Dragi pretplatnici, poslovni partneri i suradnici !
Pripala mi je velika čast biti glavnim urednikom Gospodarskog lista u trenutku obilježavanja velikog jubileja, 175. godina od tiskanja prvog broja ovog hrvatskog najstarijeg i najpopularnijeg stručnog časopisa o poljoprivredi. Velika je to čast, znajući da su Gospodarski list od svog osnutka uređivali najbolji ljudi svog vremena i osobito imajući na umu značaj našeg lista za razvoj, ne samo gospodarstva i poljoprivrede u Hrvatskoj, već i očuvanje našeg kulturnog nasljeđa, hrvatskog jezika, tradicijskih vrednota i običaja. Poznata je izreka da selo može nestati, ali ne i običaji. Nažalost, svjedoci smo negativnih demografskih pokazatelja u Hrvatskoj. Sve se manje djece rađa, stanovništvo je prosječno sve starije, a mladi – budućnost ove države, iseljavaju trbuhom za kruhom. Iako je u našoj povijesti bilo mnogo neprilika koje su nagnale ljude da napuste svoja vjekovna ognjišta i odlaze zaraditi za koricu kruha, ali i priskrbiti novac za bolju budućnost, ipak mnogi su se i vratili s teško zarađenom ušteđevinom, te uložili novce opet u Hrvatskoj. Danas, imamo slučaj da iz Hrvatske odlaze cijele obitelji, a sela ostaju pusta. Nisu više razlozi političke naravi, jer smo ostvarili tisućljetni san, postali neovisni i imamo vlastitu državu izborenu u Domovinskom ratu, zahvaljujući prije svega hrvatskim braniteljima. Budući da je Gospodarski list već kroz tri stoljeća vjerni kroničar društvenih zbivanja u našoj domovini, na stranicama lista uvijek se bilježe značajni i prijelomni događaji, poput ulaska Hrvatske u veliku zajednicu razvijenih europskih država 1.srpnja 2013. godine, kao 28. članica Europske unije. Najveće dosege vrijednosti demokracije, ljudska prava i slobodu prometa ljudi i roba, omogućilo nam je članstvo u Uniji. No, otvaranjem granica olakšan je i odlazak obrazovanog kadra, stručnjaka kojih u Europi nedostaje, kao i nezaposlenih koji svoju egzistenciju traže izvan Hrvatske. Budući da je hrvatsko gospodarstvo bilo znatno pogođeno ekonomskom krizom, još od kraja prvog desetljeća u 21. stoljeću, oporavak će potrajati još godinama, a refleksije krize osjetile su se i u poljoprivredi. Mnoga su obiteljska gospodarstva zatvorena, mliječne farme desetkovane, a pad poljoprivredne proizvodnje prouzrokovao je i drastičan porast uvoza hrane, često lošije kvalitete. Promjene su nužne, ali potencijal za napredak i dalje postoji. Hrvatska ima bogate prirodne resurse, nezagađeno tlo i vodu i sve preduvjete za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivreda, u svjetskim okvirima, razvija se, globalno povezuje i tehnološkim iskoracima postaje sve zahtjevnija, ekonomski, ali i intelektualno. Cjeloživotno učenje, uz neprestano praćenje trendova i inovacija, nezaobilazna je potreba suvremenog poljoprivrednika. U današnje doba, više nego ikad ranije, obiteljska gospodarstva trebaju se povezivati, i kroz udruženja proizvođača osigurati konkurentniju proizvodnju i zajednički nastup na tržištu. U Gospodarskom listu nije uobičajen predgovor glavnog urednika, osim u osobitim prilikama i ovaj jubilej svakako zaslužuje osvrt na proteklo razdoblje. Povijest je učiteljica života i učeći iz prošlosti, mogu se izbjeći greške i gubici, često skupi i nekad nenadoknadivi. Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a naši marljivi gospodari uspješniji. Veliko mi je zadovoljstvo i privilegija zahvaliti, prije svega vama, našim dugogodišnjim pretplatnicima na svim ovim godinama vjernosti. Bez vas, naših odanih pretplatnika, izdavanje Gospodarskog lista ne bi bilo moguće, svakako ne svih ovih 175 godina. Posebnu zahvalu upućujem našim poslovnim partnerima, tvrtkama koje su prepoznale važnost i značaj oglašavanja u Gospodarskom listu, te svim stručnim suradnicima koji su od samog osnutka lista svojim prilozima činili naš časopis kvalitetnijim i zanimljivijim. U ime cijele redakcije, zahvaljujem i svim našim dosadašnjim djelatnicima i svojim prethodnicima, urednicima koji su doprinijeli da Gospodarski list postane i ostane najstariji i najpopularniji stručni časopis u Hrvatskoj, ali i šire. U šali znamo reći da je Gospodarski list s vama još od Jelačić bana, baš kao što kažu stihovi jedne zagorske popevke, koju ovom prilikom parafraziram – „mi smo tu navek“!
