Hrvatska agronomska komora kao samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti počela je upisivati članove u popis ovlaštenih agronoma.

Upis se obavlja radi stjecanja strukovnog ovlaštenja, odnosno statusa ovlaštenog agronoma za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova privatne savjetodavne agronomske službe; na temelju članka 5., stavka 1., točke 6., Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori (NN 51/15) i Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju ovlaštenja za agronome za obavljanje poslova privatne savjetodavne agronomske službe te o uvjetima, sadržaju i načinu polaganja stručnih ispita (NN 74/2019).

Prava ovlaštenih agronoma

Članovi Komore su ovlašteni agronomi u skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj agronomskoj komori. Agronom u smislu ovog Zakona je osoba koja ima obrazovnu kvalifikaciju u znanstvenom području biotehničkih znanosti, polje poljoprivreda (agronomija) stečenu u RH, u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji, ako joj je, sukladno posebnim propisima o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije agronoma, priznata inozemna obrazovna kvalifikacija.

Članovi Komore imaju izborno pravo u skladu s odredbama Statuta i općeg akta; ona utvrđuje izborno pravo, ravnopravni su s jednakim pravima i dužnostima te postupaju u skladu sa Zakonom i Statutom Komore. Članovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori neposredno u strukovnim razredima i posredno preko svojih izabranih predstavnika u tijelima i radnim tijelima Komore i drugim oblicima organiziranja i rada utvrđenim ovim Statutom i imaju pravo sudjelovanja u radu tijela i radnih tijela Komore. Rad u tijelima Komore i drugim oblicima organiziranja temelji se na zajedničkom odlučivanju i odgovornosti. Također i na ravnopravnosti članova u realizaciji njihovih prava i dužnosti.

Član tijela Komore odgovoran je osobno za svoj rad i u skladu sa svojim pravima i dužnostima za rad i odluke tijela Komore čiji je član. Za sudjelovanje na sjednicama birani i imenovani članovi tijela, stalnih radnih tijela te drugih radnih tijela Komore, mogu primati naknadu za sudjelovanje u radu kao i naknadu materijalnih troškova prema općem aktu Komore, koje donosi Vijeće Komore.

Ovlašteni agronomi obavljaju stručne poslove iz područja poljoprivrede odnosno stručne poslove:

projektiranja, izrade, procjene, izvođenja i nadzora radova iz područja biljne i animalne proizvodnje te krajobrazne arhitekture; savjetovanja, ispitivanja kvalitete proizvoda, izrade i revizije stručnih studija i planova, kontrole projekata i stručne dokumentacije; izgradnje objekata i uređaja, izbor opreme, procesa i sustava, stručno osposobljavanje i licenciranje radova u poljoprivredi, izradi projekata i stručne radove u zaštiti tla i voda, izradi projekata i stručne radove u održavanju bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, u skladu s posebnim propisima, sudjeluju u izradi stručnih analiza i dijela idejnog projekta u provedbi postupka komasacija i sudjeluju u radu komasacijskih tijela te ostale poslove sukladno zakonskim propisima i pravilnicima iz područja poljoprivrede.

Na temelju članstva u Komori ovlaštenom agronomu izdaje se odgovarajuće rješenje, pečat i iskaznica. Iskaznica i pečat su trajno vlasništvo Komore i izdaju se na trošak Komore

Prava članova Komore su:

  • pravo biranja tijela Komore i pravo kandidiranja u ta tijela
  • putem svojih izabranih predstavnika u Skupštini sudjelovati u donošenju odluka o svim pitanjima koja su u nadležnosti Komore
  • pravo korištenja povlastica koje Komora ugovori radi osiguranja od poslovne odgovornosti s osiguravateljima
  • pravo na stručni savjet i podršku
  • pravo na savjetodavno-pravnu pomoć iz strukovne problematike temeljem suradnje Komore sa stručnim i znanstvenim ustanovama te državnim tijelima
  • pravo na prisustvovanje seminarima, simpozijima i ostalim stručnim usavršavanjima, te susretima koje organizira Komora
  • pravo na aktivno i pasivno sudjelovanje u provedbi programa stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja
  • pravo na obvezno osiguranje od profesionalne odgovornosti
  • pravo na slobodno istupanje iz članstva Komore
  • pravo na predlaganje i razmatranje pitanja iz područja agronomske struke
  • pravo nadležnim stegovnim tijelima podnositi prijave za pokretanje stegovnog postupka
  • pravo pred Odborom za mirenje iznositi međusobne sporove radi sporazumnog rješavanja putem posredovanja i radi odlučivanja u tim sporovima
  • druga prava koja proizlaze iz Statuta i drugih akata Komore.

Obveze članova Komore

1. Štititi ugled ovlaštenih agronoma i agronomske struke poštivanjem i pridržavanjem propisa koje donose tijela Komore; Kodeksa agronomske etike i Kodeksa dobre agronomske prakse te promicati ugled i stručnost ovlaštenih agronoma.

2. Poštovati i pridržavati se svih obveza temeljem ovog Statuta te aktima i odlukama tijela Komore.

3. Izvještavati Komoru o svim promjenama podataka vezanih uz ovlaštenje (sukladno Pravilniku iz članka 5. stavka 1. točke 6. Zakona kojim je uređeno izdavanje, obnavljanje i oduzimanje ovlaštenja).

4. Redovno plaćati članarinu.

5. Savjesno obavljati poslove i dužnosti koje mu dodjeli Komora.

Kako je propisano Zakonom o Hrvatskoj agronomskoj komori, člankom 1., stavkom 4., »stručni i savjetodavni poslovi iz područja poljoprivrede« jesu projektiranje, izrada, procjena, izvođenje i praćenje radova iz područja poljoprivredne proizvodnje, savjetovanje o uzgoju, uređivanju, korištenju poljoprivrednih resursa, izgradnji objekata, odabiru opreme, uređaja, procesa i sustava, stručno osposobljavanje za radove u poljoprivredi, ispitivanje kvalitete proizvoda, izrada i revizija stručnih studija i planova, izrada i kontrola projekata i stručne dokumentacije.

Članovi komore mogu postati svi agronomi koji imaju završen četerogodišnji studij i imaju jednu godinu radnog iskustva u struci. Umirovljeni agronomi ne mogu postati članovi Komore.

Uz Zahtjev za upis se prilaže:

  • dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika domovnice, osobne iskaznice)
  • dokaz o stečenoj kvalifikaciji (preslika diplome, uvjerenja o završenom studiju ili druge odgovarajuće isprave)
  • dokaz o radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima u trajanju najmanje jedne godine (potvrda poslodavca o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa i/ili potvrda o podacima unesenim u matičnu evidenciju HZMO-a, e-Potvrde iz mirovinskog sustava, preslika radne knjižice, ugovora o radu, druge potvrde ili izjave poslodavaca.
  • dokaz da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske, za kazneno djelo protiv službene dužnosti i za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja (uvjerenje o nekažnjavanju)
  • izjava agronoma da nije lišen poslovne sposobnosti

slika na kraju članka i tekst okvira u slici  – efektno u slici (primjer):

Upisnina iznosi 500,00 kn,

godišnja članarina 300,00 kn,

a stručni ispit 120,00 kn.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako najlakše podnijeti sezone alergija?
Sljedeći članakZnate li kako suzbijati ljeskovu osicu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.