Srednja liska je na kratkoj peteljci, tako da je troperasti list sličan listu lucerne, od koje se razlikuje po palistićima koji su poput uški i imaju i rijetke dlačice. Cvat je gusta glavica, žute boje, eliptičnog oblika. Žuti cvjetovi su uspravni. Nakon cvatnje opuste se i posmeđe. Osjemenjuje se uglavnom u drugom porastu (srpanj, kolovoz). Rasprostranjena je u pojasu Alpi i jugoistočnoj Europi. U nas je žuta djetelina općenito zastupljena na težim, vlažnijim i poplavnim staništima u travnjacima sveze krestaca u kojoj je zastupljena u 85 % sastojina a u zajednici bisike oštre u 35 % sastojina. U zajednicama pahove rane zastupljena je u prelaznim vlažnijim varijantama, a u zajednici šaševa u manje vlažnijiim varijantama.
U nas je žuta djetelina malo poznata kao vrsta iako je u poriječju Save i Drave i njihovih pritoka na svježim, vlažnim, mokrim pa i poplavnim staništima znatno proširena. Tijekom lipnja daje znatnu masu u tratini, a kada cvate u drugom i trećem porastu livadama daje žuti izgled. Gnojidbom fosfornim i kalijevim gnojivima te ako ima vapna u tlu može se izforsirati tako da u drugom porastu na vlažnim i mokrijim staništima ako su gnojena može čak i dominirati u tratini, dajući vrlo dobre prinose vrlo dobre krme.
U tratini koja se kosi (livadama) i gdje je moguće osjemenjivanje više je proširena dok je na pašnjacima slabije zastupljena pogotovo, ako se duboko i neprekidno napasuju jer se na pašnjacima ne stigne osjemeniti. To posebno vrijedi ako se napasuju površine stokom sitnog zuba (ovce i koze) koje ju zbog ukusnosti i kakvoće krme duboko grizu. Proizvodnja sjemena žute djeteline u nas nije organizirana, ali bi se sjeme moglo dobiti košnjom površina u drugom porastu na kojima je proširena. Selekcijom žute djeteline se u nas, ali ni u svijetu, nitko ne bavi što je šteta jer na odgovarajućim staništima daje vrlo dobre urode vrlo dobre kakvoće osobito u prvom i drugom porastu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše
Sljedeći članakHerbicidni pripravci za suzbijanje korova u soji, suncokretu i kukuruzu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.