„Mikrozelenje“ –  od trendovskog povrća do funkcionalne hrane

Provedena studija sugerira da „gurmanske“ klice odnosno klijanci, imaju potencijal pomoći u osiguravanju globalne prehrambene sigurnosti. Priča je započela prije nekoliko desetljeća kao moderno, visokovrijedno gurmansko zeleno povrće. U današnje vrijeme je „mikrozelenje“ (microgreens) popularno među potrošačima zbog svog nutritivnog profila i visokog sadržaja antioksidativnih spojeva.

„Mikrozelenje“ je posljednjih godina steklo popularnost kao novi kulinarski trend, posebno na elitnim tržnicama i u restoranima. Te mlade biljčice špinata, zelene salate, crvenog kupusa i drugog povrća obično su visoke 2-7 cm. Beru se unutar 14 dana od klijanja. Poboljšavaju boju, teksturu i okus salata, juha, sendviča i druge hrane.

Koliko su zapravo mlade biljčice hranjive?

Unatoč njihovoj sve većoj popularnosti, znanstvenici nisu imali informacije o tome koje se količine hranjivih tvari u njima nalaze u usporedbi s onima u zrelim biljkama. U jednom američkom specijaliziranom časopisu za poljoprivrednu i prehrambenu kemiju objavljeni su rezultati analize vitamina i drugih fitokemikalija u 25 vrsta „mikrozelenja“. Istraživači su otkrili da „mikrozelenje“ općenito ima veću koncentraciju zdravih vitamina i karotenoida od svojih zrelih pandana.

Ali također su otkrili i velike varijacije u razinama hranjivih tvari između biljaka testiranih u studiji. Na primjer, „mikrozelenje“ crvenog kupusa imalo je najveću koncentraciju vitamina C, dok je „mikrozelenje“ daikon rotkvice imalo najviše vitamina E. Koncentracije vitamina i karotenoida u klicama zlatnog graška bile su pak niske u usporedbi s drugim mikrozelenim biljkama, ali i dalje još uvijek visoke kao kod nekog uobičajenog zrelog povrća.

Globalna sigurnost prehrane

Sada, nova studija sugerira da male biljke imaju potencijal da pomognu osigurati globalnu sigurnost prehrane. U sklopu projekta pod nazivom “Otpornost hrane u suočavanju s katastrofalnim globalnim događajima” međunarodni tim istraživača otkrio je da se ovo povrće može uzgajati u različitim sustavima proizvodnje; bez zemlje, u malim prostorima, u zatvorenim prostorima, sa ili bez umjetne rasvjete. Nalazi su posebno relevantni zbog postojeće pandemije koja je poremetila lance opskrbe hranom.

Pomoću „mikrozelenja“, ljudi mogu proizvoditi svježe i hranjivo povrće čak i na područjima koja se smatraju neprikladnim za uzgoj hrane.

Trenutna pandemija COVID-19 otkrila je ranjivost našeg prehrambenog sustava; također i potrebu za rješavanjem problema pothranjenosti i nejednakosti u pogledu sigurnosti prehrane. To bi moglo biti pogoršano potencijalnim budućim izvanrednim situacijama ili katastrofama. “Mikrozelenje“ bogato hranjivim tvarima ima veliki potencijal kao učinkovit resurs u prehrani ljudi.

Prehrambeni profil „mikrozelenja“ povezan je s bogatom raznolikošću boja, oblika, teksturnih svojstava i okusa. Oni su dobiveni nicanjem mnoštva jestivih vrsta povrća, zeljastih usjeva i divljih jestivih vrsta.

Uz kratki ciklus rasta koji zahtijeva samo minimalne unose gnojiva, „mikrozelenje“ ima veliki potencijal za pružanje esencijalnih hranjivih tvari i antioksidansa.

Koristeći jednostavne agronomske tehnike, moguće je proizvesti mikropovrće koje bi moglo zadovoljiti specifične prehrambene potrebe ili nedostatke mikronutrijenata, kao i pitanja sigurnosti prehrane u hitnim situacijama ili u izazovnim okolišnim uvjetima.

Potrošači mogu proizvoditi „mikrozelenje“ kod kuće pomoću jednostavnih sustava dostupnih u njihovoj kuhinji. Uzgajivač bi također trebao sjeme, posude za uzgoj i medij za rast, koji bi se mogao sastojati od uobičajenog treseta ili mješavine treseta i perlita.

S obzirom na sva svojstva „mikrozelenja“, znanstvenici iz NASA-e i Europske svemirske agencije također su ga predložili kao izvor svježe hrane i esencijalnih hranjivih tvari za astronaute koji sudjeluju u dugoročnim svemirskim misijama.

Budući da se mikrozeleno povrće može koristiti kao funkcionalna hrana za povećanje sigurnosti ishrane u trenutnim uvjetima i tijekom budućih izvanrednih situacija ili katastrofa, predloženo je da se setovi za proizvodnju mikrozelenih biljaka, uključujući sjemenke, mogu pripremiti i pohraniti, a zatim staviti na raspolaganje kad je to potrebno. U takvim okolnostima moglo bi se uzgajati raznovrsno svježe i hranjivim tvarima bogato „mikrozelenje“. Ono bi u relativno kratkom vremenu osiguralo izvor minerala, vitamina i antioksidansa. Ili kao alternativa, kompleti bi se mogli distribuirati ranjivim segmentima stanovništva kao kratkoročni resurs za sigurnost prehrane.

Ova studija predstavljena je tijekom Međunarodnog simpozija o uzgoju kultura bez tla i hidroponici. On je pod pokroviteljstvom Međunarodnog društva za hortikulturnu znanost održan prošle godine na Cipru.