„List mesečni Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva“ 1842.-1849.
Već od broja 2, koji je kao i prvi broj izašao na 16 stranica, uz vijesti iz rada društva list donosi i nekoliko stručnih članaka. Slijedi poziv članovima društva da pišu, a daju im se i upute o čemu da pišu. To je u najširem smislu poljoprivredna problematika, ali list želi pisati i o životu stanovništva (o natalitetu i mortalitetu, kako živi, kako se nosi, čime se hrani, kakve su mu kuće, pokućstvo i običaji) te objavljivati vijesti o geognostičkim, agronomičkim, botaničkim i entomologičkim stvarima koje se tiču zemljoradnje i gospodarstva. Tek u broju 7. tiskanom 30.VII.1842. list dobiva odobrenje i izlazi pod imenom „List mesečni Horvatsko-slavonskoga gospodarskoga družtva“, koje će zadržati do 1849. Osim svoga glasila Društvo izdaje i Koledar za puk koji je 5 godina mlađi od lista (prvo izdanje 1847.g) koji nije redovito izlazio, a obnovljen je 1867, pod imenom Gospodarski kalendar (do 1925), a tiska se i list Seoski gospodar.
„List Družtva gospodarskoga hervatskoslavonskoga“ 1850.-1852.
Nakon pada feudalnog društva i mnogih promjena koje su izazvale revolucije što su potresle europski kontinent sredinom 19. stoljeća i u Austrijskom višenacionalnom carstvu dolazi do značajnih promjena. 1850. godine uvodi se centralizirani režim kojeg provodi Alexander Bach. U Hrvatskoj se ukida Sabor i samouprava županija, ukinuti su javni sudovi, a nakon što je za vrijeme bana Jelačića hrvatski postao službeni jezik, ponovno se vraća njemački kao službeni jezik. Smanjena je sloboda tiska… Godine Bachova apsolutizma list teško preživljava. Najprije 1850. g. dolazi do promjene naziva lista i on se sad zove „List Družtva gospodarskoga hervatsko-slavonskoga“. Te je godine list izlazio redovito, ali već su iduće godine izašla samo dva, a 1852. samo jedan broj. List u tom razdoblju uređuje upravljajući odbor društva, a odgovorni urednik i dalje nije naveden, iako je od početka izlaženja pa sve do 1854. g. list uređivao kao odgovorni urednik Dragutin Rakovac, tajnik Gospodarskog društva. Uopće, gotovo u cijelom razdoblju postojanja Gospodarskog društva, njegov upravljajući, središnji ili glavni odbor, kako se već kad zvao, obavljao je i funkciju uredništva, a tajnici društva obnašali su i dužnost odgovornog urednika lista.
Gospodarske novine 1853.-1855.
Stisak šake Bachovog apsolutističkog režima koji je potiskivao slobodu tiska u Habsburškoj monarhiji, lagano popušta 1853. godine, te dolazi do poboljšanja prilika, uslijed kojeg se dogodio i veliki zaokret s listom. Mijenja se naziv, format i vrijeme izlaženja, pa već s prvim brojem te godine list izlazi pod nazivom „Gospodarske novine“, kojima u podnaslovu stoji: „Izdaje jih na svetlo družtvo gospodarsko za H rvatsku i Slavoniju.“ List postaje tjednik i izlazi svake subote na 4 stranice u približno današnjem formatu (27.5×22.6 cm). Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovali su i bili aktivni u njemu plemići, svećenstvo i bogati građani, koji su na osnovi svoje članarine dobivali list besplatno. Pokazalo se, međutim, s vremenom da je to preuska osnova za unaprjeđenje poljoprivrede i da se list treba obraćati i educirati šire čitateljstvo. Zato se list uz pretplatu počeo prodavati i nečlanovima društva. U zaglavlju Gospodarskih novina tad se prvi put navodi ime glavnog urednika: “U ime glavnog upravljajućeg odbora kao urednik odgovara Dragutin Rakovac”. Promjene u listu i njegova nova fizionomija rezultirali su njegovom boljom sustavnošću. List je jasno podijeljen na rubrike, od kojih su najstalnije, Šumarstvo, Vinogradarstvo, Svilarstvo, Družtvo gospodarsko, Zlatni kalendar za v rtlara (baščovana), Cena (kasnije Cenik T rstjanski), Odgovori na pisma, Meteorološka motrenja, Ogled po svetu i Izlog. Tako je Rakovac listu dao unutranju organizaciju sadržaja, koja će desetljećima služiti, s većim ili manjim promjenama, kao putokaz i uzor njegovim nasljednicima na dužnosti odgovornog urednika lista.
