Zmajeva krv ili Sangre de drago je crvenkasta smola južnoameričkog drveta Croton lechleri. Raste u amazonskim prašumama (u Peruanskim Andama, Kolumbiji, Boliviji i Ekvadoru). Pripada porodici mlječika (Euphorbiaceae). Drvo naraste u visinu do 20 m, s promjerom debla oko 45 cm. Zarezivanjem kore ili grana biljke istječe tamnocrvena smola. Tako drvo izgleda kao da krvari. To je potaknulo autore drevnih enciklopedija da smolu opišu kao “krv zmajeva”.

U antičko doba vjerovalo se da se izgaranjem ove dragocjene smole tjera zlo. Neutraliziraju se negativnosti te se tako privlače ljubav i sreća. Šamani je još i danas u Južnoj Americi koriste u magičnim ritualima. Stanovništvo tradicionalno koristi njena ljekovita svojstva za liječenje brojnih tegoba. Koristi se za liječenje malarije, glavobolje, anemije, proljeva, infekcija, za zarastanje rana i kod svih kožnih problema.

Brojne in vitro i in vivo studije potvrdile su opravdanost korištenja kod većine tegoba. Pridonijele su da se danas zmajeva krv koristi u svim dijelovima svijeta u obliku standardiziranih pripravaka namijenjenih za unutarnju i vanjsku primjenu. Oralno se uzima u obliku kapsula ili kapi koje se razrjeđuju u vodi. Doza varira od 5 do 15 kapi dva puta dnevno, ovisno o bolesti.

Biljka s antitumorskim djelovanjem

Istraživanja su pokazala da zmajeva krv posjeduje snažno protuupalno, antibakterijsko, protugljivično, antivirusno i antitumorsko djelovanje. Glavne aktivne tvari u smoli su proantocianidini (čine 90 % suhe tvari smole), trjeslovine, alkaloidi (taspin), fitosteroli i lignani. Proantocijanidini su poznati kao snažni antioksidansi koji inaktivirajući slobodne radikala pridonose očuvanju zdravlja i kvalitete života te smanjuju mogućnost pojave različitih karcinoma.

Sprječavaju oksidaciju LDL kolesterola, što smanjuje rizik od pojave bolesti srca i krvnih žila. Antocijanidin SP-303  se  veže za ovojnicu virusa sprječavajući time prianjanje na stanice domaćina što je važno u liječenju respiratornih virusnih infekcija, herpesa, virusnog hepatitisa itd.  Trimetoksibenzen i trimetoksifenol imaju jako protuupalno i antibakterijsko djelovanje što potvrđuje opravdanost korištenja kod gastritisa, i čira na želucu. Zmajeva krv se primjenjuje u liječenju proljeva različitog podrijetla, pa i onih uzrokovanih mikroorganizmima Echerichia coli i Vibrio cholerae, kao i u smanjenju probavnih tegoba vezanih uz HIV i iritabilno debelo crijevo. Koristi se za ispiranje kod upale usne šupljine, gingivitisa i angine.

Kod vanjske uporabe nanosi se u tankom sloju izravno na kožu, pri čemu se brzo suši i stvara zaštitni film. Koristi se za bolje zacjeljivanje rana, kod opeklina, herpes simplexa, hemoroida, vaginalnih infekcija, varikoznih čireva, uboda insekata, svrbeži i različitih upalnih stanja kože. U obliku ulja i kao dodatak kremama i losionima ima svoje mjesto u kozmetici koja štiti od nastanka bora. Pridonosi vlažnosti kože, poboljšava njenu napetost i teksturu te ublažava oštećenja nastala djelovanjem UVB zračenja. Uklanja crvenilo,  suzbija akne,  pridonosi  uklanjanju bradavica, a madeže čini manje vidljivim.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakOtvoren je regionalni distribucijski centar za voće i povrće u Osijeku
Sljedeći članakRašeljka – nezamjenjiva podloga za cijepljenje voćaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.