Ljekovito i začinsko bilje oduvijek je bilo važno u domaćim seoskim vrtovima. Tamo se uzgajalo zbog svoje praktične primjene, a može se uzgajati na raznim mjestima. Polaganim približavanjem ranog proljeća vrtlari već polako počinju razmišljati o proljetnoj sadnji.

Znakovito je da su odnedavna seoski vrtovi ponovno cijenjeni. Klasični seoski vrt sadržavao je osnovne kulinarske začine te možda korijander (Coriandrum sativum), češnjak (Allium sativum) i jedan do dva primjerka mirisnog pelina (Artemisia annua) ili žutog smilja (Helichrysum italicum). Sve u svemu, izbor ljekovitog i začinskog bilja u autentičnom seoskom vrtu, bio je prilično siromašan.

Možda ćete htjeti uzgajati novo ljekovito i začinsko bilje pa će vam trebati još prostora ili ćete razmišljati o reorganizaciji vrta, pobrinite se da je prostor na kojem planirate urediti vrt veći dio dana na suncu. To će vam biti vrlo važno u proljeće i jesen kada dani nisu toliko topli, dugi, niti sunčani. Prije nego što počnete sa sijanjem i sadnjom sadnica, pripremite tlo prekopavanjem te dodavanjem prirodnog komposta. Brojne vrste ljekovitog i aromatičnog bilja uspijevaju u propusnom, siromašnom tlu.

Ako je tlo u vašem vrtu teško, umiješajte poboljšivač tla niske hranjivosti kako biste popravili ocjeditost, a ujedno dodali dovoljno minerala i elemenata optimalnih za rast i razvoj biljaka (možete kupiti u poljoprivrednim ljekarnama). Tome pomaže i sadnja na uzdignute gredice. Kao privremeno rješenje može poslužiti i nekoliko šaka pijeska ili šljunka bačenih na dno sadne rupe. Uklonite sav korov, a pritom posebnu pažnju posvetite višegodišnjem korovu kao što je pirika.

Ljekovito i aromatično bilje, lako se uzgaja, ugodno je oku, a uglavnom nije podložno bolestima i štetnicima. Koju god vrstu odaberete, njihova će prisutnost u vašem vrtu pridonijeti biološkoj raznolikosti. Ona je jedan od temelja uspješnog sustava organskog uzgoja. Budući da je izbor doista širok, gotovo se za svaki položaj može pronaći barem jedna prikladna vrsta. Birati možete među penjačicama, puzavim i visećim biljkama, pokrivačima tla te biljkama pogodnim za uzgoj uza zid. Neke vole močvarna tla, neke uspijevaju na zidovima, među kamenim pločama puta, ispod drveća ili na livadi. Uspjeh ovisi najviše o odabiru prikladne biljke za određene uvjete.

Razlikuju se i veličinom, od sićušna pokrivača tla, korzičke metvice (Mentha requieni) do veličanstvenih divova poput ljekovite anđelike (Angelica archangelica) ili ljekovitog ljupčaca (Levisticum officinale) koji narastu i do 2 m visine. Mnoge biljke privlače životinje iz prirode: ptice jedu sjemenke i bobice. Leptiri i pčele naslađuju se nektarom i peludom, a korisni kukci polažu jaja u blizini legla biljnih uši i drugih štetnika.

Angelica archangelica

Poput svih ostalih biljaka, ljekovito i začinsko bilje izgleda neuredno ako se ne njeguje ili se pusti da se samo zasijava. Stoga je važno zadržati ga na svom mjestu orezivanjem, dijeljenjem, zakidanjem ocvalih cvjetova ili berbom. Neke se vrste izvanredno uklapaju u gredicu s cvjetnicama.

Osobito one snažnijeg rasta poput anđelike (Angelica archangelica), naprstka (Digitalis) i brončanog komorača (Foeniculum vulgare „Smokey“) te se lijepo uklapaju sa širokim listovima irisa (Iris germanica) i bogatim jesenskim nijansama heleniuma, patuljastog suncokreta (Helianthus) ili rudbekija (Echinacea angustifolia).

