Kasna zima ili rano proljeće najbolje je vrijeme za gnojidbu tla, provjeriti ispravnost sustava za navodnjavanje, gumena crijeva za polijevanje i vrtne prskalice.

Godinama se kao organsko gnojivo najviše koristio stajski gnoj. On je poput ostalih sličnih organskih gnojiva vrlo složenog kemijskog sastava i čiji je blagotvoran i koristan učinak na poboljšanje strukture i plodnosti tla odavno poznat. Danas na tržištu suvremena organska gnojiva su u obliku peleta ili u rasutom stanju, praktično pakirana.

Prednost proizvedenih gnojiva prirodnog porijekla je što su iz njih uklonjeni svi nedostaci stajskog i sličnih gnojiva. Odnosno, oni imaju stabilni sastav. Bogata su organskom i suhom tvari te hranjivima, termički obrađena pa ne sadrže sjemenke korova, gljiva ni patogenih organizama. Organska tvar im se brže razgrađuje pa je učinak njihove primjene vidljiv u kraćem vremenskom razdoblju. Imaju dugotrajan učinak s visokim sastavom mikroelemenata (magnezij, kalcij, sumpor, bor, bakar, željezo, mangan, molibden i cink). Važno, jednostavno ga je primijeniti i nema neugodan miris te je dobar izbor za sva vrsta tla.

Biljni pripravci za gnojenje

Također, vrlo praktični za primjenu su biljni pripravci za gnojenje. Najviše se koriste kopriva, gavez i mješavina različitih biljaka. Gavez (Symphytum officinale) obogaćuje tlo željezom, kalijem, kalcijem, fosforom, magnezijem i vitaminima B skupine. Priprema se na način da se u 10 l vode potopi 1 kg svježeg gaveza. Nakon nekoliko dana kada se prestane pjeniti, razvija se smeđa boja i jak miris na stajnjak. Prije upotrebe obavezno je razrijediti s vodom u omjeru 1 l ekstrakta na 10 l vode. Obično se primjenjuje jednom tjedno.

Gnojivo koprive posebno je učinkovito u kombinaciji s gnojivom od gaveza. Ekstrakt koprive (Urtica dioica) se ovisno o načinu pripreme može koristiti kao gnojivo ili insekticid. Priprema ekstrakta za gnojenje je na način da se 1 kg svježe usitnjene koprive potopi u 10 l vode i ostavi na toplom do završetka procesa vrenja, otprilike dva do tri tjedna.

Prije upotrebe razblaži se s vodom u omjeru 1:10 ili 1:20, ovisno o gustoći pripravka. Koristi se kao kvalitetno dušično gnojivo te za jačanje vitalnosti, a time i otpornosti svih vrsta povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja. Insekticid od koprive priprema se na način da se 1 kg svježe izrezane koprive potopi u 10 l vode i ostavi 24 sata, ne dulje jer stajanjem gubi svojstva.

Ako nemate svježe, upotrijebite suhu koprivu, na 10 l vode stavite 100-200 g osušene koprive. Poslije 24 sata tekućinu procijedite i dobro poprskajte biljke sa svih strana. Postupak možete ponoviti za nekoliko dana. Vrlo je učinkovit kod suzbijanja lisnih uši na povrću. Također, vrlo učinkovit je i pripravak od poljske preslice koja sadrži kremenu kiselinu te jača biljke i štiti ih od napada bolesti. Pripravak se priprema na način da se 1 kg svježe ili 150 g suhe poljske preslice namače 24 sata u vodi, a zatim pola sata kuha na nižoj temperaturi. Kada se ohladi procijedi se i razrijedi u omjeru 1:5.

Ljekovita i začinska svojstva može imati jednogodišnje i dvogodišnje bilje, trajnice, lukovičasto bilje, grmlje, penjačice pa i drveće. Mnoge ćete biljke lako uzgojiti u vlastitom vrtu. Jednogodišnje do dvogodišnje, a manje osjetljive vrste kao što su peršin (Petroselinum crispum), borač (Borago officinalis), korijander (Coriandrum sativum), kamilica (Matricaria chamomilla), estragon (Artemisia dracunculus) i neven (Calendula officinalis) uzgajaju se iz sjemena izravno na gredicu.

Možete ih i prije posijati u sanduke i presaditi ih kad je dovoljno toplo. Također, i neke se trajnice npr. komorač (Foeniculum vulgare), origano (Origanum vulgare) i vlasac (Allium schoenoprasum) lako razmnožavaju sjemenom. Mogu se zasijati i same.

Počitajte još iz priloga broja:

Pripreme za uzgoj ljekovitog i začinskog bilja

Sadnja gotovih presadnica štedi vrijeme i energiju

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSadnja gotovih presadnica štedi vrijeme i energiju
Sljedeći članakZaštita lijeske u ekološkom uzgoju
Avatar
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.