Kod nas, još uvijek se događa da korisnici (traktoristi) u praksi tijekom pripreme i tretiranja zaštitnih sredstava ne koriste odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu (posebno za respiratorne organe).
Obavijest o korištenju pesticida
Prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN br. 14/2014.), profesionalni korisnici pesticida moraju prije obavljanja tretiranja obavijestiti javnost, zainteresirane strane ili osobe koje bi mogle biti izložene pesticidima zanošenjem škropiva pri tretiranju ili na drugi način (čl. 17.). Prema članku 20. korisnici pri tretiranju moraju koristiti odgovarajuća sredstva za osobnu zaštitu i posebna zaštitna sredstva, te strojeve za primjenu pesticida i opremu u skladu s uputama na etiketi ili rješenju o registraciji i dozvoli pojedinog pesticida ovisno o pesticidu i metodi tretiranja koju primjenjuju.
Primjenom strojeva za aplikaciju pesticida korisnici često dolaze u kontakt s opasnim tvarima. Općenito se može reći da se dosta ističe utjecaj sredstava za zaštitu bilja na pčele, podzemne vode, o ostacima pesticida u hrani i hrani za životinje i slično. Malo se govori o utjecaju pesticida na korisnika pesticida (seljaka – traktorista). Prije svega u trajnim nasadima korisnici su potencijalno više izloženi utjecaju opasnih tvari zbog načina aplikacije pesticida.
Procjena svjetske zdravstvene organizacije (WHO) navodi da se godišnje na globalnoj razini registriralo 3 milijuna teških trovanja pesticidima, od kojih je najmanje 300.000 sa smrtnim posljedicama, najvećim dijelom u slabije razvijenim zemljama. Primjenom rabljenih strojeva (prskalica i orošivača) za aplikaciju pesticida, postoji opasnost da se traktorist izloži pesticidima, posebno kod traktora bez kabine. Ozbiljniji problemi mogu nastati kod starijih prskalica i orošivača, koji unatoč redovitim pregledima, nisu opremljeni sa svim današnjim zaštitnim sustavima, jer zakonodavstvo u vrijeme njihove proizvodnje to nije zahtijevalo. Izloženost traktorista pesticidima nastaje već kod pripreme škropiva na prskalici ili orošivaču, a potom i kod samog tretiranja, jer pri pojavi „drifta“ (zanošenje škropiva vjetrom) ta se izloženost opasnim tvarima može dodatno povećati. Korisnik može biti izložen pesticidima već tijekom pripreme škropiva nanosom pesticida na njegovo tijelo, ili udisanjem prašine ili otrovnih para u zraku. Takva izloženost može dovesti do kratkotrajnog trovanja (akutna toksičnosti) ili do dugoročnog trovanja (kronična toksičnosti). Simptomi kod akutnog trovanja su mučnina, glavobolja, pospanost, razdraženost, halucinacije i svrbež. Kronično trovanje može uzrokovati glavobolje, gastritis pa i pojavu tumora. Kumulativna toksičnost javlja se kod korisnika koji dugi niz godina provode zaštitu bilja, a nisu pri tome provodili sigurnosne mjere za zaštitu od opasnih tvari. Ova pojava je više izražena kod korisnika koji primjenjuju orošivače za zaštitu trajnih nasada jer se tijekom godine puno više u primjeni u odnosu na prskalice. Korištenjem odgovarajućih sigurnosnih mjera značajno se može smanjiti kumulativno trovanje korisnika.
Osobna zaštitna oprema za korisnike pesticida podrazumijeva zaštitnu odjeću, pregaču, rukavice, teške radne cipele ili gumene čizme, štitnike za lice, zaštitne naočale, prekrivač, respirator (maska). Respiratorna zaštita omogućava korisniku nesmetano disanje i udisanje “nekontaminiranog” zraka, bez opasnosti za zdravlje.
Ugljeni filter montira se na traktor prije samog tretiranja, a po završetku tretiranja ugljeni filter se zamjeni običnim papirnatim filterom, jer bi se ugljeni filter dosta brzo začepio pri izvođenju drugih poljoprivrednih radova. U pravilu ugljeni filter treba mijenjati jednom godišnje ili nakon određenog broja radnih sati. Ako se tijekom upotrebe ugljenog filtera u kabini osjeti miris pesticida, potrebno je provjeriti da li je filter pravilno umetnut ili ga treba zamijeniti. Ugljeni filter se ne čisti (ne ispire) vodom, niti propuhavanjem zraka. Unatoč činjenici, da takvi ugljeni filteri bitno smanjuje unos štetnih tvari u kabinu, za potpunu sigurnost obvezno je podržavati se uputstva proizvođača pesticida.
Nužnost nošenja zaštitne odjeće i maski
Oprema za zaštitu respiratornih organa korisnika može biti relativno jednostavna odnosno u obliku jednostavnih maski ili cijelo obrazne maske s filtrima. Kod složenijih izvedbi respiratorna zaštita podrazumijeva ventilatorske sustave (maska, kaciga, ventilator, filteri). Kacige su izrađene od staklenih vlakana te su relativno lagane. Ventilator je pogonjen s mikro – električnim motorom, a pogon može se dobiti od električnog sustava traktora (utičnica za upaljač), akumulatora (baterije) ili putem adaptera za izmjeničnu struju 220 V. U kacigi se zbog djelovanja ventilatora uspostavi mali nadtlak zbog uvođenja – upuhavanja zraka. Ovaj nadtlak sprečava ulazak onečišćenog zraka u kacigu. Razni filteri su proizvedeni u skladu sa standardima EN 143 i EN 14387. Različiti filteri nude različite stupnjeve zaštite.
Niti zatvorena traktorska kabina ne štiti od trovanja
Proizvođači traktora u uputama za upotrebu upozoravaju, da i zatvorena kabina traktora ne može u potpunosti zaštititi korisnika (traktorist) od opasnih tvari. Ako upute za upotrebu pesticida propisuju primjenu osobne zaštitne opreme ona se mora koristiti i u kabini traktora. Takve upute proizvođači traktora navode i zato da se zaštite od tužbi zbog mogućeg trovanja. Kupci traktora mogu izabrati kabinu koja je opremljena filterima za pročišćavanje vanjskog zraka koji dolazi u nju, kao i filtere za zrak koji cirkulira unutar kabine. Obični papirnati filteri čiste zrak od prašine (krutih čestice), ali nisu učinkoviti za zaštitu od drugih opasnih tvari. Korisnik se kod tretiranja zaštitnim sredstvima može bolje zaštiti pomoću filtera s aktivnim ugljenom (ugljeni filteri). Takvi filteri su obično dodatna oprema kod nabave traktora. Ako dođe do kontaminacije zraka u kabini traktora, svjetlosni i zvučni signali na elektronskom nadzoru rada sustava za zaštitu u kabini upozoravaju korisnika kako bi na vrijeme poduzeo neophodne mjere zaštite od opasnih tvari (posebno u obliku pare).
…nastavlja se…
