Prilog broja: Upravljanje traktorom – Sigurnost je najvažnija

56

TRAKTORI I RADNI STROJEVI U CESTOVNOM PROMETU

Vozači traktora i radnih strojeva, te putnici koji se tim vozilima prevoze (kao i putnici u prikolicama koje ta vozila vuku) sudionici su u prometu s istim pravima i obvezama kao i svi ostali sudionici (vozači i putnici osobnih vozila, autobusa, teretnih vozila, vozači bicikala, motocikala i slično). Namjerno smo upotrijebili izraz „obvezama“ jer se, često, uloga te skupine sudionika podcjenjuje, prvenstveno sa sigurnosnog aspekta. Razlog je tome, uglavnom, činjenica što spomenuta vozila razvijaju relativno malu brzinu, pa se (pogrešno) smatra da su vozači i putnici tih vozila manje izloženi riziku događanja prometne nesreće i pogibije, odnosno ozljeđivanja. Statistički podaci, nažalost, govore suprotno. Obzirom na broj traktora i radnih strojeva koji sudjeluju u cestovnom prometu (31.12.2013 godine bilo je registrirano 110 360 traktora i 7 789 radnih strojeva), te broj kilometara koje prevezu, rizik je ove kategorije velik. Cilj je ovog priloga senzibilizirati vozače traktora i radnih strojeva, te putnike koje prevoze, na opasnosti koje sobom nosi njihovo sudjelovanje u prometu, te im pružiti osnovne informacije o njihovim obvezama, a sve u cilju povećanja njihove sigurnosti. Radi lakšeg razumijevanja prvo ćemo se upoznati s osnovnim definicijama koje preciziraju u koju kategoriju spadaju pojedine vrste vozila, odnosno koji se termini za njih koriste.

""

Osnovne definicije iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama
„traktor“ je motorno vozilo konstruirano da vuče, potiskuje ili nosi izmjenjiva oruđa, odnosno da služi za pogon takvih oruđa ili za vuču priključnih vozila
• „traktorski priključak“ je zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova koje vuče, gura ili nosi traktor
„motokultivator“ je jednoosovinski radni stroj koji se, bez priključnog vozila, može kretati samo uz pridržavanje vozača
„pčelarsko vozilo“ je motorno ili priključno vozilo namijenjeno ili konstrukcijski prilagođeno isključivo za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica) te se na njemu ne smije prevoziti nikakav drugi teret, a koje je, po posebnom propisu koje donosi ministar nadležan za poljoprivredu, u suglasnosti s ministrom nadležnim za poslove prometa i ministrom nadležnim za unutarnje poslove, razvrstao u kategoriju pčelarskih vozila
„radni stroj“ je motorno vozilo kojem je osnovna namjena obavljanje određenih radova vlastitim uređajima i opremom (kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, motokultivator, motokultivator s priključkom, viličar, kopač rovova i sl.)
„priključno vozilo“ je vozilo namijenjeno da ga vuče motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica
„prikolica“ je priključno vozilo konstruirano tako da ukupnu masu preko svojih osovina prenosi na kolnik
„poluprikolica“ je priključno vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da dio ukupne mase prenosi na vučno vozilo preko svojega prednjeg dijela kojim se oslanja na vučno vozilo
„laka prikolica“ je priključno vozilo čija najveća dopuštena masa nije veća od 750 kg
„zaprežno vozilo“ je vozilo namijenjeno za vuču upregnutom životinjom.
Udio vozača i putnika traktora u prometnim nesrećama i njihovim posljedicama relativno je velik (osobito broj nesreća koje su skrivili vozači traktora) i za pretpostaviti je da je velik dio tih nesreća uzrokovan nepoznavanjem zakona i propisa koji reguliraju prometovanje ove vrste vozila. Stoga ćemo se u sljedećem poglavlju pozabaviti upravo odredbama zakona i propisa koji reguliraju ovo područje cestovnog prometa.

Statistički podaci o vozačima i putnicima traktora

Podaci za 2014. godinu

Izvor: Bilteni sigurnosti cestovnog prometa MUP-a republike Hrvatske Tijekom 2014. godine blato na kolniku bilo je uzrokom 34 prometne nesreće u kojima je 12 osoba ozlijeđeno. U tim nesrećama, na sreću, nije bilo poginulih osoba, međutim, valja istaći da je blato na kolniku osobito opasno za vozače motocikala (motocikli su već prema samoj svojoj konstrukciji nestabilniji od automobila). Ovaj podatak govori o potrebi čišćenja kolnika od nanesene zemlje i blata od strane vozača i suputnika, osobito traktora i radnih strojeva, što je, uostalom, i zakonska obveza. Zemlja na kolniku (suha i mokra) bila je uzrokom čak 110 nesreća (toliki se broj nesreća dogodio na kolniku prekrivenom suhom ili mokrom zemljom). U tim je nesrećama jedna osoba poginula, 28 ih je ozlijeđeno.

Prometne nesreće prema vrsti vozila

Traktori su u 2014. godini sudjelovali u čak 402 prometne nesreće. U tim je nesrećama bilo jedanaest poginulih osoba, a njih je 138 ozlijeđeno. Pri tome je poginulo 8 osoba vozača ili suputnika na traktorima. Ovaj podatak zahtijeva posebnu pozornost osobito zbog činjenice relativno malog udjela ove vrste vozila u cestovnom prometu.

Prometne nesreće koje su skrivili vozači traktora

Vozači traktora skrivili su 296 prometne nesreće i to 10 nesreća s poginulim osobama i 94 nesreće s ozlijeđenim osobama. Ovaj podatak govori da je upravljanje traktorom iznimno odgovoran zadatak koji zahtijeva maksimalnu koncentraciju tijekom vožnje, te optimalno poznavanje odredbi zakona i propisa. Poginulo je 4 vozača traktora i 4 putnika. Ovaj podatak zorno govori da su putnici u traktorima jednako izloženi pogibelji u prometnim nesrećama kao i njihovi vozači.

Prometne nesreće koje su skrivili mladi vozači (18 do 24 godine starosti)

Mladi vozači traktora skrivili su 21 prometnu nesreću, a od tog broja nesreća njih je 8 bilo s nastradalim osobama.

