Šipak, divlja ruža, pasja ruža ili šipurika samo su neki narodni nazivi za biljku Rosa canina L. koja raste kao grm visine od 1,5 – 3 m, sa savijenim granama i oštrim trnjem. Najbolje uspijeva po rubovima šuma, uz živice, na pašnjacima, uz međe i puteve nizinskih i brdskih područja. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 5 – 7 jajolikih liski oštro nazubljenog ruba. Pri dnu peteljke prirasla su 2 uska palistića. Mladi listovi mogu se sušiti i koristiti sami ili s drugim čajnim biljem za pripremu vitaminskog čaja jer sadrže oko 400 mg vitamina C.
Veliki, lijepi cvjetovi ugodnog mirisa, s pet srcolikih latica ružičaste, rjeđe bijele boje, pojavljuju se u svibnju i lipnju na krajevima grana. I one se koriste za različite pripravke. Sirup od latica narodni je lijek kod plućnih bolesti. Močenjem 150 g latica u litri jabučnog octa kroz tri tjedna, dobiva se ocat koji se razrijeđen s vodom koristi za grgljanje i ispiranje usne šupljine te pripremu obloga. Od latica se priprema i čaj ili ulje.
Čaj od ružinih latica: 1 veliku žlicu suhih latica divlje ruže preliti s 2,5 dl kipuće vode i ostaviti poklopljeno odstajati 10 minuta. Piti 3 puta dnevno prije jela po 1 šalicu čaja za obnovu crijevne flore.
Ulje od latica divlje ruže: napuniti manju staklenku svježim laticama, preliti ju kvalitetnim maslinovim uljem i ostaviti mjesec dana na suncu.
Ulje procijediti i koristiti kod suhe i ispucane kože te manjih rana i opeklina.
Cvjetne latice koriste se i u kuhinji. Njima se obogaćuju salate i deserti, a mogu se konzervirati u šećeru ili sirupu.
Plodovi divlje ruže, tzv. Šipci, dozrijevaju u rujnu i listopadu. Za čaj se beru zreli, čvrsti plodovi lijepe crvene boje jer tada sadrže najviše C vitamina. Očiste se od ostatka cvijeta tj. čaške koja se nalazi na vrhu ploda i suše cijeli ili prerezani po dužini na temperaturi od 35 – 40 °C. Iz uzdužno prerezanog ploda uklone se prije sušenja čvrste sjemenke (to su ustvari plodići) i dlačice. Šipkovo usplođe je slatkastokiselog okusa i aromatičnog voćnog mirisa. U njemu se nalazi oko 1% askorbinske kiseline (C vitamin), organske kiseline, jabučne i limunske, 10 – 14% invertnog šećera, do 25% saharoze, karotinoidi likopin i ksantofil, trijeslovine, pektini, flavonoidi i antocijani. Od usplođa se izrađivao sirup koji se davao djeci i trudnicama kao blago sredstvo za poboljšanje probave i vitaminski napitak kod povišene tjelesne temperature. Za laksativni i diuretički učinak zaslužne su voćne kiseline i pektini. Šipak se najčešće koristi za čaj koji se može pripremiti na nekoliko načina:
Priprema čaja I: 2 čajne žlice suhih, usitnjenih plodova šipka preliti sa 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno najmanje pola sata i procijediti. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana, nezaslađenog (kod uroloških infekcija) ili zaslađenog medom.
Priprema čaja II: 4 čajne žlice suhih plodova šipka preliti s pola litre hladne vode i ostaviti stajati preko noći. Ujutro zagrijati do vrenja, maknuti s vatre i procijediti nakon 15-20 minuta. Čaj od šipka odlično je sredstvo protiv umora i iscrpljenosti, jača imunitet i pomaže pri suzbijanju infekcija.
Djeluje osvježavajuće kod bolesti s povišenom temperaturom, preporučuje se kod slabokrvnosti, krvarenja desni, za bolji rad bubrega, kod pijeska i kamenaca u bubregu, kod reume i gihta itd.
Šipak je posebno cijenjen u kuhinji jer i nakon prerade zadržava svoje ljekovito djelovanje. Od njega se izrađuju marmelade, pekmezi, umaci, vina, likeri pa i juhe.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNovi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju
Sljedeći članakDomaće voćne rakije
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.