Prema procjenama, u Europi se komercijalno trguje s barem 2.000 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, od čega je 1.200 do 1.300 njih porijeklom iz Europe.
Povećana potražnja
Povećanje potražnje za ljekovitim i aromatičnim biljem je istovremeno povećalo pritisak na prirodne resurse, jer se 80% vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja porijeklom iz Europe još uvijek prikuplja izravno iz prirode. S druge strane, glavne prijetnje za populacije ljekovitog i aromatičnog bilja su prekomjerno sakupljanje i gubitak staništa, uključujući i pretvorbu zemljišta u poljoprivredne i druge svrhe. Problem predstavlja i (ne)znanje jer većina sakupljača poznaje tek manji broj biljnih vrsta, a ne postoji organizirana edukacija o važnosti i tehnikama sakupljanja ostalih biljnih vrsta. Upravo su navedeni problemi razlog povećavanja udjela uzgojenog ljekovitog i aromatičnog bilja na tržištu. U pozitivnoj vanjsko trgovinskoj bilanci, vrijednost izvoza ljekovitog i aromatičnog bilja iz Hrvatske iznosi šest milijuna američkih dolara, a uvoza tri milijuna dolara. Vrijednost otkupljenog i prodanog ljekovitog bilja za uporabu u parfumeriji, farmaciji i u slične svrhe od domaćinstava, tvrtki i zadruga iznosi 10 milijuna kuna.
Površine na kojima su zasijane aromatične i ljekovite kulture iz godine u godinu rastu (2002. godine bilo je zasijano 2.622 ha aromatičnog i ljekovitog bilja, dok su se protekle godine te površine povećale na više od 4.000 ha). Pritom su najviše uzgajane kamilica (85% ukupne proizvodnje), kadulja, lavanda, menta, buhač, mažuran, korijandar i vrijesak, a u posljednje vrijeme i smilje koje se pokazalo tržišno vrlo zanimljivom biljnom kulturom, koja je postala pravi hit u svijetu.
Smilje (Helichrysum italicum)
Primjena: Liječenje bronhitisa, astme, opekotina, psorijaze, vena, diuretik, protuupalno
Opis: Mediteranska biljka visoka do 60 cm, raste na toplim i lako propustljivim tlima
Plodored: Na istoj površini ostaje 5-8 godina
Uzgoj: Oranje krajem ljeta na 30 cm, tanjuranje i na priprema tla uz gnojenje; sadnja 0,5 g/m2
sjemena (daje 300-400 sadnica/m2) u hladne lijehe u srpnju; Plijevljenje, prihranjivanje i zalijevanje; presađ ivanje u jesen ili rano proljeće; obavezno navodnjavanje nakon prve
košnje
Berba: Sijeku se cvati iznad prvih listova (15-20 cm dužine); sušenje u sušarama na 40-45°C; ulje se dobije destilacijom pomoću vodene pare (u 24 sata od branja)
Prinos: 3,5-4 t/ha suhog cvijeta; 8-10 kg/ha ulja; od 3 kg svježeg cvijeta dobije se 1 kg suhog
Na popisu ljekovitog i aromatičnog bilja za koje se traže dozvole za skupljanje od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog planiranja nalaze se 22 biljne vrste. Najvažnije vrste koje se prikupljaju u Hrvatskoj su kopriva (Urtica dioica), preslica (Equisetum arvense), kesten (Castanea sativa), borovica ili kleka (Juniperus communis) i breza (Betula pendula). Interes na tržištu postoji posebno za slijedećim biljnim vrstama: dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium), miloduh (Hyssopus offi cinalis), korijander (Coriandrum sativum), kopar (Anethum graveolens), anis (Pimpinella anisum), bosiljak (Ocimum basilicum) i smilje (Helichrysum italicum). Većina ljekovitog i aromatičnog bilja koje se sakuplja u prirodi se izvozi, a samo 10% se proda na domaćem tržištu (breza, preslica, kleka). Za biljke kao što su kadulja (Salvia offi cinalis) i lipa (Tilia cordata), izvozi se 50% prikupljenih sirovina, a ostalih 50% se proda na lokalnom i domaćem tržištu. Kesten (Castanea sativa) se skuplja isključivo za lokalno tržište.