""

Odredbe Zakona koje govore o prometovanju traktora i radnih strojeva

Iako se članak 35. Zakona ne odnosi isključivo na traktore i radne strojeve, njegove odredbe najčešće su vezane upravo na navedena vozila. Citiramo stavak 1.: „Zabranjeno je ostavljati na cesti i cestovnom zemljištu oštećena, dotrajala ili neregistrirana vozila i ostavljati , nanositi ili bacati otpatke ili predmete i tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost prometa ili onečistiti ili ugroziti okoliš.“ Stavak 2.: “Vozač je dužan sa ceste i cestovnog zemljišta ukloniti i predmete i tvari koje s njegova vozila padnu na cestu i cestovno zemljište te predmete koje je pri zaustavljanju vozila ostavio na cesti. Vlasnik vozila kao i druga osoba dužna je postupiti na isti način i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka.“ Članak 45. Zakona preciznije govori o nanošenju blata na kolnik. Njegovim se stavkom 2. navodi: “Vozač koji se vozilom sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina uključuje na cestu sa suvremenim kolničkim zastorom obavezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača.“ Svjedoci smo da se, najčešće tijekom poljoprivrednih radova (ali i prijevoza sijena ili poljoprivrednih proizvoda na prikolicama koje vuku traktori), na kolnik nanosi zemlja, sijeno ili druge tvari. Ova pojava može biti vrlo opasna za ostale sudionike u cestovnom prometu, osobito ako se zemlja pretvori u blato. Pri vožnji blatnjavim kolnikom smanjuje se prijanjanje između površina guma i kolnika čime se otežava upravljivost vozilom osobito pri kočenju i vožnji u zavojima. Sve to dovodi do povećane opasnosti od događanja prometne nesreće. Upravo je iz tog razloga zakonom predviđena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna za sudionika (u ovom slučaju vozača traktora) koji postupi suprotno odredbama ovoga članka. Kako je uklanjanje zemlje, blata ili predmeta koji su na kolnik pali iz prikolica opasno u slučajevima kada je kolnik već onečišćen, savjetujemo vozačima da prije uključivanja u promet očiste zemlju ili blato s kotača ili blatobrana svojeg vozila i učvrste teret koji prevoze na prikolicama. Člankom 55. ograničava se brzina kretanja traktora na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti, te na ostalim cestama na 40 km/h. Člankom 91. precizira se vuča zaprežnog vozila. Stavak 1.: „U prometu na cesti traktorom se smije vući samo jedno zaprežno vozilo koje je preuređeno za traktorsku vuču. Stavak 2.: “Zaprežno vozilo vučeno traktorom u prometu na cesti mora imati kotače s pumpanim gumama.“ Stavak 3.: “Zaprežno vozilo vučeno traktorom u prometu na cesti mora biti priključeno traktoru pomoću krute zglobne veze tako da je tijekom vožnje osigurana stabilnost oba vozila i onemogućeno njihovo razdvajanje.“ Kazna za nepridržavanje odredaba članka 91. iznosi 300,00 kuna.

Radni stroj

Članak 92. govori o vuči priključaka ili priključnih vozila. Citiramo: „U prometu na cesti radnim strojem smije se vući samo one priključke ili priključna vozila koja služe njihovoj namjeni.“ Kazna za nepridržavanje odredbi ovog članka za vozača radnog stroja iznosi 300,00 kuna.

Teret na vozilu

Članak 154. Zakona ne govori izričito o traktorima i njihovim prikolicama ali je bitno navesti neke njegove stavke, jer smo često u prigodi vidjeti prikolice koje vuku traktori koje su pretovarene na način da ometaju vidljivost vozaču ili zaklanjaju svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje. Citiramo odredbe članka 154., stavka 2.: „Teret na vozilu mora biti tako raspoređen i prema potrebi pričvršćen i pokriven da: ….“ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom …“ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno- signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu. Novčana kazna za nepridržavanje navedenih odredbi iznosi 500,00 kuna.

Prijevoz osoba vozilima

Članak 164 u stavku 1. navodi:“Za vrijeme kretanja, u vozilo se ne smije uskakati, iskakati, otvarati vrata, naginjati se izvan vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim priključcima.“ Novčana kazna za ne pridržavanje navedene odredbe iznosi 500,00 kuna. Članak 166. Precizira: “Na teretnom automobilu u prostoru za smještaj tereta ili na priključnom vozilu koje vuče traktor, može se prevoziti najviše 5 osoba koje rade na utovaru ili istovaru tereta ili obavljaju druge radove.“ Vezano uz citiranu odredbu osobito valja istaći da je stavkom 2. precizirano da se osobe koje nisu navršile 14 godina života smiju prevoziti na priključnom vozilu samo uz pratnju punoljetne osobe. Kazna za nepridržavanje ove odredbe iznosi 300,00 kuna. Člankom 167. Zakona ipak se omogućava i prijevoz (na priključnom vozilu) više osoba, ali isključivo uz odobrenje i to za prijevoz radnika od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno, te od jednog mjesta rada na drugo. Odobrenje za prijevoz više osoba iz članka 167. Zakona izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja na čijem području prijevoz počinje. Odobrenje važi najdulje 6 mjeseci, a vozač ga je dužan imati kod sebe prigodom prijevoza.

""

Radni stroj i motokultivator

„Na radnom stroju i njegovom priključnom vozilu za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti vozač i pratilac.“, članak169, stavak 1. „Na motokultivatoru za vrijeme kretanja po cesti smije se nalaziti samo vozač, a na priključnom vozilu motokultivatora smije se nalaziti najviše tri osobe koje rade na utovaru ili istovaru tereta i obavljaju druge poslove.“, članak 169, stavak 2. Kazna vozaču za nepridržavanje navedenih odredbi iznosi 300,00 kuna. Člankom se 172. navodi da je u prometu na cesti zabranjeno prevoziti osobe… priključnim vozilom koje vuče traktor, kad traktor vuče više od jednoga priključnog vozila (osim traktora koji se koriste u turističke svrhe. Kazna vozaču za ne pridržavanje ove odredbe iznosi 500.00 kuna.

Stjecanje prava na upravljanje vozilima

Za upravljanje traktorom s ili bez prikolice potrebna je vozačka dozvola za kategoriju F. Minimalna starosna dob za kategoriju F je 16 godina. Radnim strojevima mogu upravljati osobe koje imaju vozačku dozvolu za kategoriju G, a minimalna je starosna dob također 16 godina.

