Na visinu ulaganja najviše utječe izbor traktora i priključaka. Prilikom obračunavanja troškova amortizacije za mehanizaciju, na nabavnu cijenu se primjenjuju stope amortizacije od 6,7% za traktor i 5% za priključke (vrijednosti iznad 2.000 kn).Fiksni troškovi za traktor su proračunati na 15.333 kuna godišnje, a za priključke 10.625 kuna. Varijabilni trošak korištenja traktora je 36,55 kn po satu, a priključaka 14,62 kn po satu.

Na voćnjacima od 1 ha je sudjelovanje mehanizacije u ukupnim ulaganjima od 61 do 66%, što je razlog da se za manje voćnjake ne koristi specijalizirana voćarska mehanizacija, nego tu đe usluge mehanizacije. U voćnjacima površine 5 ha udio nabavke mehanizacije smanjuje se na 34 do 39% ukupnih ulaganja.

""

Troškovi mehanizacije

Troškovi mehanizacije su najniži u proizvodnji šljive i trešnje, dok su kod jabuke za 40% viši, što je i logično ukoliko se usporedi broj mehaniziranih operacija:
• kod šljive – raspodjeljivanje mineralnog gnojiva (2x), raspršivanje atomizerom (6x), malčiranje (4x), prijevoz (2x);
• kod jabuke – raspodjeljivanje mineralnog gnojiva (2x), prskanje (herbicidi) leđnom prskalicom (2x), raspršivanje atomizerom (17x), malčiranje (8x), unutarredna kultivacija (2x), prijevoz (4x).
Udio mehanizacije u ukupnim troškovima rada kreće se od 15 do 25%, dok su udjeli mehanizacije u ukupnim satima rada u rasponu od 7 do 13%. Sukladno promjeni fiksnih troškova korištenja mehanizacije, cijene sata rada su različite ovisno o veličini voćnjaka, pa je za voćnjak veličine 1 ha satnica 30-tak % viša od voćnjaka veličine 5 ha. Kako se, osim s porastom veličine voćnjaka, mogu smanjiti troškovi rada mehanizacije? Budući je cijena goriva vrlo visoka, svaka ušteda goriva utječe i na smanjenje ukupnih troškova rada mehanizacije, ali i ukupnih troškova proizvodnje.

"" 

""

Kako uštedjeti gorivo?

Razvojem novih motora smanjuje se potrošnja goriva, pa nova mehanizacija troši čak 4% manje goriva
• Jačina motora traktora usklađena s jačinom priključnih strojeva – snaga motora je optimalno iskorištena i potrošnja goriva je najmanja
• Pravilnim načinom vožnje može se uštedjeti i do 20%, a korištenjem priključnog vratila do 15%
• Pravilnim i pravovremenim održavanjem može se smanjiti potrošnja goriva: – nepravovremena zamjena zračnog filtra može za 5% povećati potrošnju goriva – ventilatori se uslijed nečistoće češće uključuju i troše 8-9% snage motora – prljav hladnjak utječe na pregrijavanje zraka i goriva što smanjuje snagu motora za 2% – kod nepravilnog rada ventila pojavljuje se dim (mogućnosti uštede goriva su do 5%) – pokvarene brizgaljke skraćuju životni vijek motora (mogućnost uštede je do 5%)
• Masa traktora može utjecati na uštedu goriva do 1%
• Veći kotači povećavaju potrošnju (do 2%)

Primjer uštede goriva za traktor snage 50 kW (68 KS) koji za vuču priključka koristi 30 kW (41 KS):

Niži stupanj prijenosa:
Speci fična potrošnja 280 g/kW
Potrošnja goriva 10,1 l/h

Viši stupanj prijenosa:
Speci fična potrošnja 230 g/kW
Potrošnja goriva 8,3 l/h

= 1,8 l goriva manje uz odgovarajuću brzinu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakIsplativost uzgoja koza
Sljedeći članakPovodom medijskih napisa da se u Rumunjskoj pojavio atipični BSE u jednom slučaju kod goveda
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.