Gospodarski list 1855.-2017.
Više od 160 godina nije lako sažeti u nekoliko riječi, jer ne prelazi se u nekoliko koraka niti iz doba konjskih zaprega u doba putovanja u svemir, niti se može jednostavno opisati razvoj industrije od manufaktura i pokretne trake, pa sve do robotike. Ni Rim nije sagrađen u jednom danu… No, pokušat ćemo ukratko prikazati povijest Gospodarskog lista od 1855- 2010. godine. Ljudevit Vukotinović Farkaš, istaknuti sudionik Ilirskog pokreta i proslavljeni prirodoslovac, postaje 1855.g. odgovorni urednik lista, a prva odluka bila mu je promijeniti ime lista u Gospodarski list (od broja 14 iz 7. IV. 1855.), davši mu tako naziv koji će list zadržati sve do danas. Vukotinović se položaja društvenog tajnika i urednika lista primio samo pod uvjetom da mu se ta putovanja i dalje omoguće, odnosno da ga za njegove odsutnosti netko zamjenjuje, pa ga je polovicom 1856. g., kao odgovornoga i stvarnog urednika Gospodarskog lista zamijenio književnik Mirko Bogović, a potom i Josip Čačković Vrhovinski. Bogoslav Šulek, urednik Gospodarskog lista od 1858-1866, svoj nastup obilježava poletnim naslovom „Naprijed“ i zaključkom da nam je zemlja bogata, a ljudi siromašni, pa se zalaže za promjene gospodarenja, za socijalnu pravdu i da nam uzor budu napredne zemlje. Iznoseći podatke o strukturi čitatelja („štiocah svake ruke“), uvodi na naslovnici slikovne elemente (grb Hrvatske i Slavonije), a u sadržaju rubriku „Glasonoša“. Šulek je svoju koncepciju lista predstavio u jednom od brojeva Gospodarskog lista 1858.godine.
U drugom mandatu dr. Milana Krištofa, 1925. g. dolazi do likvidacije Gospodarskog društva kao središnje zadruge. Od 1927. do 1941. urednik lista je prof. dr. Albert Ogrizek, a od 1930.-1932. zamjenjivao ga je dr. Alojz Tavčar, koji je obilježio i 90. obljetnicu lista ukrasivši glavu lista zelenom bojom, prvom kolor stranicom u povijesti lista Dr. Albert Ogrizek, glavni je urednik u dva mandata, do 1941.g je čvrsto koncipirao list i svu tematiku, napose stručnu, podijelio u rubrike, tako da malo koja grana poljoprivrede nije bila rubricirana. Neizostavna je rubrika «Zadrugarstvo», kao i jedna od najstarijih rubrika „Pitanja i odgovori» i «Mali oglasnik».
U turbulentnom razdoblju između dva svj. rata, uz pojave ekonomskih kriza, došlo je i do novih ideologija, a razmišljanja Ogrizeka koja su objavljena 1937. u listu bila su svojevrsna najava budućih vremena…
www.gospodarski.hr kao i profilne stranice na društvenim mrežama. Na našoj mrežnoj stranici može se pronaći arhiva starih brojeva Gospodarskog lista. Digitalizacija svih brojeva Gospodarskog lista od 1842. do 1910 g. koju smo ostvarili vlastitim financijskim sredstvima i povjerili tvrtki Arhiv Pro, dio je nacionalnog projekta “Hrvatska kulturna baština” i „Stare hrvatske novine“ kojeg je pokrenulo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, uz sudjelovanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog državnog arhiva i Muzejskog dokumentacijskog centra. To je još jedan pokazatelj koliko Gospodarski list drži do očuvanja hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta. I ovom prilikom pozivamo sve kojima je dobrobit hrvatske poljoprivrede na umu da nam se jave u redakciju kako bismo putem Gospodarskog lista učinili sve za uspješan doprinos i razvoj domaće poljoprivrede, te pomogli našim vrijednim poljoprivrednicima, razvijajući i prateći tako još više običaje na selu, kulturu i poljoprivrednu proizvodnju diljem Lijepe Naše. Svima koji su na bilo koji način pridonosili poboljšanju kakvoće i izlaženju našeg lista dosad, svesrdno se zahvaljujemo.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek: Ovo je vjerojatno jedinstvena obljetnica, kad jedan list izlazi 175 godina, to je izniman jubilej. Nije to samo jubilej vaše redakcije, vaših uredn