Vozačke dozvole izdane za kategorije A1, A2, A, B, C1, C, D1, D i H vrijede za vozila kategorije F i G.

Vozačka dozvola za upravljanje vozilima F i G kategorije izdaje se s rokom važenja od 10 godina. prilikom produljenja vozačke dozvole vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača u slučaju kada je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana. Upoznali smo se sa osnovnim odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama vezanih uz prometovanje traktora i radnih strojeva. Da vidimo koje tehničke uvjete moraju zadovoljavati traktori i radni strojevi u prometu na cestama.

Registracija motornih i priključnih vozila

Obzirom na velik broj neregistriranih traktora i priključnih vozila koji prometuju našim cestama navodimo i osnovne odredbe Zakona koji regulira ovo područje. Članak 238. Stavak (1): „Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu“. „Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uvjete glede dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila, tahografa ili nadzornog uređaja i gume.

""

OSNOVNE DEFINICIJE VEZANE UZ PROMETOVANJE TRAKTORA IZ „PRAVILNIKA O TEHNIČKIM UVJETIMA VOZILA U PROMETU NA CESTAMA“

Odredbe ovog Pravilnika odnose se samo na traktore koji na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja veću od 40 km/h i koji imaju dvije osovine i kotače s gumama. Za traktore koji na ravnoj cesti mogu razviti brzinu veću od 40 km/h propisi su identični onima za sve druge kategorije motornih vozila.
• Pod uređajima za osvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znakova na traktorima, prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se:
– glavna svjetla s kratkim svjetlom
– pozicijska svjetla
– kočna svjetla
– katadiopteri
– pokazivači smjera
– svjetla za označavanje stražnje registarske pločice
• Na traktorima prvi put registriranim u Republici Hrvatskoj nakon 1. siječnja 1983. godine mora biti ugrađena sigurnosna kabina ili takav okvir koji štiti vozača od ozljede u slučaju prevrtanja traktora (Primjer: „… traktor bez kabine strovalio se u jarak dubok oko dva metra i pri tome je prikliještio nesretnog traktoristu.“
• Traktor koji ima zatvorenu kabinu mora imati na lijevoj strani kabine ugrađeno i izvedeno najmanje jedno vozačko zrcalo

TRAKTORSKE PRIKOLICE

• Prikolice koje vuku traktori moraju imati radnu i parkirnu kočnicu
• Prikolica ne mora imati radnu kočnicu, pod uvjetom da joj najveća brzina ne prelazi 40 km/h, da joj najveća dopuštena masa ne prelazi 3,50 tona i da je masa vučnog traktora dva puta veća

SIGURNA VOŽNJA TRAKTOROM

Iz statističkih podataka koje smo iznijeli u uvodu nedvojbeno je vidljivo da je upravljanje traktorima i radnim strojevima izuzetno odgovoran zadatak vezano uz sigurnost vozača, suputnika i svih ostalih sudionika u prometu. Pogreške se, nažalost, skupo plaćaju tako da smo u ovom poglavlju, uz navođenje temeljnih principa sigurne vožnje, naveli i neke primjere pogrešaka koje su dovele do događanja prometne nesreće i stradavanja sudionika. Važno je istaći da se pogreške odnosno uz njih vezane nesreće traktorista događaju kako na prometnicama s intenzivnim prometom (osobni automobili, motocikli, teretna vozila, motocikli…) tako i na šumskim cestama i putovima, livadama, pa čak i u dvorištima poljoprivrednih gospodarstava. Ova činjenica govori o potrebi poštivanja temeljnih zakonitosti sigurne vožnje, čak i kada se prometuje na vrlo kratkim relacijama (iz dvorišta do obližnje njive ili šume), na cestama i putovima gdje gotovo da i nema prometa ostalih kategorija vozila, kad se vozilo parkira ili se priključuju priključci, kad se u prikolice obavlja utovar raznog tereta i kad se u vozilu ili prikolici prevoze osobe. Sve smo ove sigurnosne čimbenike detaljnije obradili u tekstu koji slijedi. Poznato je da postoje tri osnovna čimbenika koji utječu na prometnu sigurnost. To su vozač, vozilo i cesta odnosno njen okoliš. Stoga smo posebnu pozornost obratili adekvatnoj (optimalnoj) pripremi vozača, pripremi vozila i opasnostima koje sobom nosi vožnja u raznim uvjetima prometovanja. Iako je čimbenik „vozač“ temeljni faktor sigurnosti (u gotovo 90% svih prometnih nesreća odgovoran za njihovo događanje) nesreće su, često, korelacija svih triju navedenih faktora. Na primjer, nedovoljno vozačko iskustvo, koncentracija i poznavanje propisa vozača, tehnički neispravno vozilo (na primjer, neispravan kočioni sustav, neispravni svjetlosni i signalni uređaji, nepostojanje vozačkih ogledala…) i otežani uvjeti prometovanja (velike uzbrdice ili nizbrdice, neravan kolnik, mokar i klizav kolnik…). Podsjećamo, prije uporabe novog traktora dobro se upoznajte s uputama koje prilaže prodavač vozila. Počnimo s osnovnim preduvjetom za upravljanje traktorima, posjedovanjem važeće vozačke dozvole. Već smo istakli da je za vožnju traktorom potrebno posjedovati vozačku dozvolu kategorije F (ili neku od već nabrojenih dozvola za ostale kategorije). Nažalost, svjedoci smo da traktorom u prometu na cestama često upravljaju i osobe bez valjane dozvole. To je apsolutno nedopustivo i prije svega, opasno za samog vozača, putnike koje eventualno prevozi i sve ostale sudionike u prometu. Vožnja bez dozvole najčešće se odnosi na prometovanje seoskim ili šumskim cestama i putovima, livadama… Na tim je prometnicama kontrola od strane policije rijetka, a opasnosti se podcjenjuju. S druge strane, velik je broj stradalih upravo na spomenutim prometnicama. Navodimo primjer prema izvješću MUP-a: „…dogodila se prometna nesreća u kojoj je 59-godišnji vozač traktora zadobio teške tjelesne ozljede opasne za život. On je prije stjecanja prava upravljao traktorom kojem je bio pridodan priključak…“ Da podsjetimo. U osposobljavanje kandidata za vozače traktora možete se uključiti ako:
• pribavite uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilom F kategorije od nadležne zdravstvene ustanove (liječnički pregled)
• niste mlađi od 15 godina i šest mjeseci
• možete samostalno rješavati ispitne testove
Osposobljavanje se sastoji od 30 nastavnih sati iz Prometnih propisa i sigurnosnih pravila, 9 nastavnih sati iz Pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći i 15 nastavnih sati iz Upravljanja vozilom (traktorom). Već se iz navedena opisa osposobljavanja vidi koliko je toga potrebno savladati da bi se steklo pravo na upravljanje traktorom, pa se lako može zaključiti da je vožnja bez dozvole iznimno opasna i, dakako, vezana uz adekvatne kazne.

