Propolis je uz med, vosak, pelud, matičnu mliječ i pčelinji otrov, jedan od pčelinjih proizvoda vrlo koristan pčelama, ali i čovjeku. Smolasta je tvar autozelene do tamnocrvene boje, karakterističnog mirisa i pomalo gorkog okusa. Pčele sakupljaju propolis unoseći biljne smole s pupoljaka i ozlijeđenih dijelova biljaka. Naime, svojim usnim organima zahvaćaju smolu s pupoljka, izvlačeći je u dugačku nit dok se ne otkine. Obrađujući nožicama tu nit, pčele je smještaju u udubine u kojima prenose pelud. Pri samom sakupljanju, pčele ga obogaćuju izlučevinama svojih mandibularnih žlijezda. Inače razmjerno mali broj pčela, i to onih najstarijih, ima zadatak sakupljanja propolisa, a pri dolasku u košnicu, ostale pčele pomažu im se osloboditi tog dragocjenog tereta. Dokazano je da pčela jednokratno donosi oko 10 mg propolisa, što godišnje po jednoj pčelinjoj zajednici iznosi 100 – 150 grama propolisa. Ako se ciljano postave sakupljači propolisa, godišnje to može iznositi 250 – 500 grama propolisa po zajednici.
Kemijski sastav
Prema kemijskom sastavu, propolis je smjesa biljnih smola, balzama, eteričnih ulja, minerala, enzima, voska, peluda, flavona i flavonida te još nekih nedovoljno istraženih tvari. Zahvaljujući takvu sastavu, (50 posto smole, 30 voska, 10 eteričnih ulja, 5 peluda, 5 posto drugih tvari), propolis djeluje antibakterijski, antivirusno, antimikotski i kao biostimulator te lokalno anestetski, stimulira regeneraciju tkiva, djeluje protuupalno, povećava aktivnost nekih antibiotika. . .
Djelovanje
Na više je načina objašnjeno djelovanje propolisa protiv bakterija. Jedan od njih je da propolis sprječava podjelu bakterijske stanice te uništava ovojnicu i citoplazmu bakterijske stanice. Visoko antimikrobno djelovanje potvrdila su mnoga istraživanja, iz kojih se potvrđuje inhibitorno djelovanje propolisa na najmanje 21 vrstu bakterija, 9 vrsta gljivica, 3 vrste protozoa i veliki spektar vrsta virusa. Propolis sadržava i lakohlapljiva eterična ulja, koja isto tako pridonose uništavanju različitih mikroorganizama u košnici, štiteći tako pčele. Iako je glavna funkcija propolisa sprječavanje infekcije, koristeći ga kao dezinfekcijsko sredstvo u košnici, pčele propolis rabe i za zatvaranje svih otvora u košnici. Propolisom pčele oblažu, odnosno mumificiraju dospjele sitne životinje u košnici, kako bi spriječile truljenje u njoj, a propolis im služi osim za zatvaranje rupa i za pričvršćivanje okvira kao i smanjenje otvora košnice ujesen.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDalmatinska kokoš
Sljedeći članakKelj pupčar – sadnja ljeti, berba zimi
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.