Plavi različak, ponegdje poznat pod imenima plavulja, modrulja ili modruš, pripada rodu Centaurea koji je kod nas zastupljen s oko 35 vrsta. U narodnoj se medicini ponegdje spominju još Centaurea montana, gorska zečina ili plavičje i Centraurea jacea, livadna zečina ili vasiljak, koje se koriste slično kao i različak. Zanimljivo je napomenuti da ovom rodu pripada i nekoliko rijetkih i endemičnih vrsta. Među kojima je najpoznatija dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), koja raste u pukotinama okomitih karbonatnih obalnih stijena u okolici Cavtata i na otocima.

Plavi različak naraste u visinu do 80cm, razgranata stabljika u donjem dijelu nosi perasto razdijeljene listove s peteljkom. U gornjem duguljaste, cjelovite i sjedeće listove. Boja je sivkasta zbog mnoštva sitnih, poleglih dlačica. Cvjetne glavice prekrasne plave boje razvijaju se pojedinačno na vrhovima stabljike i ogranaka. Građene su od cjevastih cvjetova koji su u unutrašnjosti glavice manji, a po ubodu veći. Zbog te neobično lijepe plave boje cvijet različka postao je simbol neba i nebeske sreće. Zaista se tamo gdje različci cvjetaju u velikom mnoštvu čini da se nebo na tren spustilo na zemlju.

Nebeska simbolika različka poznata je već u starom Egiptu. Gdje su se cvjetovi stavljali u lijes umrlih da bi im osigurali sretan put u nebesko kraljevstvo. U grčkoj mitologiji različak je smatran ljekovitom biljkom jer je kentaur Hiron ozdravio stavivši na otvorenu ranu cvijet različka. Danas je ta biljka u većem dijelu ćurope poznata kao simbol vjernosti i predanosti. U ljekovite svrhe koriste se cvjetne glavice (Flores Cyani). Prilikom branja najbolje je odrezati cijele biljke, vezati ih u snopiće i osušiti na zraku, zaštićene od sunca. Na taj način cvjetovi će zadržati svoju karakterističnu plavu boju.

Od ljekovitih tvari sadržavaju gorku tvar, centaurin, antocijanski heterozid cijanin, trjeslovine, pektine, smole i sluzi. Danas se cvijet različka prvenstveno koristi kao sredstvo protiv očnih bolesti. Mlakim čajem ispiru se oči ili se u njega namoče blazinice od vate i stavljaju na oči kao oblog. Pomaže kod upale i crvenila očiju te upale i otečenosti očnih kapaka.
Prethodni članakRooibos čaj – umiruje i lijeći
Sljedeći članakZdravstvena ispravnost krumpira za sadnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.