Na visinu ulaganja najviše utječe izbor traktora i priključaka. Prilikom obračunavanja troškova amortizacije za mehanizaciju, na nabavnu cijenu se primjenjuju stope amortizacije od 6,7% za traktor i 5% za priključke (vrijednosti iznad 2.000 kn). Fiksni troškovi za traktor su proračunati na 15.333 kuna godišnje, a za priključke 10.625 kuna. Varijabilni trošak korištenja traktora je 36,55 kn po satu, a priključaka 14,62 kn po satu.

Na voćnjacima od 1 ha je sudjelovanje mehanizacije u ukupnim ulaganjima od 61 do 66%, što je razlog da se za manje voćnjake ne koristi specijalizirana voćarska mehanizacija, nego tu đe usluge mehanizacije. U voćnjacima površine 5 ha udio nabavke mehanizacije smanjuje se na 34 do 39% ukupnih ulaganja.

Troškovi mehanizacije

Troškovi mehanizacije su najniži u proizvodnji šljive i trešnje, dok su kod jabuke za 40% viši, što je i logično ukoliko se usporedi broj mehaniziranih operacija:
• kod šljive – raspodjeljivanje mineralnog gnojiva (2x), raspršivanje atomizerom (6x), malčiranje (4x), prijevoz (2x);
• kod jabuke – raspodjeljivanje mineralnog gnojiva (2x), prskanje (herbicidi) leđnom prskalicom (2x), raspršivanje atomizerom (17x), malčiranje (8x), unutarredna kultivacija (2x), prijevoz (4x).

Udio mehanizacije u ukupnim troškovima rada kreće se od 15 do 25%, dok su udjeli mehanizacije u ukupnim satima rada u rasponu od 7 do 13%. Sukladno promjeni fiksnih troškova korištenja mehanizacije, cijene sata rada su različite ovisno o veličini voćnjaka, pa je za voćnjak veličine 1 ha satnica 30-tak % viša od voćnjaka veličine 5 ha. Kako se, osim s porastom veličine voćnjaka, mogu smanjiti troškovi rada mehanizacije? Budući je cijena goriva vrlo visoka, svaka ušteda goriva utječe i na smanjenje ukupnih troškova rada mehanizacije, ali i ukupnih troškova proizvodnje.

Kako uštedjeti gorivo?

Razvojem novih motora smanjuje se potrošnja goriva, pa nova mehanizacija troši čak 4% manje goriva
• Jačina motora traktora usklađena s jačinom priključnih strojeva – snaga motora je optimalno iskorištena i potrošnja goriva je najmanja
• Pravilnim načinom vožnje može se uštedjeti i do 20%, a korištenjem priključnog vratila do 15%
• Pravilnim i pravovremenim održavanjem može se smanjiti potrošnja goriva: – nepravovremena zamjena zračnog filtra može za 5% povećati potrošnju goriva – ventilatori se uslijed nečistoće češće uključuju i troše 8-9% snage motora – prljav hladnjak utječe na pregrijavanje zraka i goriva što smanjuje snagu motora za 2% – kod nepravilnog rada ventila pojavljuje se dim (mogućnosti uštede goriva su do 5%) – pokvarene brizgaljke skraćuju životni vijek motora (mogućnost uštede je do 5%)
• Masa traktora može utjecati na uštedu goriva do 1%
• Veći kotači povećavaju potrošnju (do 2%)

Primjer uštede goriva za traktor snage 50 kW (68 KS) koji za vuču priključka koristi 30 kW (41 KS):

Niži stupanj prijenosa:
Speci fična potrošnja 280 g/kW
Potrošnja goriva 10,1 l/h

Viši stupanj prijenosa:
Speci fična potrošnja 230 g/kW
Potrošnja goriva 8,3 l/h

= 1,8 l goriva manje uz odgovarajuću brzinu

Prethodni članakIsplativost uzgoja koza
Sljedeći članakPovodom medijskih napisa da se u Rumunjskoj pojavio atipični BSE u jednom slučaju kod goveda
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.