Njezine su stabljike tanke i 50 – 70 cm visoke. Zreli plod je okrugli tobolac sa 8 – 10 smeđih plosnatih i sjajnih sjemenki. Ova se biljka uzgaja još od kamenog doba. Linium usitatissimum lat. zaista spada u jednu od najstarijih kultiviranih biljaka. Danas se rabi u proizvodnji boja, lakova i podnih obloga (Linoleuma). Iz lanenih vlakana proizvode se danas različiti materijali, batist, “lajnen”, jedra i dr., dok se iz starih lanenih krpa proizvodi papir. Danas je ovaj prirodni materijal ponovno u modi, rabi se i kao ljekovito sredstvo, ali i kao namirnica. Iz nježnoplavih cvjetova s pet latica razvijaju se čahure s oko 10 sjajnih smeđih sjemenki, koje su svima koji pate od kronična začepa na raspolaganju. Skupljaju se u kolovozu ili rujnu.
Glavni uzrok začepa je nedostatak balastnih tvari te loša prehrana. Laneno sjeme sadržava sluz, kao i visok sadržaj ulja, pa je najbolje sredstvo protiv začepa odnosno proljeva. Laneno sjeme bogato je blastnim tvarima, u crijevima nabubri te potakne peristaltiku crijeva. Pomiješajte ga sa žlicom meda i pojedite, lagano ga žvačući.
Lan je jedna od važnijih industrijskih biljaka. Za ljekovita sredstva upotrebljavamo sjemenke koje možemo grubo samljeti ili upotrijebiti u obliku praha. Kako se laneno sjeme začas užegne, potrebno ga je kratko prije uporabe samljeti. Jedno je od najboljih prirodnih “čistača” crijeva. Izvana se može rabiti u obliku ulja, obloga ili kompresa. Topli kašasti oblozi pospješuju proces ozdravljenja kod upala u ustima, ždrijelu i desnima te kod upale sinusa, čaj od lana djeluje protiv kašlja i promuklosti te upale želučane sluznice i sl. Lan je istovremeno i ljekovito i hranjivo sredstvo ako ga svježe samljevenog posipamo po kravljem siru, mueslima ili salati. Laneno ulje koje se dobiva tiještenjem zrnja, sadržava veći postotak nezasićenih masnih kiselina nego suncokretovo ili kukuruzno ulje.
Redovito uzimanje lanena sjemena djelovat će na dobar rad jetre. Laneno ulje pomaže u liječenju raspucale kože, suhih kožnih osipa, zaostalih žarišta psorijaze, te kod herpes zostera, a dobro je i kod kurjih očiju te liječenju bradavica (nanosite ga dvaput dnevno).
Čaj od lanenog sjemena
Rabite jednu do dvije pune čajne žličice cijelih lanenih sjemenki te prelijte sa 1/4 hladne vode. Ostavite oko 20 minuta a u međuvremenu nekoliko puta promiješajte. Tekućinu ocijedite, sjeme nemojte stiskati. Tekućinu malo podgrijte i po potrebi malo zasladite medom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPropolis – „prirodni antibiotik”
Sljedeći članakBolesti ukrasnoga grmlja
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.