PRIPREMA VOZILA ZA SIGURNU VOŽNJU

Obzirom na velik broj traktora i radnih strojeva koje je policija zatekla da sudjeluju u prometu, a nisu registrirani odnosno osigurani potrebno je napomenuti da je to zakonska obveza svih vlasnika. Osobito je važno obavljanje tehničkog pregleda vozila i to ne samo da bi se ispunila zakonska obveza, već da bi vozilom upravljali sigurni u njegovu tehničku ispravnost.

Dnevni preventivni pregled i kontrola uređaja i opreme

Prije svakog uključivanja u promet (ponavljamo, čak i kad namjeravate voziti na relativno kratkim relacijama) potrebno je provjeriti stanje onih sustava, uređaja i opreme koji su bitni za sigurnost: • stanje i funkcioniranje kočionog sustava
• jesu li u funkciji sva svjetla i uređaji za davanje svjetlosnih signala
• tlak u gumama (neispravan tlak može uzrokovati nestabilnost vozila)
• je li vjetrobransko staklo (ako postoji) omogućava optimalnu vidljivost
• jesu li su vozačka ogledala ispravna i čista i omogućavaju optimalnu vidljivost iza i sa strane vozila
• je li prikolica (ako je priključena) u ispravnom stanju, jesu li svi priključci u redu. Savjetujemo: ne uključujte se u promet ako navedeni uređaji i oprema nisu u besprijekornom stanju.

Tjedni pregled

Jednom tjedno bilo bi dobro provjeriti i:
• stanje i funkcionalnost mjernokontrolnih instrumenata
• stanje pročistača zraka
• razinu ulja u motoru
• razinu rashladne tekućine u hladnjaku
• razinu elektrolita u akumulatoru
• podmazati sve sklopove i uređaje prema uputama proizvođača

Mjesečni pregled

Svaki mjesec bilo bi dobro provjeriti stanje zaštitnog okvira, utvrditi postoje li eventualne deformacije ili oštećenja koje mogu ugroziti temeljnu funkciju okvira u slučaju prevrtanja.

Tehnički pregled traktora i njihovih priključaka

Svi traktori i njihovi priključci moraju se podvrgavati tehničkom pregledu kako bi se ustanovila njihova sigurnost vezano uz sudjelovanje u cestovnom prometu. Centar za vozila Republike Hrvatske iznosi neke bitne detalje koje interesiraju korisnike vezane uz tehničke preglede. Navodimo neke od najvažnijih.
• Sigurnosnim pojasevima moraju biti opremljeni oni traktori koji su tvornički bili opremljeni pojasevima. Veliki broj starijih traktora nikad nije bio opremljen sigurnosnim pojasevima, pa ne treba zahtijevati ugradnju istih na tehničkom pregledu.
• Kod naknadne ugradnje zaštitnog okvira na traktore postoje tri moguće situacije:
1. Naknadno ugrađen zaštitni luk koji je originalan za taj tip traktora- ne treba uputiti na ispitivanje već samo treba provjeriti je li ispravno postavljen na traktor
2. Naknadno ugrađen zaštitni luk koji nije originalan za taj tip traktora, ali je zaštitni luk posebno odobren ili ispitan kao dio, te ispravno postavljen na traktor – treba uputiti na „mali atest“
3. Ugrađen zaštitni luk koji nije originalan, nije odobren ili ispitan, ili je napravljen samogradnjom i ugrađen na traktor – takav traktor treba uputiti na „veliki test“ i vlasnik mora priložiti potrebnu dokumentaciju o zaštitnom luku. Zaštitni luk koji je izgrađen samogradnjom, ali nema potrebnu dokumentaciju ili nije ispravno postavljen na traktor neće zadovoljiti na ispitivanju.
4. Svi traktori koji imaju evidentiran zaštitni luk u Prometnoj dozvoli prije 1. 7. 2013. ne moraju ići na nikakvo ispitivanje ako je zaštitni luk postavljen na traktoru u skladu s minimalnim uvjetima propisanim okružnicom broj 899-1 od 10. 6. 2010. godine i Biltenom broj 147: “Tehnički pregled traktora“. Svi traktori koji nemaju zaštitni luk postavljen sukladno navedenim minimalnim uvjetima, moraju se izgraditi, bez obzira je li zaštitni luk evidentiran u prometnoj dozvoli.

PRIPREMA VOZAČA

Prema svim pokazateljima vezanim uz sigurnost prometa na cestama, ljudski je faktor, dakle, faktor čovjek, temeljni čimbenik događanja prometnih nesreća (otprilike u 90% slučajeva). Slični podaci vrijede i za vozače traktora. Uzroci prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači traktora (odnosno koje su vozači traktora skrivili) najčešće su vezani uz pogreške samih vozača uslijed nepoznavanja karakteristika vozila, nepoznavanja prometnih propisa, vožnje u alkoholiziranu stanju (primjer: …“mještanin(vozač traktora) je pod utjecajem alkohola od 3,10 promila traktorom skrenuo ulijevo. Njega je u tom trenutku osobnim automobilom pretjecao…“) ili podcjenjivanja opasnosti. Stoga faktoru „čovjek“ valja posvetiti posebnu pozornost.

Dobro se upoznajte sa značajkama traktora kojim upravljate

Svaki model traktora ima svoje specifične karakteristike. Prije sjedanja za upravljač dobro se upoznajte sa uputama koje daje proizvođač (ako se radi o novom traktoru). Ako prvi puta sjedate za upravljač traktora koji je već bio u uporabi, upoznajte se sa njegovim voznim karakteristikama i to na sigurnu mjestu. Provjerite upravljivost, stanje kočiona sustava. Dobro bi bilo potražiti iskustvo nekog koji je taj traktor već vozio. To se osobito odnosi na ponašanje vozila u zavojima, na uzbrdicama i nizbrdicama.

