Alergija je zagonetni problem našeg vremena. Slobodno se može kazati da su alergijske bolesti u stalnom porastu. To je stanje preosjetljivosti na najrazličitije tvari iz naše okoline, kao što su prašina, životinjske dlake, perje, vuna, neki prehrambeni artikli (jagode, jaja, ribe), cvjetni polen, trave, razne biljke (ambrozija), mnogobrojne tvari s kojima se dolazi u dodir u raznim zvanjima (cement, kozmetička sredstva, deterdženti, lijekovi itd.).

Tvari koje su u stanju pokrenuti alergijsku reakciju u organizmu zovu se alergeni. Jedna je žena dobivala kožnu alergiju (urtikariju) kad god bi se poljubila sa suprugom koji je upotrebljavao posebnu vrstu voska za svoje brkove. Alergijska reakcija jednom se može manifestirati kao urtikarija ili ekcem. Drugi put kao napad bronhalne astme; treći put kao peludna hunjavica, kad bolesnici kišu, imaju crvene oči koje suze i svrbe, a nos im curi i začepljen je. Onaj tko nije to iskusio ne zna koliko teškoća mogu zadavati ti simptomi za vrijeme rada danju ili spavanja noću.

Proljeće je vrijeme alergija

U kasno ljeto i početkom jeseni velik broj različitih korova otpušta pelud. Razumljivo, i proljeće je vrijeme alergija. Šafrani i drugo proljetno cvijeće je izraslo. Isto tako i razne biljke pune peludi. Tu su i plijesni, insekti i mnogi drugi razni faktori koji mogu izazvati alergiju.

Osobe koje pate od težih oblika alergije trebaju se obratiti svome liječniku. On će biti u mogućnosti pomoći većini takvih pacijenata. Jedan od djelotvornih načina liječenja tzv. desenzibilizacija koja se sastoji od serije injekcija. To s vremenom može pomoći da organizam razvije zaštitu protiv alergena i da se smanji težina simptoma. U liječenju alergičnih stanja na raspolaganju stoje i lijekovi. Najviše se primjenjuju antihistaminici, ali i drugi lijekovi (steroidi, alergenska imunoterapija itd.).

Svakako, liječenje je olakšano ako je otkriven uzročni alergen. Ako se alergen može izbjeći, problem je riješen. Ovdje je nekoliko korisnih savjeta kako se nositi s problemima alergije. Tako da izdržite najteže sezone (proljeće, ljeto, jesen) sa suhim nosom i bez suzenja i svrbeža u očima:

  • Regulirajte temperaturu u stanu tako da vam bude ugodno toplo, a ne hladno.
  • Smanjite količinu polena košnjom trave u svom dvorištu, vrtu itd.. Kad kosite travu, stavite masku na usta i nos, kako biste spriječili udisanje polena. Kad čupate korov imajte rukavice na rukama. Poslove u vrtu obavljajte navečer kad ima najmanje polena ili nakon kiše.
  • Kod velikih čišćenja stanova, ostavite prozore i vrata širom otvorenima kako bi glavnina prašine izašla van. Tamo gdje možete, radije brišite mokrom krpom, nego da se služite usisavačem. Izbjegavajte u stanu debele tepihe i teške zavjese.

  • Najefikasnija prva pomoć nakon izlaganja prevelikim količinama peludi je u vašoj kući je tuširanje.
  • Čak i oni koji boluju od astme mogu obrađivati vrt. Upotrijebivši svoj inhalator prije nego iziđu van, mogu ne samo spriječiti neposrednu reakciju, nego mogu imati i dugotrajnije koristi. Neke alergične osobe, koje nemaju astmu, mogu primijeniti istu taktiku. Uzeti neki lijek protiv alergije – antihistaminik, prije izlaska iz kuće može spriječiti alergijski napad.
  • Topao, vlažan zrak potiče populacijsku eksploziju među grinjama u prašini, najvećim uzrokom alergijskih problema u stanovima. Takve grinje žive duboko unutar namještaja i tepiha. Čišćenje kuće ne može ih odstraniti, ali suhi zrak može.
  • Klimatizacija prostora (Air – condition) u stanu ili kući pomaže da polen ne ulazi u stambeni prostor. Osim toga, klima uređaji odstranjuju vlažnost iz zraka, što obično čini da se ljudi s alergijom osjećaju bolje.
  • Ne dopustite ulaz kućnim ljubimcima u spavaću sobu.
  • Izbjegavajte nadražljive tvari koje mogu pogoršati alergične simptome: cigaretni dim, razni sprejevi, mirisi itd.

Premda se alergije ne mogu u potpunosti izliječiti, simptomi se mogu poprilično dobro držati pod kontrolom. Treba samo odabrati najbolju kombinaciju terapeutskih mjera. Liječnici se ipak nadaju da će u skoroj budućnosti imati još bolja ,,oružjaʺ u borbi protiv alergija.

Ljubimce je bolje držati podalje od spavaće sobe
Izbjegavajte u stanu debele i teške tepihe i zastore

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPink Day Zagreb
Sljedeći članakAgronomi, učlanite se u Hrvatsku agronomsku komoru!
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.