U svakom jatu ima određenih jedinki koje dominiraju nad drugima istog spola. Kod mužjaka jedan od njih dominira nad svim ostalim mužjacima u jatu, i zbog toga je na najvišoj hijerarhijskoj poziciji. Zatim postoji drugi mužjak koji dominira nad svim ostalim mužjacima osim prvog. Tako do posljednjeg koji je na dnu hijerarhijske ljestvice. Slični odnosi postoje među ženkama, pri čemu se dominacija unutar spolova u većini slučajeva stječe kljucanjem i borbom.

Hijerarhijski odnosi unutar jednog jata počinju se stvarati već u ranoj dobi. Zbog čega se perad počinje dijeliti na agresivne i mirne jedinke. Navedena podjela može negativno utjecati na proizvodnju, jer se agresivna perad stalno bori za hranu i tako onemogućava ostalu perad u hranidbi. Nasuprot tome postoje mirne kokoši, obično plašljivije. Zbog toga mogu biti otjerane s gnijezda ili ne mogu doći do hrane, jer se boje da će ih agresivnija perad iskljucati. Zato treba ograničiti veličinu jata u jednom objektu i obratiti posebnu pozornost na mirnije jedinke, te im prema potrebi osigurati hranu na mjestima gdje one najćešće borave.

Ako hrana ograničava, uvijek postoji šansa da plašljiva perad neće pojesti odgovarajuću količinu hrane. Osobito je to vidljivo u jatima gdje postoje određene razlike u veličini i težini peradi. Stoga treba odustati od ograničene prehrane, prvenstveno u jatima gdje su izrazite razlike u napredovanju peradi.

Pokazalo se da povećan broj agresivnih mužjaka u jatu može uzrokovati smanjenu prosječnu plodnost jaja. Oni često plaše mirnije mužjake u blizini ženki, ne dopuštajući im parenje. No, kako agresivniji mužjaci ne mogu oploditi sve ženke u većem jatu, određen broj kokoši ostaje neoplođen. U takvim slučajevima treba ukloniti agresivne pijetlove, kako bi ostali mužjaci izvršili uspješnu oplodnju svih ženski jedinki u jatu.
Prethodni članakPropolis – „prirodni antibiotik”
Sljedeći članakBolesti ukrasnoga grmlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.