""Pojam okopavina je sinonim za širokorednu kulturu. Najčešće su one jarine i siju se ili sade na proljeće. Tipične jare kulture našeg podneblja su kukuruz, soja, suncokret i šećerna repa. Važan proljetni nasad je i nezaobilazni krumpir.

Dubina sjetve

Ima nekoliko pravila. Ako je tlo težeg mehaničkog sastava (glinasto – ilovasto) sjetva će biti nešto plića. Tamo gdje je tlo humoznije i rahlije, sjeme se može dublje uložiti u tlo. Da bi osigurali dobro kretanje i razvoj kulture, potrebno je obaviti dobru predsjetvenu pripremu. Sjetvenu posteljicu koja treba na dnu biti tvrda, a na površini prhka, najbolje će se pripemiti sjetvospremačem. I valjci koji imaju neravan plašt imaju sličan učinak na površinski sloj.

U agrotehnici ima još jedno važno pravilo: „što krupnije sjeme – dublja sjetva, što sitnije sjeme – pliće polaganje sjemena“.

Osim tipičnih jarih širokorednih usjeva ne zaboravimo ni one gustog sklopa sa sitnim sjemenom (trave, djeteline, DTS,TDS), te jare forme: ječma, pšenice, zobi, pira.One se siju na početku proljeća i već su u ovo doba dobro razvijene.

Optimalan rok sjetve

Vrlo važan je optimalni rok sjetve. Svi poljoprivrednici znaju da su to mjeseci travanj i svibanj. Na optimalni rok je teško utjecati i treba biti dobar prognostičar. Vrijeme sjetve je bitno određeno i povoljnim poljskim vodnim kapacitetom (PVK) koji iznosi 50-60%.

Optimalno stanje vlage utječe na ujednačenu dubinu polaganja sjemena i pravilnost redova.Žetva ili berba okopavina će biti znatno olakšana kombajnima s rednim uređajima.

Povećavanjem brzine rada smanjuje se preciznost, a time i sklop. Sve navedene kulture imaju srednje krupno i krupno sjeme. U tom slučaju će i brzina rada biti veća čime će biti zadovoljeni optimalni sjetveni rokovi. Za očekivati je suho i žarko ljeto tako da mlada biljka još uspije „uhvatiti“ vodu za klijanje i nicanje. S druge strane ne valja sijati u prehladno tlo. Većina tipičnih jarih biljaka ima dobre uvjete za klijanje i nicanje kod 10 – 12C. Važan je brzi ponik i zatvaranje sklopa, pa će biljke zasjeniti međuredni prostor čime će se smanjiti zakorovljenost i zadržati vlagu. Razmak biljaka u redu i između redova je podjednako važan parametar za dobivanje kvalitete i kvantitete prinosa. Prije početka radova valja pročitati preporuke proizvođača sjemena. Optimalna širina prostora u kojem se biljka razvija će doprinijeti punom genetskom potencijalu zasijane kulture. Dobar primjer je kukuruz za siliranje koji se u pravilu sije gušće od kukuruza za zrno ili klip. Svi ovi agrotehnički elementi će naznačiti odabir i podešavanje sijaćice prije sjetve. Sijaćice za širokoredne usjeve su mehaničke i pneumatske.

Mehaničke sijaćice

Mehaničke sijaćice imaju vodoravne rotirajuće sjetvene ploče ili koluta, u sebi imaju rupe. Ploče se mogu mjenjati tako da imaju veću ili manju udaljenost.Tako se podešava razmak unutar reda.Važno je imati ujednačeno kalibrirano sjeme koje lakše prolazi kroz otvore na ploči čime se postiže ujednačeni sklop. Sjeme se ne „upuca“ u tlo, pa kod nedostatne predsjetvene pripreme nema ujednačenu dubinu sjetve. Željezni kotači služe za potiskivanje sjemena, a sadržavaju i spremnik za startnu dozu gnojiva. Na sebi nemaju deponatore za pesticide. Potrebno je kontrolirati njen rad, jer može doći do začepljenja na sjetvenim pločama. Jednostavno se podešava razmak redova. Lagane su, pouzdane i trajne, a dijelovi se lako mjenjaju, stoga su sasvim dovoljne za manje OPG –e.

