Prednosti dubinskog rahljenja tla

52

Prošla godina, u kojoj su se dogodile katastrofalne poplave na istoku zemlje, ali i u drugim dijelovima Hrvatske, imala je vrlo loš utjecaj na stanje strukture tla. Zbog iznadprosječne količine oborina, većina agrotehničkih zahvata obavlja se u vrlo nepovoljnim uvjetima za obradu tla, a posebno se to odnosi na jesensku žetvu. Česti su bili prizori gdje je po nekoliko traktora izvlačilo kombajne iz polja ili prikolice pune kukuruzne silaže. Na nekim poljima nije se moglo razaznati radi li se o loše obavljenom oranju ili se radi o oštećenjima od kotača i duboko urezanim kolotrazima u tlo. Navedeno je ostavilo teške posljedice po strukturu tla, a kako nije moguće odlagati poljoprivredne radove u nedogled, uvijek treba imati na umu posljedice takvih radova za tlo.

Promatrajući rezultate analize tla na području sjeverozapadne Hrvatske, već dulji niz godina uočava se strmoglavi pad sadržaja humusa u tlu. Nažalost, postotak humusa u tlu nerijetko iznosi čak ispod 1%, što je uistinu vrlo zabrinjavajući podatak, te ukazuje da se loše gospodari s organskom tvari, da je bilanca unošenja i iznošenja organske tvari narušena, te da uslijed korištenja teških strojeva i priključaka nastaju ozbiljne poteškoće sa zbijenošću tla.

Stanje tla obzirom na sadržaj humusa

Iz literature iz istraživanja može se saznati da se u posljednjih 100-tinjak godina u istočnoj Slavoniji izgubilo približno 50-70% humusa i s 4-6% spao je na 1-2% u prosjeku. Dehumizacija je proces prisutan i na svim drugim poljoprivrednim tlima Hrvatske. Tako je vrijednost humusa kod hidromelioriranih tala za 20-tak godina sa 6-10% spala na 4-5%. Kod luvisola, količina humusa kod oraničnih tala kreće se od 1,5-2,5%, a isto tako i kod antropogeniziranog pseudogleja. Te vrijednosti ukazuju da ipak treba u agrikulturnim zahvatima voditi računa o ciklusu vraćanja organske tvari u tlo.

""

Koji se problemi javljaju zbog zbijenosti tla?

U prvom redu, biljke u zbijenom tlu ne mogu pravilno razviti korijenov sustav, on ostaje vrlo plitko na površini, jer ne uspijeva prodrijeti u dublje slojeve tla u porazi za vodom i hranom. Nadalje, kada je tlo zbijeno, ono ima smanjenu mogućnost upijanja oborinskih voda i pri svakoj većoj količini oborina dolazi do stagnacije viška oborina, što za posljedicu ima slabiji rast i razvoj biljke, a kad ti uvjeti dulje potraju, dolazi do propadanja biljke. Na nagnutim terenima, u uvjetima otežane infiltracije vode u tlo, dolazi do površinskog otjecanja, što može uzrokovati značajnu eroziju i odnošenje oraničnog sloja tla zajedno s hranivima koja se nepovratno gube.

Što nam je činiti?

Prije svega nastojati svesti na najmanju moguću mjeru radove u uvjetima prekomjerne vlažnosti tla. Time se smanjuje negativan utjecaj teške mehanizacije na strukturu tla, a poželjno je više voditi računa o bilanci organske tvari i njenom vraćanju u tlo, a nikako spaljivati žetvene ostatke – što je uostalom i prema Pravilniku o višestrukoj sukladnosti zabranjeno (NN 33/2015.). Preporuča se kod osnovne obrade tla mijenjati dubinu oranja, čime se izbjegava nastajanje tzv. “tabana pluga”. Voditi računa da lemeši na plugu ne budu istrošeni i tupi, jer to dodatno pogoduje nastajanju “tabana pluga”. Jedna od mjera koja se preporuča je i provođenje kalifikacije na kiselim tlima, budući da kalcij popravlja strukturu tla i omogućuje bolju pristupačnost važnih hraniva (npr. fosfora) koja su teže pristupačna biljci u kiselim tlima. Značajna je i “zelena gnojidba”, koju se može kombinirati s ostalim mjerama u cilju popravljanja strukture tla, budući da se zaoravanjem zelene mase utječe na sadržaj organske tvari u tlu i na popravljanje vodno zračnih odnosa.

Kad druge mjere ne daju rezultate, treba provesti mjeru podrivanja tla. Treba razlikovati zbijenost tla koja je nastala u površinskom sloju, a koja se može sanirati s tzv. “gruberima”. Razbijanje nepropusnih slojeva na većim dubinama treba provesti s podrivačima. Važan je trenutak kada se obavlja ovaj zahvat. Poželjno je da tlo bude suho kako bi učinak bio bolji i dugoročniji. Ako je tlo vlažno, ne postiže se željeni učinak rahljenja i mrvljenja tla. Kao i svaka druga mjera tako i ova ima ograničen vijek trajanja. Budući da je ovaj zahvat poprilično skup, često poljoprivrednici na raspolaganju nemaju vlastite strojeve, pa treba racionalno i pravilno provoditi ovu mjeru. Stoga je prevencija pojave zbijenosti tla svakako najvažnija i ekonomski najisplativija. Ako je ikako moguće, bitno je smanjiti broj prohoda po vlažnom tlu, izbjegavati nepotrebno gaženje i suvišne prohode, primjenjivati različitu dubinu obrade tla, te unositi organsku tvar u tlo.

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje