Prema procjenama, u Europi se komercijalno trguje s barem 2.000 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, od čega je 1.200 do 1.300 njih porijeklom iz Europe.
Povećana potražnja
Povećanje potražnje za ljekovitim i aromatičnim biljem je istovremeno povećalo pritisak na prirodne resurse, jer se 80% vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja porijeklom iz Europe još uvijek prikuplja izravno iz prirode. S druge strane, glavne prijetnje za populacije ljekovitog i aromatičnog bilja su prekomjerno sakupljanje i gubitak staništa, uključujući i pretvorbu zemljišta u poljoprivredne i druge svrhe. Problem predstavlja i (ne)znanje jer većina sakupljača poznaje tek manji broj biljnih vrsta, a ne postoji organizirana edukacija o važnosti i tehnikama sakupljanja ostalih biljnih vrsta. Upravo su navedeni problemi razlog povećavanja udjela uzgojenog ljekovitog i aromatičnog bilja na tržištu. U pozitivnoj vanjsko trgovinskoj bilanci, vrijednost izvoza ljekovitog i aromatičnog bilja iz Hrvatske iznosi šest milijuna američkih dolara, a uvoza tri milijuna dolara. Vrijednost otkupljenog i prodanog ljekovitog bilja za uporabu u parfumeriji, farmaciji i u slične svrhe od domaćinstava, tvrtki i zadruga iznosi 10 milijuna kuna.
Površine na kojima su zasijane aromatične i ljekovite kulture iz godine u godinu rastu (2002. godine bilo je zasijano 2.622 ha aromatičnog i ljekovitog bilja, dok su se protekle godine te površine povećale na više od 4.000 ha). Pritom su najviše uzgajane kamilica (85% ukupne proizvodnje), kadulja, lavanda, menta, buhač, mažuran, korijandar i vrijesak, a u posljednje vrijeme i smilje koje se pokazalo tržišno vrlo zanimljivom biljnom kulturom, koja je postala pravi hit u svijetu.
Smilje (Helichrysum italicum)
Primjena: Liječenje bronhitisa, astme, opekotina, psorijaze, vena, diuretik, protuupalno
Opis: Mediteranska biljka visoka do 60 cm, raste na toplim i lako propustljivim tlima
Plodored: Na istoj površini ostaje 5-8 godina
Uzgoj: Oranje krajem ljeta na 30 cm, tanjuranje i na priprema tla uz gnojenje; sadnja 0,5 g/m2
sjemena (daje 300-400 sadnica/m2) u hladne lijehe u srpnju; Plijevljenje, prihranjivanje i zalijevanje; presađ ivanje u jesen ili rano proljeće; obavezno navodnjavanje nakon prve
košnje
Berba: Sijeku se cvati iznad prvih listova (15-20 cm dužine); sušenje u sušarama na 40-45°C; ulje se dobije destilacijom pomoću vodene pare (u 24 sata od branja)
Prinos: 3,5-4 t/ha suhog cvijeta; 8-10 kg/ha ulja; od 3 kg svježeg cvijeta dobije se 1 kg suhog
Na popisu ljekovitog i aromatičnog bilja za koje se traže dozvole za skupljanje od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja nalaze se 22 biljne vrste. Najvažnije vrste koje se prikupljaju u Hrvatskoj su kopriva (Urtica dioica), preslica (Equisetum arvense), kesten (Castanea sativa), borovica ili kleka (Juniperus communis) i breza (Betula pendula). Interes na tržištu postoji posebno za slijedećim biljnim vrstama: dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium), miloduh (Hyssopus offi cinalis), korijander (Coriandrum sativum), kopar (Anethum graveolens), anis (Pimpinella anisum), bosiljak (Ocimum basilicum) i smilje (Helichrysum italicum). Većina ljekovitog i aromatičnog bilja koje se sakuplja u prirodi se izvozi, a samo 10% se proda na domaćem tržištu (breza, preslica, kleka). Za biljke kao što su kadulja (Salvia offi cinalis) i lipa (Tilia cordata), izvozi se 50% prikupljenih sirovina, a ostalih 50% se proda na lokalnom i domaćem tržištu. Kesten (Castanea sativa) se skuplja isključivo za lokalno tržište.