Pneumatske sijaćice

Pneumatske sijaćice imaju turbinu koja stvara podtlak ili nadtlak čime se postiže ujednačena sjetva. Vakuum priljubi samo jednu sjemenku na sijaću ploču i time omogućava preciznu sjetvu na konačni sklop. Sjeme se „upuca“ u tlo čime se bolje regulira dubina. Postoje izvedbe sijaćica i za povrćarske kulture. One mogu imati izvedbe za sjetvu u podignute gredice odnosno u trake npr. mrkva, peršin i luk. Sijaćice su toliko precizne da se može napraviti razmak u redu od 2 cm. Za izravnu sjetvu rajčice u svibnju nakon kasnih mrazeva, postoje pneumatske sijačice za međuredni razmak 50 cm. Sjetva može ići u visoku gredicu (prethodno gredičanje) ili na njivu. Na ""domaćem tržištu nekoliko je tvrtki koje nude kvalitetne sijaćice. Pneumatske sijaćice firme GASPARDO imaju nekoliko varijanti. Mogu imati 4-8 redova. U osnovnom tipu sadržavaju spremnike za sjeme te sijaći aparat i turbinu. Kao dodatnu opremu imaju sanduke za mineralna gnojiva, te dozatore zemljišnih insekticida. Imaju sijaće ploče za kukuruz, suncokret i soju. Različiti tipovi sadrže i posebne garniture ploča s mogućnosti za uži ili širi razmak zrna u redu. Obično se on kreće od 18 cm za namjenu kukuruza za silažu do 22 cm za kukuruz u klipu ili zrnu. Kotači za potiskivanje sjemena su gumeni. Na njima možemo ručicom regulirati dubinu sjetve. Modeli: SI, SILVIA i ST imaju i hidraulično podizanje markera. Doziranje gnojiva je središnje za modele sa spremnicima. Modeli sa spremnikom imaju kapacitet za gnojivo 1260 l. Pogon se dobiva preko para transmisijskih zupčanika. Pneumatska sijaćica AEROMAT slovenskog proizvođača INO Brežice, uz preciznost ima još nekoliko prednosti. Uz kukuruz, soju i suncokret s njom se može sijati šećernu repu, grah, grašak i bundevu. Omogućava čak 72 vrste razmaka između sjemenki posijanih u redu. Preciznost u radu je i kod većih brzina sjetve oko 15 km/h. Radi po principu nadtlaka. Modeli aeromat sijaćica koji imaju dozatore za praškaste insekticide, djeluju zaštitno na okoliš. Upravo nadpritisak sprječava njegovo raspršivanje u okolinu. Bolje doziranje sjemena postiže se putem srednjeg pogona i mjenjača. Na sve modele se može ugraditi elektronski uređaj koji kontrolira: broj zrna, posijanu površinu, količinu sjemena po jedinici površine, vrijeme i brzinu sjetve po danima. Tempo je najnovija Väderstadova sijaćicaza okopavine. Odlike Tempa su lakoća rukovanja, visoka preciznost i sposobnost sijanja, brzo i bez gubitaka kvalitete sjetve. Prilikom razvijanja inovacija u Tempu pozornost je posvećena novim sijaćim pločama koje su razvijene kako bi se omogućila sjetva kukuruza, suncokreta, soje i sirka. Zahvaljujući promjenjivoj konstrukciji Tempo može biti opremljen s različitim razmakom između redova, spremnikom za gnojivo, ulagačima gnojiva, čistačima redova, spremnikom za pesticide, hidraulički sklopivim krilnim sekcijama i markirima.

""

Prethodni članakŠto treba znati prije prskanja?
Sljedeći članakKako otvoriti poljoprivredno gospodarstvo i ostvariti pravo na potpore?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.