Metvica, menta (Mentha piperita)
Primjena: Za smirenje bolova, prehlade
i suhog kašlja
Opis: Biljka vlažnih staništa; Naraste
do 80 cm; Invazivna
Plodored: Na isto mjesto najviše 3 godine
Uzgoj: Pjeskovita tla do 800 m nadmorske visine; Obavezna obrada tla do 30 cm dubine; Stoloni (vriježe) se prikupljaju i tako se razmnožava; Sadnja u jesen na 10 cm dubine u vlažne brazde (1.500 kg/ha stolona); Okopavanje, plijevljenje i prihranjivanje (100-200 kg/ha dušicnog gnojiva), te natapanje obavezne su mjere njege.
Berba: Žetva kad se otvore cvjetovi u donjoj polovici cvati na 5 cm od tla; 3-5 sati mora povenuti; sušenje prirodnim putem ili u sušarama
Prinos: 1,5-2 tone/ha suhog lista; 3-5 t/ha suhe nadzemne stabljike za 1 kg suhog lista treba 5 kg svježeg
Zarada na uzgoju mente
Na primjeru kalkulacije uzgoja mente vidljivo je kako ova kultura omogućuje dobit od 170 kn/ha. Pri tome se prve godine zbog većih troškova prilikom osnivanja nasada i nižih prinosa ostvaruje gubitak, a tek u drugoj godini je poslovanje pozitivno. Prikazani rezultati mogu znatno kolebati, npr. kad se umjesto mineralne gnojidbe koristi stajski gnoj (30 t/ha u prvoj i 10 t/ha u drugoj godini) umanjuje se trošak gnojidbe, gospodarstvo ekološki zbrinjava stajski gnoj, a ova proizvodnja kao dopunska djelatnost donosi gospodarstvu čak 1.092 kn/ha zarade nakon druge godine. Također, gospodarstvo može samo pakirati sušene listove mente i bez obzira na veće troškove zbog ambalaže, cijena od 14 kuna za 40 g čaja od mente itekako može pokriti troškove i omogućiti vrlo dobru zaradu.
Dorada je najisplativija
Prilikom izbora biljne vrste za uzgoj treba uzeti u obzir zahtjeve i svojstva svake vrste, površinu koja je na raspolaganju, ali jedan od kriterija izbora sigurno je i bruto dobit po ha. Ljekovito i aromatično biljemože se prodavati u više oblika, od sirove mase do prerađenih i zapakiranih proizvoda kao što su farmaceutski proizvodi, biljni lijekovi, čajevi, alkoholna pića, slatkiši, kozmetika, dodaci prehrani i insekticidi. Osnovni zaključak koji se nameće iz prikazane kalkulacije je da se doradom, bilo sušenjem ili destilacijom eteričnih ulja, bruto dobit može povećati za 64%, pa do čak 7 puta. Globalni trend zdravog života stvorio je sve preduvjete za gospodarski razvoj ovog segmenta poljoprivredne proizvodnje – uzgoja i prerade ljekovitih trava i aromatičnog bilja. Ljekovito bilje postaje novi visokoprofi tabilni izvozni proizvod, a s punopravnim članstvom u Europskoj uniji sigurno će se dodatno povećati potencijalno tržište. Proizvodnja začinskog bilja također može biti unosan posao svima koji mogu osigurati potrebne uvjete, znanje i tehnologiju. Najskuplji začin je šafran, čija se cijena ovisno o kvaliteti kreće između 1.100 i 11.000 $/kg, a godišnje ga se u svijetu proda oko 300 tona. Cijene ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja neusporedivo su više od otkupne cijene pšenice ili kukuruza. Članstvom u EU otvaraju se brojne mogućnosti dobivanja financijskih poticaja iz EU fondova, a proizvodnju ljekovitog bilja dodatno potiču i neke županije.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