Sjedajte za upravljač samo zdravi, čili i…potpuno trijezni

Već smo spomenuli da je „čimbenik vozač“ najčešći uzrok prometnih nesreća. Osnovna je pretpostavka za sigurno sudjelovanje u prometu da vozač, prije početka vožnje, bude potpuno psihofizički spreman. To, prvenstveno, znači da za upravljač ne sjeda kada je pod utjecajem alkohola, kada je umoran, kada uzima lijekove koji su kontra indikativni za sigurno upravljanje vozilom (upute se nalaze na lijekovima). Vožnja pod utjecajem alkohola jedan je od najčešćih uzročnika prometnih nesreća, kako u vozača automobila tako i u vozača traktora. Zašto je tome tako? Vozač pod utjecajem alkohola ima znatno smanjenje psihofizičke sposobnosti u odnosu na trijeznog vozača. Sklon je precjenjivanju vlastitih vozačkih sposobnosti (prebrza vožnja obzirom na uvjete na cesti), podcjenjivanju opasnosti (na primjer, prebrza vožnja u zavoju, ne poštivanje prometnih znakova , propisa i pravila), pogrešno procjenjuje udaljenosti (osobito izraženo prigodom vožnje u kolonama, u situacijama kada ga pretječe drugo vozilo, kada izvodi manevar uključivanja ili isključivanja u promet s cestom sa prvenstvom prolaza…). Osim toga, vozaču u alkoholiziranu stanju smanjuje se vrijeme reakcije, iznimno bitan čimbenik prometne sigurnosti, bez obzira na relativno male brzine kojim se traktori kreću, a smanjuje se mogućnost koncentracije na događaje na cesti. Dakako, sklonost uzrokovanju prometne nesreće povećava se kako raste koncentracija alkohola u krvi. Tako, na primjer, pri koncentraciji od 0,5 do 1,5 g/kg (pripito stanje), javlja se izrazita nekritičnost prema opasnostima, a rizik se od događanja nesreće povećava drastično. S koncentracijom od 0,5 g/kg rizik je od događanja nesreće dva puta veći, no u potpuno trijeznog vozača, a rizik je s koncentracijom od 1 g/kg čak 30 puta veći. S koncentracijom alkohola od 1,5 do 2,5 g (pijano stanje) rizik je 80 puta veći, a s koncentracijom od 2,5 do 3,5 g/kg rizik je čak i 150 puta veći. Zabluda je da koncentracija alkohola do 0,5 g/kg ne utječe na sigurnost vozača. Već s koncentracijom od 0,4 g/kg javljaju se promjene u ponašanju. To se prvenstveno odnosi na smanjen osjećaj odgovornosti, pad koncentracije na događaje na cesti i oko nje, te narušenu koordinaciju pokreta. Dakle, ni pri navedenoj (dozvoljenoj za vozače osim mladih vozača) koncentraciji alkohola ne bi trebalo sjedati za upravljač traktora. Vezano uz alkohol u krvi vozača, potrebno je naglasiti da se on vrlo sporo razgrađuje. U jednom satu razgradi se oko 0,1 promila alkohola. Dakle, čak i ako se navečer popije veća količina alkohola njegova koncentracija u krvi bit će prisutna (sa svim negativnim efektima na prometnu sigurnost) i u jutarnjim satima. U kakvom sve stanju vozači sjedaju za upravljač traktora i kakovim se opasnostima pri tome izlažu najbolje govori slijedeći primjer: „Dvadeset šestogodišnjeg traktoristu, policajci su jučer uhvatili u kontroli prometa pri čemu je utvrđeno da nema dozvolu za vožnju, te da je njegov traktor neosiguran i neregistriran. Vozač traktora uhvaćen je u mjestu…s 4,2 promila alkohola u krvi što je razina koja može izazvati komu, te u konačnici smrt zbog prestanka disanja“. Drugi primjer:“…39 godišnji vozač upravljao je traktorom koji nije registriran niti tehnički pregledan, a pod utjecajem alkohola od 3,74 promila, što je najveća koncentracija alkohola tijekom vikenda“. Naveli smo samo dva od mnoštva primjera iz prakse, mogli bismo ih, nažalost, navesti na stotine. Nakon svega iznesenog sami možete zaključiti kakvom se riziku izlažu vozači traktora koji vozilima upravljaju pod utjecajem alkohola. Podsjetimo da su i kazne za vožnju pod utjecajem alkohola vrlo visoke. Mladi vozači koji upravljaju traktorima pod utjecajem alkohola do 0,5 g/kg (ovoj je kategoriji vozača limit 0,0 g/kg) platit će novčanu kaznu od 700,00 kuna. Kazna za vozače koji imaju koncentraciju alkohola od 0,50 do 1,00 g/kg iznosi 1.000,00 kuna, upisuje im se 1 negativan bod i izriče zabrana upravljanja vozilima F kategorije u trajanju od 6 mjeseci. Vozači traktora koji se zateknu u vožnji sa koncentracijom od 1,00 do 1,50 g/kg dužni su platiti novčanu kaznu od 3.000,00 do 5.000,00 kuna, upisuju im se 2 negativna boda i izriče zabrana upravljanja u trajanju do 9 mjeseci. Koncentracija alkohola iznad 1,50 g/kg plaća se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili se izriče kazna zatvora u trajanju od 60 dana, upisuju se 2 negativna boda i izriče zabrana upravljanja vozilima F u trajanju od 12 mjeseci.

Dobro se upoznajte sa odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisima i pravilima

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisuju se prava i obveze svih sudionika u cestovnom prometu, pa tako i vozača traktora i radnih strojeva. Jedna je od karakteristika dobrog i sigurnog vozača da u tančine poznaje zakone, propise i pravila koji reguliraju njegovo ponašanje u prometu. U poglavlju koje govori o osnovnim odredbama zakona o sigurnosti prometa detaljno smo obradili zakonske obveze vozača traktora i radnih strojeva. Sad ćemo vidjeti što o prometovanju traktorista govori Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. Važno je istaći da su se vozači traktora i radnih strojeva dužni pridržavati svih odredbi Pravilnika kao, uostalom, i svi ostali sudionici u prometu. Izdvajamo samo one odredbe koje se izravno odnose na traktoriste i vozače radnih strojeva.
1. Prometni znak koji označava zabranu prometa za sva motorna vozila koja vuku priključno vozilo
2. Prometni znak koji zabranjuje promet traktorima – zabrana prometa za traktore 3. Prometni znak koji označava zabranu prometa za sva motorna vozila pa tako i za traktore i radne strojeve.

