Tlo je pod velikim pritiskom kao rezultat djelovanja klimatskih promjena. Operativna grupa u Njemačkoj pod nazivom „BioStripPlant“ testira nove metode obrade i rasađivanja biljaka u svrhu poboljšanja plodnosti tla u ekološkom povrćarstvu. Ovaj projekt provodi poljske pokuse u kojima kombinira ove metode s drugim organskim i ekološkim praksama i analizira njihovu prilagodbu regionalnim uvjetima.
U pokrajini Brandenburg u sjeveroistočnoj Njemačkoj postoji sve veća potražnja za organski uzgojenim povrćem.
Mjere za poboljšanje plodnosti tla
Posljednjih godina, klimatske promjene donijele su nove izazove u uzgoju, poput veće potrošnje vode i zahtjeva za hranjivim tvarima te kraća razdoblja uzgoja i pogoršanje vremenskih uvjeta. Prirodno pjeskovita tla postala su manje plodna. Mjere za poboljšanje plodnosti tla često su skupe, a poljoprivrednici u tom području ograničeni su i kapacitetom radne snage. Stoga je ova operativna skupina krenula u identificiranje inovacija za regeneraciju tla te poboljšanja ekonomske situacije povrćarskih farmi i istovremeno doprinosa zaštiti okoliša.
Projekt ima cilj prenijeti „strip-till“ i „strip-plant“ metode, koje se već uspješno koriste u ratarstvu u proizvodnju povrća. Pokazalo se da ove metode smanjuju nastanak korova, povećavaju vlažnost i smanjuju eroziju tla.
Projekt okuplja inovativnu tvrtku, nekoliko farmi, udrugu za ekološki uzgoj i poljoprivredni institut. Tijekom 3 godine uključene farme provodit će poljske pokuse, testirati kombinacije povrtnih usjeva, malčiranih žitarica/mahunarki i živog malča, metode obrade i sadnje, prilagođavajući sve to regionalnim uvjetima. Konkretno, na svakom poljskom pokusu postoje 3 područja: jedno polje malčirane raži, jedno polje s djetelinom kao živim malčem i jedno polje ugara. U sva tri rade se brazde (trake) za sadnju, uz istovremenu gnojidbu, a kasnije se u te brazde sadi povrće. Usjevi se ne rotiraju. Za sljedeću godinu obrađuje se cijelo polje i siju se međuusjevi na cijelom polju.
Projekt upravo započinje svoju drugu godinu ispitivanja i partneri trenutno procjenjuju prinose usjeva. U prvoj godini ispitivanja susreli su se s nekim izazovima poput problema sa strojem za obradu tla jer je organsko gnojivo blokiralo cijevi. Uvođenjem nekih tehničkih izmjena na samom stroju i korištenjem vrlo malih peleta od 100 % ovčje vune problem je riješen. Rezultati su se prve godine razlikovali od lokacije do lokacije, a korov je posvuda bio veliki problem. Tržišni prinosi povrća nisu uvijek dostizali standardne vrijednosti, uglavnom zbog slabo razvijenog živog malča i pojave korova. Također, velike probleme uzrokovali su i vrući i suhi vremenski uvjeti 2022.g.
Osim što nadjačava korove, malč zadržava vodu u biljkama, vodu koja bi se inače brže izgubila, a to je osobito važno u pjeskovitim, poroznim tlima kada su temperature visoke i isparavanje je pojačano. Malč može malo poboljšati mikroklimu i važan je za sušna razdoblja.
Živi malč
Živi malč „Trifolium subterraneum“ (podzemna djetelina, koja je jednogodišnja brzorastuća vrsta djeteline) posijan je u proljeće 2022. Biljka se tijekom godine dobro razvila, ali na početku sezone nije ispunila očekivanja. Tako je drugu godinu pokusa posijana već u jesen kako bi imala više vremena za razvoj. Nakon jednogodišnjeg izvođenja eksperimenta, projektni su partneri uspjeli identificirati neke prilike za poboljšanje u drugoj godini. Vrijeme sjetve i sastav međuusjeva bit će prilagođen. Primjerice, umjesto čiste zelene raži posijat će se mješavina žitarica i mahunarki za bolji malč.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
