Small Robot Company, britanska poljoprivredna tvrtka za održivu poljoprivredu predstavila je “ranu” verziju Wilme – sučelje umjetne inteligencije ugrađeno u robote koji će “raditi” na farmi. Wilma je jezgra inteligentnog, autonomnog sustava za upravljanje usjevima i poljoprivrednim površinama.

Prikaz Wilme bit će i na konferenciji za poljoprivredu u East of England u Cambridgeu i na vrlo prestižnom WiredLive Innovation festivalu u Londonu. Nakon opsežnih terenskih ispitivanja i vježbe za umjetnu inteligenciju s partnerom Cosmonio tijekom proteklih šest mjeseci, Wilma može već razlikovati biljke pšenice od “ne-pšenice”, što znači bilo koje slike koje nisu biljke pšenice.

Sofisticirani operativni sustav

Small Robot Company iskorištava snagu i preciznost robota i umjetne inteligencije kako bi unaprijedio način proizvodnje hrane i smanjio upotrebu kemikalija. Upotrebom malih robota umjesto traktora farmu će učiniti profitabilnijom i povećati prinos i učinkovitost. Wilma je sofisticirani operativni sustav nadgledanja i brige o usjevima i tlu, koji će omogućiti pojedinačnu brigu o svakoj biljci na terenu. Roboti nazvani Tom, Dick i Harry će hraniti i prskati biljke kojima je to potrebno, dajući im savršenu količinu hraniva. -To će u cijelosti promijeniti ono što je moguće na farmi i kako mi razmišljamo o uzgoju, rekao je Sam Watson Jones, suosnivač Smallgroot tvrtke i četvrta generacija poljoprivrednika Shropshire. -Ovo će omogućiti posve nov način uzgoja. Poljoprivrednici će moći proizvesti obilje hrane s minimalnim negativnim utjecajima na okoliš. Small Robot Company otkriva najraniju verziju sučelja za Wilmu, “živčani sustav” umjetne inteligencije. Izgrađen je na najsuvremenijem operacijskom sustavu Ubuntu Internet of Things koji se oslanja na sveobuhvatan model podataka o usjevima. Uzimajući podatke prikupljene na terenu – Tomom, robotom za monitoring, Wilma može vidjeti svaku vlat pšenice u rastu, gnijezdo bumbara i crvotočinu. Zatim će analizirati ove podatke kako bi utvrdila koju je radnju potrebno poduzeti. Wilma je obučena s podacima prikupljenim iz prve faze terenskih ispitivanja 2018. godine, a već može uvidjeti razliku između pšenice i biljaka koje nisu pšenica. -Naposljetku, moći ćemo upotrijebiti tehnike permakulture. Različiti usjevi mogli bi biti zasađeni jedni pored drugih u istom polju i ubrani u različito vrijeme, kaže Watson Jones. Tvrtka Small Robot će raditi zajedno s poljoprivrednicima na pokusnim poljima kako bi razvila tehnologiju od ranog prototipa do robusnijeg radnog modela. Prototip Tom – robot za monitoring već je razvijen i trenutno se nalazi na terenskim pokusima na 20 farmi diljem Velike Britanije, uključujući National Trust Wimpole Estate. Ovaj prototip utjelovljuje svu temeljnu tehnologiju, a to uključuje autonomiju, geolokaciju, izbjegavanje prepreka, navigaciju i sposobnost točnog smještaja objekata na karti u roku od 2 centimetra.

Novi sustav uzgoja, ali uz suradnju

Tvrtka sada radi na uspostavi panela ‘’Klub 100’’ za dodatnih 100 poljoprivrednika za redovite konzultacije i za prijam na probnu robotsku službu kada je spremna za velike komercijalne pokuse do 2021. godine.

– Robotska tehnologija dolazi; ali vjerujemo da tehnologiju moraju pomoći razviti poljoprivrednici, za poljoprivrednike, zaključuje Watson Jones. -Kao poljoprivredniku, bilo mi je važno da, ako razvijamo posve novi sustav uzgoja, to se mora učiniti u suradnji s poljoprivrednicima, a ne nametanjem.

""

Prethodni članakMed s hrvatskih pčelinjaka od danas u nacionalnoj staklenki
Sljedeći članakNewsletter 22/2018
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.