Mravinac, origano, divlji mažuran ili vranilova trava (Origanum vulgare L.) je trajna biljka visine 30-60cm s razgranjenom,crvenkasto obojenom stabljikom. Listovi su smješteni nasuprotno, jajoliki su, cjelovitog ruba, pri vrhu zašiljeni, dugi do 4cm, a široki do 2cm. Pri dnu stabljike su veći, a pri vrhu manji. Od lipnja do rujna razvijaju se sitni grimiznocrveni cvjetovi koji formiraju metličaste cvatove.

Skupljanje

U ljekovite svrhe bere se vršni dio biljke u vrijeme cvatnje (Origani herba). Nakon sušenja najbolje je rukom otrgnuti listove i cvjetove. Zato jer u stabljici ima malo ljekovitih tvari. Ispravno osušena biljka sadrži karakterističan, ugodan miris. Čuva se na suhom mjestu u višeslojnoj papirnatoj vrećici ili u dobro zatvorenoj staklenoj boci. Kako ju je lako prepoznati jer je mogućnost zamjene minimalna, a mogućnost primjene raznolika, dobro ju je imati u svakom kućanstvu.

Ljekovito djelovanje- mravinac

Caj zbog svog sastava ima jako protuupalno, antibakterijsko, antivirusno i antioksidativno djelovanje. Preporuča se kod prehlade,astme,bronhitisa,kašlja i upale grla. Olakšava želučane i crijevne tegobe,poboljšava rad jetre i žučnog mjehura,a ima i umirujuće djelovanje. Mogu ga koristiti i djeca. Nezaslađeni čaj je pogodan za grgljanje i ispiranje kod upale grla,usne šupljine i desni. U tu se svrhu može izmiješati u jednakim omjerima s kaduljom i kamilicom.

Umirujuću kupelj možete pripremiti ako 100g suhe biljke prelijete s pola litre kipuće vode i ostavite poklopljeno 20-30 min. Procijedite i dodajte u vodu za kupanje. Umirujuću kupelj možete pripremiti ako 100g suhe biljke prelijete s pola litre kipuće vode i ostavite poklopljeno 20 -30min. Procijedite i dodajte u vodu za kupanje.

Sljedeći članakCiklame: Trajnice koje uljepšavaju vrt zimi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.