cvjetovi će zadržati svoju karakterističnu plavu boju.