Budite svjesni opasnosti

Prije početka svake vožnje budite svjesni opasnosti koje ona sobom nosi, te vozilom upravljajte potpuno koncentrirani. To znači da u svakom trenutku pratite stanje ispred, iza i sa strane vašeg vozila, da pratite stanje neposredno uz cestu kojom prometujete i na vrijeme predvidite eventualne opasnosti (na primjer, neoprezni pješak ili vozač bicikla ili motocikla koji vam iznenada „izleti“ pred vozilo). Predviđanje mogućih opasnih situacija jedna je od temeljnih karakteristika sigurnog vozača, a optimalno predvidjeti pretpostavlja maksimalnu koncentraciju tijekom vožnje. Posebno (ponovno) valja istaći da je maksimalna koncentracija potrebna i pri vožnji na relativno kratkim relacijama, na šumskim cestama s malim volumenom prometa, na ravnim dijelovima ceste i u optimalnim uvjetima (suh kolnik, dobra vidljivost…). Da se nesreće s teškim posljedicama događaju i u opisanim uvjetima govori i sljedeći primjer: “Traktorist…poginuo je u slijetanju s ceste…danju…pri dobroj vidljivosti i optimalnom stanju kolnika…“ ili „Traktorist je, na ravnom djelu ceste, udario u rubnik ceste, prevrnuo se i uslijed toga nažalost izgubio život“.

U PROMETU

Osobitu pozornost obratite na stanje kolnika. Poznato je da je jedan od temeljnih preduvjeta za sigurnu vožnju optimalno prianjanje površine guma uz površinu kolnika. Optimalno prianjanje omogućava ostvarenja najkraćeg mogućeg puta i vremena zaustavljanja vozila prigodom kočenja i sigurnu vožnju u zavojima te, općenito, bolju kontrolu nad vozilom. Optimalno se prianjanje postiže kada je kolnik suh, a gume optimalne kakvoće i dubine utora. Kad je kolnik mokar i klizav, prekriven snijegom, zaleđen ili prekriven blatom, prianjanje se drastično smanjuje, što vožnju čini nesigurnom, osobito početnicima i neiskusnim vozačima. Stoga u navedenim uvjetima obvezno valja smanjiti brzinu kretanja. Zaustavni put, toliko bitan za sigurnost, bitno se povećava pri smanjenom prianjanju, a dodatno raste što je veća brzina vožnje, gume u lošem stanju (stare, nedovoljna dubina utora) i neodržavan sustav kočenja. Zbog iznimnog značaja dužine zaustavnog puta za sigurnost vožnje podrobnije ćemo ga objasniti, jer je vezan i za potrebu koncentracije tijekom vožnje i vožnje pod utjecajem alkohola ili umora. Zaustavni put je onaj put koji vozilo prevali od trenutka kada je vozač uočio opasnost do trenutka kada je vozilo u potpunosti stalo. Sastoji se od vremena reakcije vozača (odnosno puta reagiranja) i puta kočenja odnosno puta koje vozilo prođe od pritiska na papučice kočnice do potpunog zaustavljanja. Vrijeme reagiranja je vrijeme koje protekne od trenutka kada je vozač uočio opasnost do trenutka pritiska na pedalu kočnice. Put reagiranja je put koji vozilo prijeđe od trenutka kada je vozač opasnost uočio do pritiska na pedalu kočnice.

Vrijeme reagiranja vozača ovisi o:

– pravodobnom uočavanju opasnosti (stječe se iskustvom, punom koncentracijom na prometnu situaciju i usvajanjem pravila anticipiranja događaja koji sobom nose opasnost od događanja nesreće
– vozačkoj vještini (brza reakcija aktiviranja kočnice)
– psihofizičkom stanju vozača (vrijeme se reagiranja povećava ako vozač vozilom upravlja umoran, pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, bolestan ili pod utjecajem kontra indikativnih lijekova)
– starosnoj dobi vozača (starije osobe imaju duže vrijeme reakcije).
Prosječno vrijeme reakcije iznosi jednu sekundu. Međutim, kod vozača koji su pod utjecajem alkohola ili su jako umorni vrijeme se reakcije povećava na 1,5 pa čak do 2 sekunde. Da bi zorno prikazali razliku ovih vrijednosti navodimo primjer: pri brzini vožnje od 40 km/h vozaču sa prosječnim vremenom reakcije (dakle, potpuno zdrav, odmoran i bez alkohola u krvi) put reagiranja iznosi čak 10-12 metara. Podsjetimo to je put koji vozilo prevali od trenutka uočavanja opasnosti do aktiviranja kočnice. Izgleda nestvarno ali, vjerujte, istinito je. Pod utjecajem alkohola ili umora taj se put može čak udvostručiti.

Put kočenja

Već smo napomenuli da je put kočenja put koje vozilo pređe od trenutka kada je vozač aktivirao kočnicu do potpunog zaustavljanja vozila. Duljina puta kočenja ovisi o:
1. Brzini vožnje (što je brzina veća i duljina je puta kočenja veća)
2. Stanju kočionog sustava (ispravnost, postojanje ABS sustava ili ne)
3. Stanju guma (dubina utora, osobito pri vožnji mokrim ili kolnikom prekrivenim snijegom, starosti guma)
4. Stanju površine kolnika (put se kočenja povećava ako je kolnik mokar i klizav, zaleđen, prekriven snijegom ili blatom)
5. Uzdužnom nagibu kolnika (put kočenja se pri vožnji na nizbrdicama povećava). Duljina puta kočenja u idealnim uvjetima, pri brzini od 40 km/h iznosi otprilike 15 do 20 metara.
Da sumiramo. Pri brzini vožnje od 40 km/h (brzina primjerena traktorima u idealnim uvjetima) ukupni zaustavni put iznosi otprilike 25 do 32 metra. Toliko vam je, dakle, potrebno sigurnosnog razmaka (dužine ceste ispred vas) od uočene opasne prepreke na cesti da bi vozilo na vrijeme mogli zaustaviti i tako izbjeći nesreću. U otežanim uvjetima prometa situacija se drastično mijenja. Tako, na primjer, u uvjetima kada je kolnik mokar, duljina se puta kočenja povećava gotovo dvostruko. Blatan ili kolnik prekriven snijegom povećava put kočenja za čak četiri puta, a pri zaleđenom kolniku put je kočenja i do osam puta dulji.

