Kako se može ublažiti degradacija poljoprivrednih tala tehnikama i tehnologijama očuvane organske poljoprivrede?

Suočena s novim klimatskim scenarijima, talijanska operativna grupa AGRIBIOCONS eksperimentira s tehnikama koje podržavaju zdravlje tla u proizvodnji krmnih usjeva za hranidbu kokoši. Ovaj projekt ima za cilj očuvati i poboljšati fizikalno-kemijska i mikrobiološka svojstva tla testiranjem metoda očuvanja tla i poboljšanja metoda obrade i uzgoja u sustavu organske poljoprivrede, uvođenjem inovativnih strojeva za organsku sjetvu i pokrovne usjeve.

Poljoprivredna tla podložna eroziji

Na području regije Marche (središnja Italija) poljoprivredna tla podložna su značajnoj eroziji zbog geomorfoloških svojstava i zbog klimatskih uvjeta i neadekvatnog upravljanja tlom koje smanjuje organsku tvar u tlu. To je postupno smanjivalo debljinu tla kao i fizičku i kemijsku plodnost, s negativnim utjecajem na biološku raznolikost i prinose usjeva.Projekt AGRIBIOCONS ima za cilj ublažiti degradaciju tla u regiji Marche, kroz prijenos i prilagodbu tehnika i tehnologija očuvane organske poljoprivrede. Projekt razvija proizvodni model organske poljoprivrede za glavne sustave uzgoja u regiji, posebno za najčešće ratarske kulture koje se uzgajaju za hranidbu pilića, kao što su pšenica i stočni grašak. Cilj je u konačnici povećati konkurentnost organskih farmi uz očuvanje tla i poboljšanje njegove fizičke, kemijske i biološke plodnosti.

Model koji se primjenjuje poštuje očuvanje tla i biološku raznolikost te se može prilagoditi novim klimatskim uvjetima. Uz uvođenje novih tehnika obrade tla i inovativnih strojeva, model je potpomognut tehnološkim instrumentima kao što su senzori i IT aplikacije, omogućujući točno praćenje plodnosti tla i pokazatelja produktivnosti usjeva.

Sustav upravljanja očuvanjem tla temelji se na četiri ključna načela: učinkovitost plodoreda; uključujući pokrovne usjeve; međuusjeve i minimalna obrada bez prevrtanja tla.Projekt vodi Società Agricola Biologica Fileni, farma koja proizvodi i prodaje organsku piletinu. U projekt su uključene i ARCA, konzultantska tvrtka za organsku konzerviranu poljoprivredu, sveučilište, tvrtka za automatsko mjerenje i sustave upravljanja, druga poljoprivredna tvrtka i vanjski stručnjaci.Projekt uključuje poljoprivrednike kroz cijeli pristup u participativnom pristupu. Poljoprivrednici su bili uključeni u svaki korak provedbe projekta, uzimajući u obzir svačije specifične proizvodne zahtjeve i okolišne uvjete.              

Prakse očuvanja organskih tvari

2020. godine partneri su započeli tehničku implementaciju modela. Zajedno su radili na tehničkom dizajnu i montaži prototipa uređaja za mjerenje erozije tla. Ukupno 6 senzora proizvedeno je i instalirano na terenu 2020. Uređaji se koriste za mjerenje i usporedbu različitih čimbenika koji bi mogli dovesti do većeg rizika od erozije tla, kao što su (nedostatak) vlage i temperature tla (doprinoseći evapotranspiraciji).Pokazna polja postavljena su u suradnji s ekološkim poljoprivrednicima u regiji Marche u različitim geomorfološkim situacijama.

Neka se navodnjavaju, neka ne. Od 2020. primjenjuju specifične rotacije i prakse očuvanja organskih tvari u okviru modela koji je izradio projekt. Ovi sustavi su ili nulta ili minimalna obrada tla, uključuju korištenje pokrovnih usjeva i međuusjeva.Upotrijebljena je specifična oprema prikladna za konzervacijsko gospodarenje tlom, posebno višenamjenski pasivni strojevi koji nisu pogonjeni priključnim vratilom. Utjecaj različitih načina upravljanja na farme prati se korištenjem digitalne tehnologije koja procjenjuje učinke na tlo, agronomske aspekte i tehnike upravljanja.

Nakon 3 godine projekta predstavljeni su dosadašnji rezultati s usporedivim proizvodnim prinosima i troškovima proizvodnje između tradicionalne organske poljoprivrede i konzervativne organske poljoprivrede, kao i prednostima za okoliš kao što je smanjenje erozije tla zahvaljujući korištenju pokrovnih usjeva. Sljedeći korak bit će usmjeren na poboljšanje upravljanja pokrovnim usjevima, specifične opreme i bolje strategije plodoreda. Rezultati su predstavljeni na konferencijama i demonstracijama na farmi, a objavit će se i smjernice za primjenu i širenje inovativnih tehnika ekološke konzervacijske poljoprivrede.

Prethodni članakVanil štrudla
Sljedeći članakJestive gljive
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.