Vrijeme je sjetve ozimih strnih žitarica, pa ćemo prikazati koje mogućnosti proizvođači imaju za suzbijanje korovnih vrsta u ovom roku. Cilj integriranog suzbijanja korova u bilo kojoj poljoprivrednoj kulturi, pa tako i u ozimim žitaricama, jest objediniti i sustavno primijeniti sve raspoložive mjere u borbi protiv korova.

Iako u ozimim žitaricama proizvođači imaju relativno zadovoljavajući izbor dostupnih herbicidnih pripravaka. Nikako se ne smiju zaboraviti ostale mjere borbe kojima se može puno učiniti u racionalizaciji primjene herbicida. Zapravo se intenzivnom primjenom herbicida izgubila važnost preventivnih i ostalih nekemijskih mjera borbe. To uvijek mora biti korak ispred primjene herbicida.

Preduvjet uspješnog suzbijanja korova je svakako zadovoljavajuća provedba agrotehničkih mjera poput pridržavanja plodoreda. Sjetve čistog sjemena, optimalnog roka sjetve, pravovremene i kvalitetne obrade tla s optimalnom gustoćom sklopa te uravnoteženom gnojidbom. To je posebice interesantno kod usjeva gustog sklopa gdje kod kvalitetno obavljenih agrotehničkih mjera usjev može nadvladati korov pa ga čak i nije potrebno suzbijati. Dodatno, poznavanjem biologije, ekologije i morfologije te štetnost pojedine korovne vrste, značajno se može unaprijediti suzbijanje korova i posljedično racionalizirati primjena herbicida.

Rezistentnost korova na herbicide

S obzirom da se u usjevima gustog sklopa za razliku od okopavinskih usjeva, direktno suzbijanje korova isključivo obavlja primjenom herbicida. Posebno naglašavamo važnost „pametne“ aplikacije i čuvanje što duže na životu pojedinog herbicidnog pripravka. Jednostranim pristupom moguća je pojava rezistentnosti korova na herbicide odnosno nedjelotvornost inače djelotvornog herbicida na određenu korovnu vrstu.

U svijetu su tako zabilježeni rezistentni biotipovi broćike, divljeg maka, gorušice, mišjakinje na herbicide iz skupine sintetskih auksina (2,4- D, fluroksipir, dikamba, diklorprop, MCPA, mekoprop). Također divlje zobi i mišjeg repka na herbicide iz skupine inhibiotra acetil CoA karoksilaze. Čak i multiple rezistentnosti. Nnpr. mišji repak istovremeno rezistentan na herbicide iz skupine inhibiotra acetil CoA karoksilaze i inhibitora acetolaktat sintaze.

U RH za sad nema dokazanih rezistentnih biotipova korova, iako se u posljednje vrijeme određeni proizvođači žale na slabiji učinak nekih herbicida, što je posebice naglašeno kod suzbijanja mišjeg repka. Stoga pozivamo sve proizvođače da bilo koju sumnju u nedjelotvornost dosad djelotvornog herbicida prijave djelatnicima Agronomskog fakulteta Zavoda za herbologiju koji sudjeluju u monitoringu rezistentnih korova na projektu financiranog od Ministarstva poljoprivrede „Monitorning rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (2018-2020.)“.

Kad suzbijati u jesenskom roku?

Kotiledoni prvih pravih listova ozimih korovnih vrsta

Tablica 1. Selektivni herbicidi za primjenu u jesen

Crtež 1. Fenofaze razvoja strnih žitarica i vrijeme primjene herbicida

Pripravak TORNADO FORTE

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018
Prethodni članakNezgoda na radu
Sljedeći članakŠtetnik na trešnji i manji prinos
izv. prof. dr. sc. Maja Šćepanović
Rođena je u Splitu. Diplomirala je i doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu. Od 2001. zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 2012. u znanstveno nastavnom zvanju sveučilišnog docenta. Autorica je pet međunarodna znanstvena rada, 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Maja Šćepanović rođena je 17. lipnja 1975. godine u Splitu gdje je završila osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Jednu godinu srednje škole obrazovala se u Italiji, Domodossoli (Liceo Scientifico Giorgio Spezia). Dodiplomski studij Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisala je 1994., gdje je i diplomirala 2000. s temom „Praćenje leta leptira Cydia pomonella u 1999. godini“. Od 2001. godine zaposlena je na Zavodu za herbologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu znanstvenog novaka – asistenta. Doktorsku disertaciju „Učinak višekratne primjene smanjenih količina herbicida na korove i prinos šećerne repe (Beta vulgaris L. var. altissima Doll) obranila je 11. ožujka 2011. na Agronomskom fakultetu. U srpnju 2012. godine izabrana je u znanstveno nastavno zvanje sveučilišnog docenta na Agronomskom fakultetu. U višeg znanstvenog suradnika izabrana je 1. ožujka 2018. Sudjeluje u nastavi preddiplomskog studija „Zaštita bilja“ kao koordinator modula Osnove herbologije te suradnik na modulima Osnove fitomedicine, Zaštita ratarskih kultura od štetočinja, Zaštita voćaka i vinove loze od štetočinja te Sustavi suzbijanja štetnih organizama. Na diplomskom studiju Fitomedicina koordinator je predmeta Ekologija korova i predmeta Herbicides na InterEnAgro studiju te suradnica na predmetu Specijalna herbologija. Mentorirala je više od 20 studentskih radova (završni rad, diplomski rad, radovi za dekanovu i rektorovu nagradu). Surađivala je na dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (Mogućnost primjene smanjenih količina herbicida i Ekološki prihvatljiva zaštita od korova u sustavu integrirane biljne proizvodnje), dva VIP projekta (Primjena smanjenih količina herbicida i Suzbijanje korova u povrću (luk, rajčica, špinat) direktnom sjetvom sjemena) i projektu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (Pelinolisni limundžik Ambrosia artemisiifolia L., raširenost, biologija, ekologija, štetnost i mjere suzbijanja). Suradnica je i na tri međunarodna projekta IPA: “Enhancement of collaboration between science, industry and farmers: Technology transfer for integrated pest management (IPM) in sugar beet as the way to improve farmer’s income and reduce pesticide use”, Tempus projekt: “International joint Master degree in Plant Medicine” te COS projekt: Sustainable management of Ambrosia artemisiifolia in Europe (SMARTER). Autorica je pet međunarodna znanstvena rada (a1), 20-ak nacionalnih znanstvenih radova, 30-ak stručnih radova te koautora sveučilišnog priručnika. Dodatno se educirala u Italiji, Njemačkoj i Austriji. Aktivno je sudjelovala na 10-ak međunarodnih znanstvenih skupova te 15-ak stručnih skupova iz područja zaštite bilja. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite te Europskog društva za proučavanje korova (EWRS). Područje interesa: integrirano suzbijanje korova, primjena smanjenih količina herbicida, biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli,.