Koncentracija vezana uz uvjete na cesti

O potrebi maksimalne koncentracije tijekom vožnje već smo govorili no, ona je osobito bitna pri vožnji u otežanim uvjetima prometovanja. Pojava guste magle nije rijetka pojava na našim prometnicama, osobito u unutrašnjosti Hrvatske i to poglavito u nizinskim predjelima uz riječne tokove. U spomenutim uvjetima vozači traktora, zbog relativno male brzine kretanja, nisu toliko hendikepirani koliko vozači osobnih vozila. Želimo reći da traktoristi moraju biti svjesni činjenice da su teže uočljivi ostalim sudionicima u prometu, pa sve njihove akcije (manevri vozilom, osobito skretanje ulijevo s glavne ceste, uključivanje na prometnicu s prvenstvom prolaza, polukružno okretanje) zahtijevaju dodatni oprez. Posebno je bitno da vozilo bude adekvatno osvijetljeno sukladno propisima, te da se na vrijeme uključuju svjetlosni signali prigodom skretanja. Moramo biti svjesni da su nam vozila koja nam dolaze u susret teže uočljiva, a i naše je vozilo teže uočljivo njima odnosno njihovim vozačima. Vožnja po livadama i travnatim putovima, bez obzira na to što uglavnom nema ostalih sudionika u prometu, zahtijeva punu koncentraciju, osobito ako je površina mokra i skliska. Navodimo primjer:“…vozio je neregistriran traktor…koji je na mokrom travnatom putu proskliznuo. Traktoru su bila priključena zaprežna kola puna stajskog gnoja…Policija je priopćila da je vozač traktora zbog prosklizavanja izgubio nadzor nad upravljačem te naglo skrenuo ulijevo na oranicu, nakon čega se prevrnuo…“ (i poginuo, op.MP). Ne napuštajte traktor dok je motor uključen i ako ga niste ispravno zakočili. Navodimo primjer kako je stradao vozač traktora bez da ga je ispravno zakočio:“Vozač traktora parkirao je traktor na laganoj nizbrdici bez da je povukao kočnicu. Kada se traktor počeo kretati on je pokušao uskočiti u kabinu, ali nije uspio već je pao pod lijevi zadnji kotač traktora koji ga je pritisnuo…nekoliko sati kasnije je preminuo“. Traktor parkiran čak i u dvorištu bez nadzora vozača, ako motor nije isključen, može predstavljati opasnost. Nije rijetkost da u takovo vozilo uskoče djeca ili druge osobe koje ne znaju ili nisu ovlaštene upravljati traktorom.

""

Djeca često stradaju u nesrećama u kojima sudjeluju traktori

O prijevozu osoba traktorima ili u prikolicama koje traktori vuku govorili smo u poglavlju u kojem su citirane odredbe zakona o sigurnosti prometa na cestama. Nažalost, svjedoci smo čestog stradavanja djece u nesrećama u kojem sudjeluju traktori bilo da se radi o djeci koja se prevoze u traktoru, u prikolicama ili djeci koja se igraju oko traktora. Navodimo primjer: „Dječak… poginuo je…nakon što je pao s traktora kojim je upravljao njegov djed“. Povodom ovog slučaja jedan portal navodi (24.08.2012): „Samo ove godine je u Hrvatskoj desetak djece poginulo ili teško ozlijeđeno pod traktorima“ te nastavlja…“U policiji apeliraju na roditelje da ne puštaju djecu da se igraju u blizini traktora na polju i da ih nipošto ne stavljaju u otkrivene ili natkrivene traktorske kabine bez adekvatne zaštite“. Prije pokretanja traktora iz dvorišta ili bilo koje druge lokacije gdje je parkiran…uvjerite se da u neposrednoj blizini nema djece. Zbog njihova niska rasta teže su uočljiva.

Manevar uključivanja i isključivanja u promet cestom s prednošću prolaza

Uključivanje (sa sporedne ceste) u promet ceste koja ima prednost prolaska ili isključivanje s glavne ceste na sporednu cestu čestim je uzrokom prometnih nesreća vozača traktora. Pri uključivanju u promet na cestu s prednošću prolaza treba obratiti pozornost na vozila koja nailaze glavnom cestom. Potrebno je dobro procijeniti njihovu udaljenost, brzinu kojom se kreću, stanje kolnika i uvjete vidljivosti. Ako niste sigurni da možete optimalno procijeniti brzinu vozila i njihovu udaljenost…bezuvjetno odgodite radnju uključivanja u promet. Nemojte se, niti u kojem slučaju, pouzdati u pretpostavku (vašu procjenu) da će vozač koji nailazi glavnom cestom na vrijeme primijetiti vaše uključivanje u promet. To se osobito odnosi na otežane uvjete prometovanja kada je vidljivost smanjena (noć, magla…). Osim toga, računajte s time da je u uvjetima mokra, zaleđena ili kolnika prekrivena snijegom zaustavni put vozila koje vam se približava daleko veći pa je upitno može li se na vrijeme zaustaviti ukoliko pogrešno procijenite uvjete pod kojima se uključujete u promet. Prigodom isključivanja iz prometovanja glavnom cestom osobito su opasne situacije kada skrećete ulijevo, dakle, presijecate prometni trak kojim se kreću vozila koja nailaze iz suprotna smjera. U toj je situaciji je potrebno optimalno procijeniti uvjete koje smo opisali u prethodnoj situaciji (brzina vozila koje se približava sprijeda, udaljenost, uvjete na cesti, vidljivost…) ali i uvjete prometa iza vašeg vozila. Nakon što ste uključili pokazivače smjera kretanja (skretanje ulijevo) uvjerite se da li vas neko vozilo pretječe ili vas namjerava pretjecati. Ako čak i sumnjate da vas neko vozilo/vozač namjerava pretjecati ili je započelo manevar pretjecanja… odustanite od manevra isključivanja i propustite spomenuto vozilo. Sugeriramo da se ne pouzdate u vozača koji vas pretječe ili vas namjerava pretjecati u opisanoj situaciji. Navodimo ilustrativni primjer: “automobilist je pretjecao neregistrirani traktor s frezom…obzirom da je traktor već bio u fazi skretanja ulijevo, došlo je do sudara dvaju vozila, nakon čega je traktor udario u dvorišnu ogradu. U prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede koje je zadobio vozač poljoprivrednog traktora…“ Drugi primjer:“Vozač automobila …u subotu je…naletio na traktor… traktorist se uključivao s lokalne ceste, te mu je oduzeo prednost. Vozač automobila zadobio je teške ozljede opasne po život, a još dvoje putnika u automobilu lakše je ozlijeđeno…“