Rutvica (Ruta graveolens), santolina (Santolina chamaecyparissus) i matičnjak (Melissa officinalis) dobro uspijevaju na sredini gredica. Kadulja (Salvia officinalis), mažuran (Origanum majorana), ljubice (Viola) i gospin plašt (Alchemilla vulgaris) zbijena su rasta pa mogu rasti na prednjoj strani gredice. Jednogodišnje i dvogodišnje ljekovito bilje može se sijati odmah na njihovo predviđeno mjesto. Također, može ih se presaditi s drugog mjesta da bi se ispunio prostor u gredicama. Posijte kopar (Anethum graveolens), borač (Borago officinalis), peršin (Petroselinum crispum) i neven (Calendula officinalis) u posude iz kojih ćete ih saditi u gredice gdje se pojave prazna mjesta.

Na rub gredice zasadite vrtne karanfile (Dianthus), mladi mažuran (Origanum majorana), čubar (Satureja hortensis) i vratić (Tanacetum vulgare). Metvica koja se uzgaja u posudama, poput vrsta Mentha x gentilis i Mentha sauveolens „Variegata“, može se ukopati u tlo do ruba posude kako bi njezino ukrasno lišće ispunilo praznine u gredici.

Želite li nešto raniji početak uzgoja ljekovitog i začinskog bilja, ukopajte sloj komposta, a površinu prekrijte agrotekstilom. Na taj će se način tlo brže ugrijati i spriječiti isušivanje gredica uslijed pojave sve toplijih sunčevih zraka. Iako je često tijekom ožujka lijepo vrijeme, ne treba previše žuriti sa sjetvom nakon samo nekoliko lijepih sunčanih toplih dana. Vrijeme je još uvijek promjenjivo. Tako može pasti dosta kiše te stvoriti pokoricu i tako u kombinaciji s hladnim tlom znatno umanjiti klijavost posijanog sjemenja. Sjetva na mediteranskom području je u pravilu nekih mjesec dana prije nego u kontinentalnom dijelu, ali ima i izuzetaka.

Ako propustite sjetvu u ožujku, možete sve posijati i u travnju. To će također dati dobre rezultate, ponekad čak i bolje. Kompost iz vaše proizvodnje dobro će doći sljedeće sezone. Neka mjesto za kompost bude na golom tlu ograđenom žicom. Može poslužiti i kontejner ili posuda u koju odlažite slojeve biljnog materijala tako da zrak može cirkulirati. Slažite slojeve miješajući organski kućni otpad, stajsko gnojivo, pokošenu travu, korov i uvenule biljke. Izbjegavajte bolesne biljke i one koje su proizvele sjeme, a drvenaste stabljike nasjeckajte na male komade.

Neke su biljke posebno pogodne, osobito kopriva (Urtica dioica), gavez (Symphytum officinale) i stolisnik (Achillea millefolium) jer pomažu u fermentaciji komposta. Prekrijte hrpu plastičnom folijom te ostavite da odstoji nekoliko mjeseci, a onda pomiješajte sastojke tako da raspadanje bude ujednačeno. Ako je nakon jeseni u vrtu ostalo još nepokupljenog lišća upravo je sad vrijeme da ga pograbljate.

Lišće je zapravo odličan izvor za obnovu tla i stvaranje humusa, ali ga morate pokupiti s povrtnjaka kako vam ne bi smetalo u sadnji. Svakako ga ubacite u spominjano kompostište. Dok su ostale biljke tijekom zime i ranog proljeća uglavnom neaktivne, zimski korov polako klija i raste. Zato ga na vrijeme oplijevite.

Tablica 1. Kalendar sjetve i sadnje

Tablica 2. Potrebne količine sjemena/ sadnica

Počitajte još iz priloga broja:

Gnojidba tla za uzgoj ljekovitog bilja

Sadnja gotovih presadnica štedi vrijeme i energiju

Prethodni članakOsnaživanje položaja žena na selu kroz inovacije i edukacije
Sljedeći članakSadnja gotovih presadnica štedi vrijeme i energiju
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.