Metvica, menta (Mentha piperita)
Primjena: Za smirenje bolova, prehlade
i suhog kašlja
Opis: Biljka vlažnih staništa; Naraste
do 80 cm; Invazivna
Plodored: Na isto mjesto najviše 3 godine
Uzgoj: Pjeskovita tla do 800 m nadmorske visine; Obavezna obrada tla do 30 cm dubine; Stoloni (vriježe) se prikupljaju i tako se razmnožava; Sadnja u jesen na 10 cm dubine u vlažne brazde (1.500 kg/ha stolona); Okopavanje, plijevljenje i prihranjivanje (100-200 kg/ha dušicnog gnojiva), te natapanje obavezne su mjere njege.
Berba: Žetva kad se otvore cvjetovi u donjoj polovici cvati na 5 cm od tla; 3-5 sati mora povenuti; sušenje prirodnim putem ili u sušarama
Prinos: 1,5-2 tone/ha suhog lista; 3-5 t/ha suhe nadzemne stabljike za 1 kg suhog lista treba 5 kg svježeg
Zarada na uzgoju mente
Na primjeru kalkulacije uzgoja mente vidljivo je kako ova kultura omogućuje dobit od 170 kn/ha. Pri tome se prve godine zbog većih troškova prilikom osnivanja nasada i nižih prinosa ostvaruje gubitak, a tek u drugoj godini je poslovanje pozitivno. Prikazani rezultati mogu znatno kolebati, npr. kad se umjesto mineralne gnojidbe koristi stajski gnoj (30 t/ha u prvoj i 10 t/ha u drugoj godini) umanjuje se trošak gnojidbe, gospodarstvo ekološki zbrinjava stajski gnoj, a ova proizvodnja kao dopunska djelatnost donosi gospodarstvu čak 1.092 kn/ha zarade nakon druge godine. Također, gospodarstvo može samo pakirati sušene listove mente i bez obzira na veće troškove zbog ambalaže, cijena od 14 kuna za 40 g čaja od mente itekako može pokriti troškove i omogućiti vrlo dobru zaradu.
Dorada je najisplativija
Prilikom izbora biljne vrste za uzgoj treba uzeti u obzir zahtjeve i svojstva svake vrste, površinu koja je na raspolaganju, ali jedan od kriterija izbora sigurno je i bruto dobit po ha. Ljekovito i aromatično biljemože se prodavati u više oblika, od sirove mase do prerađenih i zapakiranih proizvoda kao što su farmaceutski proizvodi, biljni lijekovi, čajevi, alkoholna pića, slatkiši, kozmetika, dodaci prehrani i insekticidi. Osnovni zaključak koji se nameće iz prikazane kalkulacije je da se doradom, bilo sušenjem ili destilacijom eteričnih ulja, bruto dobit može povećati za 64%, pa do čak 7 puta. Globalni trend zdravog života stvorio je sve preduvjete za gospodarski razvoj ovog segmenta poljoprivredne proizvodnje – uzgoja i prerade ljekovitih trava i aromatičnog bilja. Ljekovito bilje postaje novi visokoprofi tabilni izvozni proizvod, a s punopravnim članstvom u Europskoj uniji sigurno će se dodatno povećati potencijalno tržište. Proizvodnja začinskog bilja također može biti unosan posao svima koji mogu osigurati potrebne uvjete, znanje i tehnologiju. Najskuplji začin je šafran, čija se cijena ovisno o kvaliteti kreće između 1.100 i 11.000 $/kg, a godišnje ga se u svijetu proda oko 300 tona. Cijene ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja neusporedivo su više od otkupne cijene pšenice ili kukuruza. Članstvom u EU otvaraju se brojne mogućnosti dobivanja financijskih poticaja iz EU fondova, a proizvodnju ljekovitog bilja dodatno potiču i neke županije.