Provjerite stanje iza vašeg vozila

Prigodom isključivanja iz prometa glavnom prometnicom, izvođenja manevra pretjecanja (na primjer, pretječete vozača bicikla, zaprežno vozilo…) ili obilaženja (na primjer, zaustavljeno vozilo, neka prepreka na cesti…) neophodno je provjeriti stanje iza vašeg vozila. Ponavljamo, ako niste sigurni da radnju možete obaviti sigurno, odustanite od nje čak ako ste i na vrijeme naznačili namjeru davanjem svjetlosnih signala. Za obavljanje navedenih manevara neophodno je da su vozačka ogledala u optimalnom stanju (čista, omogućavaju optimalnu preglednost, dakle, prije početka vožnje po potrebi ih namjestitie), da su uređaji za davanje svjetlosnih signala u optimalnom stanju (rade, zaštitna stakla su očišćena od nečistoća) te da vam teret na prikolici ne zaklanja pogled unatrag. Ako vučete prikolicu, provjerite da li su svjetlosni uređaji prikolice ispravni i zaštitna stakla očišćena od prljavštine. Navodimo primjer:“…vozač koji je upravljao traktorom (kojemu je bila pridodana neregistrirana prikolica) započeo je skretanje ulijevo u namjeri polukružnog okretanja, a da se nije uvjerio da tu radnju može sigurno učiniti. Skrenuo je ulijevo na južnu prometnu traku kojom se kretao skup vozila a koji je pretjecao traktor. Nakon udara traktor je odbačen u sjeverni putni kanal, dok je vozač teretnog vozila izgubio nadzor nad vozilom te sletio u sjeverni putni kanal i udario u zemljanu uzvisinu“.

""

Opasni nagibi, kosine, neravan kolnik, vožnja uz kanale…

Već smo spomenuli da se velik broj prometnih nesreća traktora događa izvan glavnih prometnica s intenzivnim cestovnim prometom. Radi se o radovima u šumi, na livadama, pašnjacima kada se, uglavnom, prometuje neasfaltiranim, uskim i strmim, te često neravnim putovima. Vožnja spomenutim prometnicama može biti iznimno opasna ako se ne poznaju vozne, operativne karakteristike traktora (to se osobito odnosi na dozvoljene nagibe koje traktor može savladati, a podaci se nalaze u uputama koje daje proizvođač). Čak i ako se pridržavamo uputa proizvođača, situaciju mogu pogoršati loši vremenski uvjeti odnosno stanje površine kojom prometujemo. Nestabilnost se traktora povećava i pri vožnji u zavojima ili prilikom nagla skretanja ili kočenja kada prianjanje guma uz površinu slabi, pa lako dolazi do gubitka kontrole nad vozilom. Prije vožnje u spomenutim uvjetima valja pozorno procijeniti situaciju i brzinu prilagoditi na način da se izbjegnu opasnosti. Osobito pozorno valja voziti pri bočnim nagibima kada najčešće i dolazi do prevrtanja traktora. Navodimo neke primjere: “Traktorist poginuo nakon što ga je prignječila kabina traktora pri bočnom prevrtanju“, ili…“traktor se prevrnuo na nizbrdici, a kabina je prignječila vozača koji je odmah podlijegao ozljedama. Traktor je bio neregistriran a za njega je bila prikvačena poluprikolica izgrađena u samogradnji“…ili „Traktorist… poginuo je u prevrtanju traktora… na nizbrdici na mokrom i klizavom kolniku izgubio je nadzor nad traktorom te se prevrnuo. Vozilo je palo na njega…“. Posebno valja istaći da se situacija pogoršava kada traktor vuče prikolicu ili poluprikolicu punu tereta. Savjetujemo i da se, po mogućnosti, traktor nikada ne parkira na uzbrdici ili nizbrdici. Bolje je voziti stotinjak metara i pronaći ravnu površinu na kojoj možemo sigurno parkirati vozilo. Pri vožnji u zavojima obvezno smanjiti brzinu, traktor ima visoko težište, pa je veći utjecaj centrifugalne sile te može doći do prevrtanja. (Primjer: “…poginuo je u nedjelju…, nakon što je u zavoju izgubio nadzor nad traktorom i sletio s ceste. Nesreća se dogodila na dijelu ceste s velikim uzdužnim nagibom… traktorist je zbog neprilagođene brzine izgubio nadzor nad traktorom i sletio s ceste. Traktor se prevrnuo i prignječio ga.

Ne prevozite djecu na traktoru, jer nisu zaštićena kao djeca u automobilima. Ne prevozite osobe u alkoholiziranu stanju na traktoru ili prikolici. Ako se putnici u prikolici ne ponašaju sigurno (sjedenje na stranicama prikolice, naginjanje, iskakanje, stajanje za vrijeme vožnje…) zaustavite vozilo i upozorite ih na opasnost (te radnje kažnjive su i zakonom). Uvjerite se da je prikolica ili ostali uređaji pravilno pričvršćena (opasnost od destabilizacije, otkvačivanja …) Koristite samo one prikolice i ostale priključke koji omogućavaju sigurnu vožnju.

Pri vožnji noću i u uvjetima smanjene vidljivosti provjerite ispravnost svjetlosnih uređaja. Zlatno pravilo sigurnosti prometa glasi: “Bitno je dobro vidjeti, ali i biti optimalno viđen od strane ostalih sudionika u prometu“, (Primjer: „Na neosvijetljeni traktor… u nedjelju je naletio osobni automobil. Obojica vozača su zadobila teške ozljede …Nakon nekoliko sati traktorist je podlegao ozljedama i preminuo.“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMogućnost zaštite poljoprivrednih kultura bez položenog ispita
Sljedeći članakJavni poziv za odabir dobavljača voća i povrća u okviru Sheme školskog voća i povrća
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.