Konvencionalan način obrade tla prevladava pri uzgoju ratarskih kultura u Hrvatskoj. Prednosti konvencionalne obrade tla su višestruke: rahli se oranični sloj i na taj način olakšava biljkama ukorijenjavanje, u tlo se unose žetveni ostaci, korovi, gnojiva (organska i mineralna), akumulira se vlaga u jesensko-zimskom razdoblju, sprječava se nekontrolirano širenje biljnih bolesti i štetnika. No, konvencionalan način obrade tla ima i svojih nedostataka. Najznačajnije posljedice intenzivne obrade tla jesu zbijanje tla, gubitak humusa i narušavanje strukture tla, erozija, promjene reakcije tla, kao i smanjenje mikrobiološke aktivnosti tla. Zahvati obrade tla izvedeni u određeno vrijeme, po određenom redoslijedu čine sustav obrade tla. Sustav obrade tla ovisi o podneblju, tlu i reljefu, potrebama uzgajane poljoprivredne vrste, raspoloživim izvorima energije, oruđima za obradu tla kojima raspolaže poljoprivredno gospodarstvo i konačno, o razini ulaganja u uzgoj pojedine kulture. U tablici su navedeni primjeri sustava obrade tla za jare kulture.
Značaj zatvaranja zimske brazde
Većina oraničnih površina planiranih za sjetvu jarih ratarskih kultura „čeka“ zatvaranje zimske brazde. Zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće, kad se tlo dovoljno prosuši, započinje dopunska obrada tla za jarine. Zatvaranje zimske brazde treba obaviti kada vrhovi brazde postanu svjetlije boje, a da još uvijek u tlu ima vlage. Ako je tlo suviše vlažno postoji opasnost razmazivanja. Takva, vlažnija tla trebaju se kasnije, u stanju optimalne vlažnosti obraditi drljačom (sjetvospremačem) i na taj način spriječiti gubitak zimske vlage.
Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Zatvaranjem zimske brazde čuva se akumulirana vlaga prikupljena u tlu tijekom zime. Na lakšim tlima zatvaranje zimske brazde izvodi se blanjama, a na težim drljačama. Blanja zadire plitko u tlo, 3-5 cm, dobro ga poravnava, tako da će sjetva koja slijedi kao i sklop posijanih biljaka biti ujednačeniji.
Tendencija globalnog zatopljenja utječe na promjenu klimatskih osobina. Zime u našim proizvodnim uvjetima više nisu tako bogate oborinama, a mijenja se i raspored oborina tijekom vegetacije. Sve je učestalija pojava duljih razdoblja bez oborina, a zatim velika količina oborina u vrlo kratkom vremenu (u svega nekoliko sati ili dana). Svjedoci smo česte pojave nedostatka vlage već prilikom sjetve, odnosno tijekom nicanja. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije (sjetva, klijanje, nicanje) ili kasnije, tijekom ljetnih mjeseci. Sačuvana vlaga u tlu tijekom ljetnog razdoblja povoljno utječe na cvatnju i oplodnju. Osim konzerviranja zimske vlage, zatvaranjem zimske brazde razbijaju se veće grude i ravna površina tla.
„Prefina“ predsjetvena priprema tla nije dobra
Predsjetvena priprema tla provodi se različitim oruđima. Priprema tla za sjetvu različita je ovisno o ratarskoj vrsti koju uzgajamo. Dopunsku ili predsjetvenu obradu treba urediti do te mjere da površinski sjetveni sloj bude orašasto-mrvičaste strukture do dubine sjetve. Kod većine ratarskih vrsta predsjetvena priprema treba biti takva da se sjeme prilikom sjetve položi na tvrdu posteljicu, kako bi doticaj sjemena s vlagom tla bio dobar, a da ima rahli pokrov kako bi nicanje bilo brzo. Priprema sjetvene posteljice se izvodi tanjuračama i drljačama, drljačama i sjetvospremačima, ili samo sjetvospremačima, a po potrebi se koriste i valjci prije ili nakon sjetve ovisno o kvaliteti pripreme, vlažnosti tla i vremenskoj prognozi (očekujemo li oborine ili ne). Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve, a površina što ravnija. Samo u takvim uvjetima sjeme će imati priliku za brzo i ujednačeno nicanje, moći će se postići preporučen sklop (broj biljaka po jedinici površine) kao preduvjet visokog prinosa. Ujednačeno nicanje omogućuje ravnomjeran rast i razvoj biljaka što olakšava pravodobnu primjenu sredstava za zaštitu bilja. Previše fina priprema za sjetvu nije poželjna, ni potrebna, jer takva priprema može imati za posljedicu stvaranje pokorice i lošije nicanje. Nedovoljno slegnuto tlo također može biti uzrok lošijeg nicanja, osobito onih vrsta koje imaju sitno sjeme (travne vrste sitnog sjemena i sitnozrne mahunarke: lucerna i djeteline). Prilikom sjetve treba voditi računa o zahtjevima svake uzgajane vrste, s obzirom na dubinu sjetve, potrebnom broju klijavih zrna po jedinici površine, međurednom razmaku,… Samo sjetvom kvalitetnog, čistog i zdravstveno ispravnog sjemena možemo postići očekivani prinos i kvalitetu. Osnovna gnojidba za jare kulture trebala je biti obavljena u jesen, prije osnovne obrade tla. Oranjem se hraniva unose u dublje slojeve tla. Na taj način se potiče razvoj korijena biljke dublje u tlo na dubinu gdje ima više vlage pa biljke bolje podnose sušu. Ako je osnovna gnojidba izostavljena, njen učinak ne može nadomjestiti povećana količina gnojidbe prilikom predsjetvene pripreme.
