Mikoze
Pepelnica
Najčešča gljivična bolest svakako je pepelnica, koja izaziva zaraze na vrlo velikom broju ukrasnoga grmlja i drveća. Koristimo množinu, jer su uzročnici pepelnice gljivice iz više rodova. Pepelnice iz roda Uncinula nalazimo na javoru U. circiata, na mahoniji U. australiana i na vrbi U. salicis. Rod Erysiphae napada klematis E. tortillas i hortenziju E. polygoni, rod Podosphaera širi zarazu na glogu, lovorvišnji i suručici P. oxyacanthae, Microsphaera napada kuriku M. euonymi, hibiskus M. euphorbiae, kalinu, kozju krv, jorgovan i vajgeliju. Sve su češče zaraze na hrastovima, posebice na lužnjaku s pepelnicom iz tog roda Microsphaera altoides. Pepelnica iz roda Oidium širi zarazu na hortenziji O. hortensiae, a na ružama Sphaerotheca pannosa var. rosae. Zaraza pepelnicom javlja se uvijek na licu listova, na stabljici, kao i na lisnim i cvjetnim pupovima. Vrlo se lako prepoznaje po bijeloj ili blijedo pepeljastoj prevlaci, koja se lako skida dodirom. Zaraženi biljni dijelovi djeluju kao da su posuti pepelom u krugovima ili su nepravilna oblika. S vremenom na mjestu pjega odumire tkivo, a na listovima se pojave nekroze tamnije oker boje. Kad su zaraženi najmlađi listovi, koji još nisu dosegnuli svoju pravu veličinu ostaju sitni, kržljavi i deformirani. Svi zaraženi dijelovi biljke ugibaju i osuše se.
Bolest se suzbija prskanjem jednim od fungicida, kao što su Saprol N, Bayleton, Folicur 250, Folicur EWP-50, Anvil 5 SC, Tilt 250 EC, Topas 100 EC, Systhane 12 E, Sabithane ili Karathane WP.
Hrđa
Uzročnici su gljivice iz brojnih rodova kao Puccinia graminis koja dolazi na žutiki, na hibiskusu P. malvacearum, na hortenzijama P. hydrangeae, na rododendronu P. myrtilli. Iz roda Gymnosporangium hrđu na borovici izaziva G. juniperi, na japanskoj dunji G. claviceps, a na glogu G. globosum. Hrđe iz roda Uromyces napadaju jasmin U. hobsoni, mahoniju U. sanguinea, rod Cronartium dolazi na boru C. ribicola i C. quercum, a Phragmidium mucronatum na ruži. Neke su hrđe dvodomne. Za potpuni razvoj trebaju dva domačina, poput hrđe na borovici Gymnosporangium juniperi, čiji je drugi domačin kruška ili hrđa na boru Cronartium ribicola, čiji je ljetni domačin ribiz. C. ribicola je karantenska bolest.
Zaraza hrđom javlja se na gotovo svim zelenim dijelovima biljaka. Ovisno o uzročniku i vrsti biljke, na naličju lista razvijaju se pustule-mjehuriči ili pjege, sastavljene od prašinastih nakupina spora gljive. Boja varira ovisno o biljci domačinu od svijetlozlatne, sjajne narančaste, svih nijansi narančaste boje, svijetlosmeđe, žučkastohrđave do smeđe, da bi kasnije sve posmeđile i na kraju pocrnile. Najčešće su razbacane po naličju listova. Kod nekih se vrsta na mjestima pjega ili pustula, na licu lista nalaze svijetložućkaste, žutonaračaste, krvavocrvene do smeđe zone (G. juniperi na kruški), na drugima se pjege posuše ili se posuše cijeli listovi, koji postaju krhki. Jače zaraze uzrokuju i prerano otpadanje listova. Mali mjehurići puni raznobojnih spora nalik puderu kod mnogih se hrđa, osim na naličju lista, razvijaju i na ostalim zelenim dijelovima, mladim stabljikama i peteljkama listova. Na glogu su napadnuti i plodovi uz deformaciju ploda i grančica.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVapnenasto leglo
Sljedeći članakMastitis – najčešća bolest vimena
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.